Connect with us

EKONOMIJA

Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama

Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.

U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.

„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.

Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.

„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.

Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.

„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.

Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.

“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.

“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.

Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.

Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.

Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.

Izvor: Portal RTCG

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Ograničena cijena peleta u Crnoj Gori na 250, odnosno 270 eura

Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a primjenjivaće se do 30. juna 2027.

Na današnjoj sjednici Vlada Crne Gore je,na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a na predlog Ministarstva ekonomskog razvoja, usvojila odluku o ograničavanju cijene peleta prve i druge klase u Crnoj Gori.

“Odlukom se cijena peleta u prometu ograničava određivanjem najvišeg nivoa maloprodajne cijene, i to do 250 eura po toni za pelet klase A2, odnosno do 270 eura po toni za pelet klase A1”, naveli sui z resora Jokovića.

Kako ističu, u navedene cijene uračunat je porez na dodatu vrijednost (PDV).

“Ova mjera inicirana je na zahtjev Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sa ciljem da se građanima obezbijedi povoljnije i stabilnije snabdijevanje peletom pred predstojeću zimsku sezonu, uz istovremeno vođenje računa o stabilnosti tržišta i interesima domaćih proizvođača”, pojašnjavaju iz tog resora.

Ograničavanje cijene, kako dodaju, predstavlja konkretnu mjeru podrške građanima i rezultat je angažovanja Ministarstva poljoprivrede u praćenju stanja na tržištu i preduzimanju mjera u cilju zaštite potrošača i obezbjeđivanja stabilnog snabdijevanja.

Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a primjenjivaće se do30. juna 2027. godine.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Sve vrste goriva skuplje od ponoći

Uprkos nižim akcizama, od ponoći poskupljuje gorivo, cijene u regionu i Evropi na istorijskom maksimumu

Sve vrste goriva u Crnoj Gori će poskupjeti od ponoći, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Dizel će poskupjeti pet centi i koštaće 1,95 eura po litru.

Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,78 eura po litru, dok će litar eurosupera 95 koštati 1,74 eura.

Litar lož ulja će poskupiti devet centi, pa će koštati 2,07 eura.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena navedenih derivata izvršen je u skladu sa Odlukom o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja po kojoj je akciza na benzin snižena 30 odsto a na dizel 40 odsto, koja je donijeta na današnjoj sjednici Vlade i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata („Službeni list Crne Gore“, br. 40/26)“, saopšteno je.

Navedene cijene važiće od 22. do 28. septembra.

Za to vrijeme, u Evropi i regionu cijene goriva su na istorijskim maksimumima. Poremećaji na svjetskom tržištu nafte već se snažno odražavaju na vozače, a u pojedinim evropskim zemljama litar goriva približio se cijeni od tri eura.

U Njemačkoj benzinske pumpe jednom dnevno, u podne, mogu da povećaju cijene goriva. Tako je 15. septembra benzin E10 u Berlinu ujutro koštao oko 2,25 eura po litru, a dizel oko 2,37 eura. Već u podne cijene su porasle za približno 20 centi.

Najskuplje gorivo tog dana zabilježeno je na pumpi pored auto-puta u južnom Berlinu, gdje je litar Super Plusa dostigao čak 3,03 eura.

Visoke cijene posebno pogađaju stanovnike ruralnih područja koji, za razliku od građana velikih gradova, često nemaju odgovarajuću alternativu automobilu. U povoljnijem položaju su stanovnici pograničnih područja, koji gorivo mogu da kupuju u susjednim zemljama.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vuković: Potrebno mi je još vremena da analiziram predloženi program povećanja plata – „Euro model“

Ministar finansija Novica Vuković u izjavi novinarima nije precizirao da li je na nedavno održavnoj elektronskoj sjednici Vlade glasao za predlog premijera Milojka Spajića, prema kojem bi minimalna zarada u Crnoj Gori za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem porasla na hiljadu eura, sa srednjim na 1,25 hiljada eura, a sa visokim na 1,4 hiljade eura, prenosi Mediabiro

Vuković, Foto: Privatna arhiva

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da mu je potrebno još vremena da analizira predloženi program povećanja plata – „Euro model“, napominjući da će Ministarstvo finansija, u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces.

Vuković u izjavi novinarima nije precizirao da li je na nedavno održavnoj elektronskoj sjednici Vlade glasao za predlog premijera Milojka Spajića, prema kojem bi minimalna zarada u Crnoj Gori za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem porasla na hiljadu eura, sa srednjim na 1,25 hiljada eura, a sa visokim na 1,4 hiljade eura, prenosi Mediabiro.

„Moje kolege su jako brzo analizirale zakone. Izvinjavam se što će meni biti potrebno nekoliko dana. Kako to procedura nalaže, Ministarstvo finansija će, apsolutno u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces“, poručio je Vuković.

On je rekao da je najava Spajića jasna, a to je jačanje životnog standarda građana.

„Ono što je obaveza Ministarstva finansija i mene kao ministra, jeste da kroz fiskalnu strategiju jačamo standard građana, imamo stabilne javne finansije i obezbijedimo ambijent za nove investicije i ubrzanu EU agendu“, naglasio je Vuković.

Iako je Vlada podržala predlog povećanja zarada, konačnu riječ o „Euro modelu“ imaće Skupština Crne Gore.

Televizija Vijesti je 18. septembra objavila da Vuković nije glasao o predlogu premijera Milojka Spajića da se od januara naredne godine primjenjuje novi Vladin model povećanja zarada „Euro model“.

Odluka o povećanju minimalnih zarada donijeta je na elektronskoj sjednici Vlade, preko aplikacije WhatsApp, na predlog Spajića, a među ministrima i članovima Vlade koji su se izjasnili nije bilo Vukovića.

Spajić je 17. novembra najavio da novi model podrazumijeva rast minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem sa 600 na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem sa 600 na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura a sada je 800 eura.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije