Poslanica i potpredsjednica Nove srpske demokratije, Jelena Božović, podnijela je Opštini Berane inicijativu za pokretanje postupka podizanja spomenika Divni Veković.

Iz NSD su naveli da je Veković prva ljekarka u Crnoj Gori i jedna od najznačajnijih žena u istoriji naše države, koja je svojim obrazovanjem, stručnim radom, humanitarnim angažovanjem i doprinosom medicini, književnosti i kulturi ostavila neizbrisiv trag.

„Divna Veković rođena je 1886. godine u selu Lužac kod Berana. Osnovnu školu završila je u manastiru Đurđevi Stupovi u Beranama, nižu gimnaziju u Skoplju, a potom Djevojački institut na Cetinju. Kao izuzetno nadarena učenica dobila je stipendiju Knjaževine Crne Gore, zahvaljujući kojoj je školovanje nastavila u Francuskoj. Obrazovala se u Amijenu i Parizu, na Sorboni, gdje je završila babičku školu, a stekla je i obrazovanje iz stomatologije. U Beogradu je 1926. godine odbranila doktorat iz književnosti“, naveli su iz te partije.

Divna Veković bila je prva ljekarka u Crnoj Gori, a njen život i rad predstavljaju izuzetno svjedočanstvo o obrazovanju i emancipaciji žena u vremenu kada je visoko obrazovanje bilo dostupno malom broju žena.

„Posebno se istakla humanitarnim radom tokom Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata. Kao članica Međunarodnog crvenog krsta u Ženevi pomagala je ranjenicima i ratnim zarobljenicima, a njeno ime vezuje se i za rad na Solunskom frontu. Svoj život posvetila je pomaganju bolesnima, ranjenima i siromašnima“, stoji u saopštenju.

Dodaje se da je njen doprinos književnosti i kulturi bio jednako značajan.

„Prva je prevela Njegošev „Gorski vijenac“ na francuski jezik, a prevodila je i djela Vuka Karadžića, Jovana Jovanovića Zmaja i narodne epske pjesme. Autorka je francusko-srpskog rječnika, a značajan doprinos dala je i očuvanju etnografske baštine Vasojevića, posebno tradicionalne nošnje“, ističe se.

U obrazloženju inicijative Božović je ukazala na potrebu da se podizanjem spomenika oda priznanje ženi koja je potekla iz beranskog kraja, školovala se u značajnim evropskim obrazovnim centrima i svojim radom ostavila trajno nasljeđe u medicini, humanitarnom djelovanju, književnosti i kulturi.

„Podizanje spomenika Divni Veković predstavljalo bi čin očuvanja istorijskog sjećanja na jednu od znamenitih žena iz Crne Gore, čije životno djelo prevazilazi lokalne okvire. Istovremeno, spomenik bi bio simbol značaja obrazovanja, humanosti i doprinosa žena razvoju društva“, poručuju iz NSD.

Božović je zatražila da nadležni organi Opštine Berane, u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima, blagovremeno pokrenu potrebnu proceduru kako bi se predlog uvrstio u skupštinsku proceduru za decembarsku sjednicu Skupštine opštine Berane.

„Očekuje se da inicijativa dobije podršku svih odbornika, bez obzira na političku pripadnost, kako bi Berane trajno sačuvale uspomenu na Divnu Veković i odale priznanje njenom izuzetnom životnom djelu“, zaključuje se u saopštenju.

Tone zemlje obrušile su se na magistralni put Bijelo Polje – Mojkovac, prenosi RTCG.

Odron je obustavio saobraćaj i ugrozio kuću porodice Dragana Sošića.

Mašine pokušavaju da raščiste teren.

Posao otežava to što voda koja je pokrenula klizište potkopava teren i za sada se ne može procijeniti kada će se put raščistiti i osposobiti za saobraćaj, navodi RTCG.

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je novinarima nakon saslušanja pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici, povodom afere „Telekom“, da je riječ o „karikaturalnom pokušaju oživljavanja jedne teme“ koja je, kako tvrdi, već dobila odgovor Specijalnog državnog tužilaštva.

On je ocijenio da se time nanosi šteta državi i narušava ustavna podjela vlasti.

„Ovo što se sada radi je karikaturalni pokušaj oživljavanja jedne teme koja je dobila svoj odgovor i stav državnog tužilaštva, odnosno Specijalnog državnog tužilaštva, na način koji proizvodi osmišljene štete, ruši Ustav i narušava ustavnu podjelu vlasti u Crnoj Gori“, rekao je Đukanović.

Đukanović je rekao da se pozivu suda odazvao kao odgovoran građanin, ističući da se tako odnosi prema državnim institucijama.
Kazao je da, uprkos uvjerenju da je riječ o pokušaju zloupotrebe suda, nije želio da se ne odazove pozivu.

„Odazvao sam se i ovog puta, iako imam snažan utisak da je riječ o pokušaju zloupotrebe jedne državne institucije, u ovom slučaju suda. Smatram da je to politički nastavak obračuna sa mnom i politikom koja je konstituisala i dugo vodila drugačiju, građansku Crnu Goru, zasnovanu na evropskim vrijednostima“, rekao je Đukanović.

On je podsjetio da je u avgustu 2025. godine, dan ili dva nakon što je Specijalno državno tužilaštvo obavijestilo javnost da je odbacilo krivičnu prijavu iz 2019. godine, objavio autorski tekst u kojem je, kako tvrdi, objasnio sve okolnosti slučaja.

Kazao je da odbacivanje prijave zbog zastarjelosti ne smatra uslugom koja mu je učinjena, navodeći da tužilaštvo nije iskoristilo mogućnost da od 2019. do 2025. godine ispita svaki detalj prijave i zauzme stav o tome da li je bilo kršenja zakona.

„Da je to urađeno, mi danas ne bismo bili ovdje i ne biste imali ovu dilemu koju postavljamo“, kazao je Đukanović.

On je ustvrdio da je privatizacija Crnogorskog Telekoma sprovedena u skladu sa ustavno-pravnim sistemom Crne Gore i međunarodnim demokratskim i pravnim standardima.

„Odgovorno vam tvrdim da je taj proces obavljen u potpunom saglasju sa ustavno-pravnim sistemom Crne Gore i u potpunom saglasju sa vrlo zahtjevnim međunarodnim demokratskim i pravnim standardima“, rekao je on.

Đukanović je kazao da postoji obimna dokumentacija o sprovedenom postupku i pozvao novinare da je provjere, navodeći da bi se ona mogla nalaziti u arhivu Vlade ili Državnom arhivu na Cetinju.

Poručio je da je spreman da preuzme odgovornost ukoliko se utvrdi da je tokom privatizacije bilo kršenja zakona ili primanja mita.

„Ako tu bude pronađeno bilo što što je nalik na kršenje zakona, kamoli na primanje mita, ja sam odmah spreman da bez suđenja preuzmem odgovornost na sebe, u interesu dokazivanja da ova država ima snage i da ima vladavinu prava, da se svako ko je odgovoran učini zaista i pravno odgovornim“, kazao je Đukanović.

Dodao je da u dokumentaciji, prema njegovim riječima, nema ničega što bi potvrdilo navode o korupciji.

„Postoji samo jedno ogoljelo, ništavno, primitivno političko pitanje“, ocijenio je bivši predsjednik.

Komentarišući navode iz američkog sudskog postupka iz 2011. godine, prema kojima je konsultantski ugovor bio sklopljen radi primanja mita od crnogorskih zvaničnika i članova porodice jednog visokog zvaničnika, Đukanović je ponovo pozvao novinare da se upoznaju sa dostupnom dokumentacijom.

On je kazao da je tokom intervjua domaćem mediju, povodom obilježavanja 20. godišnjice nezavisnosti, pokazao dokumentaciju Okružnog suda u Njujorku iz 2013. godine, koja se, prema njegovim riječima, odnosi na suđenje trojici visokih zvaničnika kompanije „Maksis“.

Đukanović je tvrdio da je taj sud tada saopštio da se američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC), kao nadležna institucija, ranije bavila prijavom o korupciji koja se odnosila na privatizaciju Telekoma u Sjevernoj Makedoniji, a ne Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, tokom nastavka postupka pred tim sudom priča o korupciji u vezi sa slučajem Crne Gore potpuno je isključena.

„Pogledajte, nemojte da mi vjerujete na riječ. Ovoga nema u takozvanim američkim papirima, bez obzira na to šta je ko pričao, i odavde i iz Amerike“, kazao je Đukanović.

On je ocijenio da se, nakon dugogodišnjih kampanja i pokušaja uticaja na promjenu vlasti, na kraju svi suočavaju sa činjenicama.
„Ako dođete do saznanja da činjenice stoje drugačije, molim vas, obratite mi se da saslušam vašu kritiku zbog obmanjivanja“, poručio je Đukanović.

Izvor: Vijesti