Connect with us

DRUŠTVO

NA PLANINI MOKRA

Beranski vatrogasci spasili četiri osobe koje su izgubile put zbog snijega (VIDEO)

Zahvaljujući brzoj reakciji spasilaca oni su bezbjedno stigli do sela Rijeka Marsenića gdje su ih sačekali članovi njihovih porodica

Pripadnici Službe zaštite i spasavanja Opštine Berane su prije par dana na planini Mokra pomogli da četiri osobe bezbjedno stignu do sela Rijeka Marsenića gdje su ih sačekali članovi njihovih porodica.

Oni su bili locirani u katunu iznad Mašnice, a na lice mjesta upućena je ekipa spasilaca koji su nakon nešto više od sat vremena došli do njih motornim sankama i bezbjedno ih spustili do pomenutog sela.

Četiri mlađe osobe (trojica mladića iz Andrijevice i jedna djevojka iz Tivta) išle su pješice prema planini sa namjerom da tamo provedu noć. Sjutradan su planirali da se vrate nazad, ali kako je u međuvremenu napadao snijeg, nisu mogli pronaći put.

Kako nam je saopšteno, oni su onda pozvali mobilnim telefonom Službu zaštite na broj 123, čiji su im spasioci pomogli da se vrate bezbjedno.

Piše: Berane online

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Dojave o bombama u nekoliko škola, Skupština evakuisana

Uprave policije su nezvanično saopštili da preduzimaju mjere i radnje u ovom slučaju te da su u toku pregledi

Foto: Vukoman Kljajević, RTCG (arhiva)

Policija je obaviještena o dojavama o bombama u nekoliko škola u Crnoj Gori ali i Skupštini koja je evakuisana.

Iz Uprave policije su za TVCG nezvanično saopštili da preduzimaju mjere i radnje u ovom slučaju te da su u toku pregledi.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Adžić: Imamo preciznu informaciju, Do Kvon se sreo sa Spajićem i kad je bio na potjernici

„Imali smo informaciju da su se sastajali, čak i u porodičnoj atmosferi, informaciju da su se sastali i nakon momenta kad je Do Kvon bio na (Interpolovoj) potjernici, imamo i ulicu u Beogradu u kojoj su se sastali. Radili su zajednički posao. Ko od vas misli da je to trebalo da prećutimo? To su operativne informacije. Ako sve ovo nije tačno, to je idealna prilika da se demantuje“, istakao je ministar policije

"Možda je potpuno legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca": Adžić, Foto: Boris Pejović

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, kazao je danas da onaj ko je dozvolio uhapšenom „kralju kriptovaluta“ Do Kvonu da uđe u Crnu Goru, nije mogao znati da se radi o licu sa potjernice, jer taj južnokorejski državljanin nije koristio svoja dokumenta, već je imao više falsifikovanih.

On je to rekao nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koju je sazvao premijer Dritan Abazović i na kojoj je razmatran slučaj navodnih veza Do Kvona i lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića.

„Imali smo dilemu kako da postupamo, jer je u toku predizborna kampanja. Kad god da je ovo bilo, imalo bi jedan politički kontekst. Naša obaveza je bila da zaštitimo državni interes. Ako imamo informaciju da se neko iz kripto-svijeta, koji raspolaže milijardama, miješa u izborni proces Crne Gore, moramo reagovati. Ako smo reagovali kad je u pitanju Demokratska partija socijalista (DPS), Demokratski front (DF), zašto bismo sad reagovali drugačije“, naveo je Adžić.

Rekao je da su dobili „preciznu informaciju“ da je lider PES-a Spajić imao prijateljski odnos sa Do Kvonom od 2018. godine.

„Imali smo informaciju da su se sastajali, čak i u porodičnoj atmosferi, informaciju da su se sastali i nakon momenta kad je Do Kvon bio na (Interpolovoj) potjernici, imamo i ulicu u Beogradu u kojoj su se sastali. Radili su zajednički posao. Ko od vas misli da je to trebalo da prećutimo? To su operativne informacije. Ako sve ovo nije tačno, to je idealna prilika da se demantuje“, istakao je Adžić.

Rekao je da, koju god aktivnost da Vijeće sprovodi, ona može biti dovedena u politički kontekst, te da ništa ne bi preduzimali kad bi se time rukovodili.

„Nisam siguran da ovo može da podigne naš politički rejting, naša obaveza je da upozorimo javnost“, naveo je ministar.

Pojasnio je da je jedan dio informacija koje je iznio o Spajiću i Do Kvonu sadržan u pismu Do Kvona dostavljenom Abazoviću, ministru pravde Marku Kovaču i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, a se drugi dio odnosi na operativne podatke.

Adžić je kazao da se unutar oduzetog Do Kvonovog laptopa nalaze dokazi o zajedničkom poslovanju sa Spajićem.

„Ne znam je li to sporno, treba da se ispita. Možda je potpuno legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca… Unutar laptopa postoje dokazi o finansiranju kampanje. Ne bih govorio o cifri, ali nije zanemarljiva“, istakao je.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Milatović prvi predsjednik koji se poklonio žrtvama zločina u Pivskim Dolima

U pivskim Dolima obilježeno 80 godina od zločina kada je ubijeno preko 500 Pivljana, među kojima je bilo i djece

Foto: Služba za informisanje predsjednika Crne Gore

Trebalo je 80 godina, pa da pivska Dola, mjesto najvećeg stradanja Pivljana u Drugom svjetskom ratu, posjete najveći državnici Crne Gore, odaju počast žrtvama stradalim u zločinu i uz vojnu ceremoniju polože vijenac.

To je uradio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je, nakon polaganja vijenca u memorijalnom kompleksu u Dolima, kazao da je Piva bila poprište jednog od najvećih zločina u crnogorskoj istoriji.

Durmitorska inicijativa za Žabljak, Plužine i Šavnik zahvalila je predjsedniku Milatoviću, što se danas, kao najviši državni zvaničnik, uz najviše državne počasti, poklonio sjenima žrtava zločina u Pivskim Dolima, i na taj način, kako navode, ispravio decenijsku nepravdu učinjenu žrtvama iz Pivskih Dola.

Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore

„Zločina pred kojim riječi gube svaki smisao, a osjećaj bezgranične tuge obuzima svakog od nas. Tog dana je u Dolima započeo krvavi pir zloglasne SS ‘Princ Eugen’ divizije i njenih pomagača, nad nedužnim stanovništvom pivskoga kraja“, rekao je Milatović.

Zločinci su, kazao je Milatović, neselektivno ubijali goloruki narod, ne samo u Dolima nego i u u drugim krajevima Pive i Crne Gore, a Dola su postala zid plača gdje se desilo nezapamćeno ljudsko posrnuće. Tog juna 1943. godine, kazao je predsjednik države, Piva se, kako je rekao, pjesnik, na nebo selila, a neprijatelj je vjerovao da će zloćinima „zatrijeti našu ideju o slobodi i nepokornosti“.

„Stojim danas ovdje pred vama kao predsjednik Crne Gore, želeći da iskažem pijetet prema žrtvama ovog strašnog zločina i posebno istaknem da država Crna Gora ne smije zaboraviti nedužno stradanje vaših i naših predaka, rođaka i komšija. Na to nas obavezuje patnja Jaglike Adžić, preko 200 ubijenih bratsvenika iz porodice Blagojević, ugašeno bratstvo Verun i brojni drugi primjeri koji najbolje pokazuju stravičnu sliku onoga što se ovdje desilo prije tačno 80 godina“, kazao je Milatović.

Istakao je da je za njega zadivljujuće dostojanstvo sa kojim je pivski narod decenijama nosio bol zbog zločina koji je nad njime počinjen, a sa druge strane „poražavajuće je što tragično stradanje juna 1943. godine nije dovoljno osvijetljeno u istorijskim čitankama i kolektivnoj svijesti našega naroda“.

„Upravo zbog toga kao predsjednik Crne Gore želim da istaknem važnost ovakvih skupova, jer se njima afirmiše kultura sjećanja i promoviše antifašizam i sloboda kao temeljni oslonci sveukupnog razvoja našeg društva. Govoreći o tragičnim događajima iz prošlosti i adresiranjem krivice za učinjena nepočinstva vraćamo dug prema žrtvama i šaljemo poruku budućim generacijama da se takve strahote nikada više ne smiju desiti“, rekao je Milatović.

Istakao je da je važan institucionalni korak napravljen, kada je u pitanju odnos države prema tragičnim događajima iz prošlosti, usvajanjem Rezolucije o zločinima u Pivi i Velici od strane Skupštine Crne Gore u julu prošle godine.

U Dolima je 7. juna folksdojčerska jedinica „Princ Eugen“ uz podršku hercegovačkih ustaša ubila 522 stanovnika Pive, a među njima i 109 djece. Dijete Mitre i Mališe Đikanović nije dočekalo ni ime da dobije – strijeljano je u trenutku dolaska na svijet.

Nevine žrtve u Dolima bile su podijeljene u tri grupe – jednu su činili muškarci stariji od 15 godina, drugu žene i djevojke, a treću djeca. Redoslijed ubijanja bio je obrnut. Krvavo gubilište preživio je samo Miloš Glomazić koji je preminuo 1986. godine. U tim dolinama je 1977. godine napravljen memorijalni kompleks, rad vajara Luke Tomanovića, koji se sastoji od četiri spomenička dijela u kojima se nalazi po jedan centralni skulpturalni motiv, a koji prostorno i simbolički kreiraju jednu cjelinu. Riječ je o skulpturama „Ruke“, „Majka sa djecom“, čiji poetsaki naziv je „U krilu bronzane majke“, ženska kosturnica – spomen ploča stela i muška grobnica – „Tužbalica“.

U Pivi je od 6. do 12. juna 1943.godine, ubijeno 1290 Pivljana, među kojima je bilo 549 djece i omladine do 20 godina, a tih dana je u svakom selu pivske župe bilo po jedno stratište.

Poslije osam decenija o Dolima bez prećutkivanja i bez skrivanja

Okupili su se Pivljani, kao što to rade svakog 7. juna, da obilježe stradanje svojih plemenika, a svetu arhijerejsku liturgiju služio je episkop budimljansko–nikšićki Metodije, uz sasluženje sveštenstva i monaštva.

Foto: Svetlana Mandić

„Posle osam decenija trebalo je čekati da se na ovaj način i ovako ovaj narod Božiji sabere, bez izuzetka, bez odvajanja, bez međusobnih razmirica, bez prećutkivanja istine, bez skrivanja i zaobilaženja pravde. Sretan sam što je predsjednik države došao da bude zajedno sa ovim narodom, da na pravi i istinski način, ne samo prigodnim govorima, himnama, pjesmama, cvijećem ili vijencima oda počast nečijem podvigu i žrtvi, nego da na najdublji mogući način, onako kako je to radio i kralj Nikola i Sveti Petar Cetnjski i svi oni veliki vladari sa ovog prostora i ovog naroda kako su to činjeli. Uznosili su bezkrvnu žrtvu i molitve Bogu, onome koji je jedini istinski vladar svih zemaljskih prostora“, kazao je vladika Metodije.

Foto: Svetlana Mandić

Dolazak Milatovića, kako je istakao, je znak da će se narod, posle osam decenija, okupiti i sabrati oko istinskih i pravih vrijednosti koje su se uvijek „ovdje njegovale, čuvale i prenosile s koljena na koljeno, i koje su nam jedine pomogle da opstanemo u ovim dolovima punim krvi i kostiju nevinih mučenika“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije