Connect with us

DRUŠTVO

U ROKU OD DESET DANA

Ukoliko se ne prevaziđe kriza, biće pooštrene mjere (VIDEO)

„Vojnici će biti raspoređeni u najkritičnijim gradovima, imaće punktove na kojima će podsjećati građane da poštuju mjere i gdje će moći građanima da daju maske i drugu zaštitnu opremu“, saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare

Posebne protivepidemijske mjere koje važe za opštine Budva, Tivat i Herceg Novi uvode se i za opštinu Ulcinj, kazao je danas direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić. Sve aktuelne mjere ostaju na snazi.

“Zbog smanjenja gužvi koje se javljaju pri izdavanju doznaka i dozvola, biće prekid rada prvostepenih socijalnih i ljekarskih komisija u oblasti socijalne i dječje zaštite u centrima za socijalni rad do 24. marta”, dodao je Galić.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović kazala je da proces vakcinacije teče po planu, ali da je opterećenost zdravstvenog sistema na visokom nivou, pa je povećan kapacitet za kovid pacijente.

„U Kliničkom centru je formirano 30 postelja za kovid pacijente, a isto toliko je omogućeno i u Opštoj bolnici Nikšić. U kotorskoj i barskoj bolnici u završnoj fazi je ugradnja kiseoničnih stanica“, kazala je ona.

Borovinić Bojović je rekla da je zagovarala još strože mjere već od danas, ali da je konsenzusom donijeta odluka da se još desetak dana pokuša prevazići postojeće stanje i kriza.

Podrška za povećanje zarada u zdravstvu

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić poručio je da je sprovođenje mjera najbitnija stvar u ovom trenutku.

Kazao je da je pandemija koronavirusa finansijski i ekonomski problem. „I zdravlje i ekonomija – ne možemo da biramo jedno od to dvoje, mora oboje da se desi“, dodao je on.

Dosad je, kako je kazao, bilo izgovora da kapaciteti nisu dovoljni, da nema dovoljno ljudstva… „Kao ministar obećavam da tih izgovora više ne može da bude“, poručio je Spajić.

On je podržao inicijativu ministarke Borovinić Bojović za povećanje zarada u zdravstvu.

„Kao prva mjera treba da se desi jednokratna isplata svim radnicima direktno uključenim u borbu protiv kovida od 250 eura. U martu će da se isplati taj novac, tako da možete računati na to. Znamo da je to minorna stvar i da neće značiti toliko, ali je poruka da Vlada misli na vas. Znamo koliko je teško zdravstvenim radnicima i želimo da znaju da je cijela Vlada potpuno uz njih“, istakao je.

Država će, kako je rekao, morati da pokaže da kontroliše situaciju, ali građani moraju odgovorno djelovati i preduzeti odgovornost na nivou pojedinca.

„Svaki pojedinac, uključujući mene i premijera treba da svojim primjerom pokaže ozbiljnost situacije“, kazao je Spajić, dodavši da je optimista „da ćemo do ljeta imati riješen problem“.

Tri tima za kontrolu sprovođenja mjera
Državni sekretar u Ministarstvu finansija Janko Odović kazao je da je Vlada juče odlučila i da pooštri kontrolu sprovođenja mjera, uz pomoć pripadnika Uprave policije, zaposlenih u Upravi za inspekcijske poslove i Vojske Crne Gore.

Kazao je da će biti formirana tri tima – prvi tim sačinjavaće pripadnici UP koji će kontrolisati primjenu mjera na javnim površinama i na otvorenom, kao što su nošenje maske i održavanje distance.

Drugi tim će činiti predstavnici Uprave za inspekcije poslove i UP, koji će kontrolisati poštovanje mjera u zatvorenom – u javnim ustanovama, privrednim subjektima…

„Posebna pažnja biće posvećena kontroli unutrašnjih prostora u kojima poslovne aktivnosti obavljaju privredni subjekti“, istakao je Odović, kazavši da će u slučaju nepoštovanja mjera ići sa „najtežim oblicima kažnjavanja“.

Treći tim biće sačinjen od pripadnika Vojske, za pomoć drugim institucijama.

„Vojnici će biti raspoređeni u najkritičnijim gradovima, imaće punktove na kojima će podsjećati građane da poštuju mjere i gdje će moći građanima da daju maske i drugu zaštitnu opremu“, rekao je Odović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Suđenje za „državni udar“: Tužioci zatražili da se Mandić i Knežević osude na po pet godina zatvora

Tužioci su predložili sudu da se organizatori kriminalne grupe ruski državljani Eduard Šišmakov osudi na 15 godina zatvora, a Vladimir Popov na 12 godina

Foto: Luka Zeković

Nekoliko sati trajalo je danas u Višem sudu u Podgorici iznošenje završnih riječi specijalnih tužilaca Zorana Vučinića i Siniše Milića u ponovljenom sudskom postupku u predmetu poznatom kao „državni udar“.

Počelo je jutros u osam sati a završeno je nešto poslije 17 časova.

Sud je zatim dao pauzu, nakon čega je za 18 časova zakazano da advokati odbrane daju završnu riječ.

Tužioci su predložili sudu da se organizatori kriminalne grupe ruski državljani Eduard Šišmakov osudi na 15 godina zatvora, a Vladimir Popov na 12 godina.

Zatražili su da se bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić osudi na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora. Za Predraga Bogićevića i Nemanju Ristića predloženo je u završnoj riječi kazna od po sedam godina zatvora.

Za lidere bivšeg Demokratskog fronta (DF) Andriju Mandića i Milana Kneževića, tužioci su zatražili po pet godina zatvora.

Za okrivljenu Branku Milić je predložena kazna od strane tužilaštva tri godine zatvora, dok je za Milana Dušića i Srboljuba Đorđevića zatraženo po godinu i šest mjeseci, a za Dragana Maksića godina i devet mjeseci zatvora.

Za vozača bivših lidera DF-a Mihaila Čađenovića, tužilac je zatražio godinu i šest mjeseci zatvora.

Za Kristinu Hristić je predloženo izricanje uslovne kazne.

Tužioci su pročitali završnu riječ koju je pripremila zastupnica optužbe Jelena Protić, koja se nalazi na bolovanju.

Specijalno tužilaštvo je u cjelosti ostalo pri ranijoj optužnici i zatražilo od specijalnog vijeća kojim predsjedava sudija Zoran Radović da okrivljene oglasi krivim i kazni po zakonu.

Tužilac Vučinić je neznatno izmijenio i precizirao optužnicu, ali je pravna kvalifikacija krivičnih djela ostala neizmijenjena.

Nekoliko sati detaljno su pročitali i analizirali odbrane okrivljenih, iskaze saslušanih svjedoka kao i svjedoka saradnika Saše Sinđelića. Podsjetili su na materijalne dokaze koji se nalaze u spisima predmeta. Smatraju da su odbrane okrivljenih opovrgnute iskazima saslušanih svjedoka i provedenim dokazima na glavnom pretresu, a posebno iskazom svjedoka saradnika Saše Sinđelića.

Za danas je planirano davanje završnih riječi advokata odbrane i okrivljenih.

Optužnica je podignuta protiv Šišmakov Eduarda , koji je u bjekstvu, Vladimira Popova , državljanina Ruske Federacije, Bratislava R. Dikića, , Predraga S. Bogićevića, u bjekstvu, Nemanje M. Ristića, Miloša G. Jovanovića, Srboljuba T. Đorđevića, Kristine R. Hristić, Branke J. Milić, Milana Ž. Dušića, Dragana M. Maksića, Mihaila M. Čađenovića, vozač lidera DF-a, te Andrije V. Mandića i Milana D. Kneževića. Prema navodima optužnice, okrivljeni Šišmakov i Popov su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne orgnizacije, a okrivljeni Dikić, Bogićević, Ristić, Jovanović, Hristić, Milić, Dušić, Maksić, Đorđević, Čađenović, Mandić i Knežević izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne orgnizacije. Okrivljeni Šišmakov i Popov su kao saizvršioci izvršili krivično djelo terorizam u pokušaju, a okrivljeni Dikić, Bogićević i Ristić izvršili su krivično djelo terorizam u pokušaju putem pomaganja.

Trećom tačkom optužnice je predstavljeno da je okrivljeni Šišmakov izvršio krivično djelo pripremanje djela protiv Ustavnog uređenja i bezbijednosti Crne Gore izvršenog putem podstrekavanja.

U ranijem postupku, svi optuženi su osuđeni. Prihvatajući žalbe advokata odbrane, Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo osuđujuću prvostepenu presudu u ovom predmetu.

“Vijeće je ukinulo prvostepenu presudu jer su u postupku njenog donošenja i u samoj presudi počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, a zbog kojih se nijesu mogli prihvatiti ni činjenični ni pravni zaključci u prvostepenoj presudi, kako u odnosu na postojanje krivičnih djela za koje su optuženi oglašeni krivim, tako i u odnosu na postojanje njihove krivice za ta djela”, navedeno je ranije u saopštenju Apelacionog suda.

Ukinutom presudom Mandić i Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, zbog, kako piše u optužnici, članstva u kriminalnoj organizaciji od februara 2016. godine. Organizatori te grupe – Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, osuđeni su ukupno na 27 godina zatvora. Bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam, a Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na sedam godina zatvora. Istom odlukom, Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni su na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno. Vozač DF Mihailo Čađenović osuđen je na godinu i šest mjeseci zatvora. U optužnici piše da su dvojica Rusa organizovali kriminalnu grupu i vrbovali ostale članove radi sticanja nezakonite dobiti i moći, nasilnog rušenja vlasti i proglašenja izborne pobjede DF i sprečavanja Crne Gore da pristupi NATO alijansi.

Kriminalna organizacija, navodi se, planirala je da se na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, pomoću Demokratskog fronta, sukobi sa crnogorskom policijom i nasilno zauzme Skupštinu Crne Gore, kao i da otmu i ubiju tadašnjeg premijera, a aktuelnog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Ulazi li Aerodrom Berane u završnu fazu?

“Treba biti strpljiv. Vidjećemo šta ćemo to saznati kada se radi o projektu Aerodrom Berane”, kazao je Bader Portalu RTCG u telefonskom razgovoru

Osnivač i predsjednik Fondacije za budućnost crnogorskog turizma Mihael Bader podijelio je olnajn informaciju da će se za četiri dana znati nešto više u vezi sa projektom “Aerodrom Berane”, i objasnio da za sada ni on ne zna previše detalja.

“Treba biti strpljiv. Vidjećemo šta ćemo to saznati kada se radi o projektu Aerodrom Berane”, kazao je Bader Portalu RTCG u telefonskom razgovoru.

Mihael Bader je Fondaciju za budućnost crnogorskog turizma osnovao 2020. godine, a već sedamnaest godina živi u Crnoj Gori. On je prošle godine, u vrijeme prethodne Vlade na čijem čelu je bio Dritan Abazović, dobio počasno crnogorsko državljanstvo.

Kazao nam je da je u fokusu njegovog interesovanja upravo bolja avio povezanost Njemačke i Crne Gore, radi pokušaja da se što više Njemaca privuče ove godine u Crnu Goru.

Prema njegovim riječima, najnovija istraživanja pokazuju da će ove godine putovati 60 miliona Njemaca i da će potrošiti 78 milijardi eura, a kako bi privukla dio tih turista Crna Gora mora unaprijediti marketing i obezbijediti avio linije koje su trenutno bolje i sa Albanijom nego sa našom državom.

“Ključna stvar su avio linije i marketing. Moramo da čujemo što gost traži, a ne što mi nudimo, jer gost odlučuje gdje će da ide. Svi evropski penzioneri bi došli na četiri, pet, šest mjeseci u Crnu Goru na zimski odmor, međutim zakonski okvir dozvoljava samo 90 dana. Gubimo velike prihode, jer upravo zbog toga veliki broj njemačkih turista zimi ide u Španiju” rekao je Bader, koji je ove godine imao štand na sajmu u Minhenu.

Tvrdi da se upravo iz tih razloga interesuje za sudbinu projekta reaktiviranja i valorizacije aerodrome u Beranama.

Portal RTCG stupio je u kontakt i sa njemačkim državljaninom Majkom Štajnmilerom koji već duže vrijeme pokazuje interesovanje za investiranje u projekat pod nazivom “Er park Berane” i valorizaciju beranskog aerodroma.

On je samo kratko rekao da je za Studiju izvodljivosti, koja je po narudžbi Vlade Crne Gore rađena u Beogradu, dato pozitivno mišljenje u vezi sa reaktiviranjem i valorizacijom aerodroma u Beranama. No, kazao je da više pojedinosti ne može dati prije nego to učini Vlada Crne Gore.

Ranije je našem portalu kazao da Vlada zajedno sa Agencijom za ulaganja Crne Gore priprema proceduru javno-privatnog partnerstva.

Njemački investitor je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila prošle godine potpisao Memorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama, koji pored aktiviranja aerodrome podrazumijeva i otvaranje dvije fabrike na lokaciji Gradinskog polja.

Vjeruje da ovaj zaboravljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim njemačkim i evropskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.

Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija već četiri godine je partner Minhenske konferencije i zvanični je njihov prevoznik.

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. Još 1974. godine vojska tadašnje SFRJ uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.

Zbog mnogobrojnih obećanja u proteklim decenijama koja nisu ispunjena u vezi sa ovim aerodromom na sjeveru, javnost u Beranama je vrlo nepovjerljiva i čeka neke konkretne poteze koji bi pokazali da se ne radi o jeftinom populizmu. Taj projekat je podijelio lokalnu javnost koja je vrlo skeptična, ali njemački državljanin Štajnmiler, čija je uspruga iz Berana, tvrdi da su njegove namjere iskrene i da želi da pomogne Beranama i sjeveru Crne Gore.

Šta znači onlajn najava da bi će za četiri dana biti više informacija u vezi sa „Aerodromom Berane“ znaćemo vrlo brzo.

Na pitanje da li su pozitivne informacije iz Vlade Crne Gore u vezi sa njegovim projektom za ovaj aerodrom, on je Portalu RTCG odgovorio kratko „da“, i najavio da će vrlo brzo izaći sa novim podacima za javnost.

Izvor: RTCG

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Sjutra narandžasti meteoalarm: Do 40 stepeni temperatura

Toplotni talas stigao je u Crnu Goru

Foto: Berane online

Kako piše na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju jutarnja temperatura vazduha u Crnoj Gori kretaće se od 12 do 24 a najviša dnevna od 28 do 40 stepeni.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, krajem dana i tokom noći ponegdje pojačan.

Narandžasti meteoalarm, odnosno opasni vremenski uslovi, propraćen je izraženijim klimatskim pojavama, koje bi mogle da predstavljaju rizik po zdravlje.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije