Premijer Milojko Spajić najavio je novi vladin model povećanja zarada “Euro model” koji će se primjenjivati od januara 2027. godine, a koji podrazumijeva rast minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura.

Vlada je saopštila da je na upravo održanoj sjednici izvršne vlasti usvojen set zakona koji će omogućiti primjenu novog modela obračuna zarada od januara 2027. godine.

Izjavu premijera prenosimo integralno.

Poštovane građanke i građani,
U savremenom svijetu države se ne dijele na velike i male, već na one koje se prilagođavaju aktuelnom momentu ubrzano planirajući budućnost i one koje su konstantno opterećene problemima iz prošlosti.
Crna Gora je dugo bila u lavirintu feudalne ekonomije niskih zarada, kao i balkanskog nacionalizma i ratova- sistema u kojem se rad nije isplatio i nije se ni podsticao. Obeshrabreni, mladi su odlazili u talasima.
Nakon dugo godina krenuli smo da mijenjamo taj model sprovodivši niz uspješnih reformi, pokazujući da ekonomija može da bude tema broj 1 u crnogorskoj politici. Takođe, shvatili smo da su najbitniji resurs naše države – naši ljudi. Pojedine zemlje su olako shvatale gubitak tog resursa ulazeći u EU, gorko se kajući kasnije kada su pojedine izgubile preko 20% svog stanovništva. Nećemo dozvoliti da se takav egzodus desi nama i da zasjeni sav benefit EU integracija.

Juče smo u Parlamentu usvojili set zakonskih izmjena kojima ispunjavamo sva završna mjerila iz IBAR procesa: za samo dvije godine, od nule do praktično sto odsto, završavajući tehnički dio posla pristupanja EU. Ubrzane ekonomske reforme i jačanje vladavine prava daju prve rezultate i snažan ekonomski rast u drugom kvartalu. Uzimajući u obzir informacije da je Evropska komisija našoj zemlji dosad odobrila oslobađanje ukupno 89,3 miliona eura iz Plana rasta, da bilježimo sjajnu sezonu sa turistima iz čitavog svijeta, kao i da je najavljena ekspanzija reputabilnih domaćih i stranih kompanija imamo dodatne razloge za optimizam.

I dok u Briselu ubrzano zatvaramo poglavlja, u Crnoj Gori otvaramo nova. Ona koja donose evropski standard i evropske ekonomske benefite, čak i prije formalnog ulaska u Evropsku uniju.

Sa velikim zadovoljstvom obavještavam javnost da su se stekli uslovi da se od početka naredne godine, zarade u Crnoj Gori obračunavaju prema obavezujućim kriterijumima vladinog programa EURO MODEL. Ovaj inovativni program garantuje da će minimalna neto zarada radnika koji ima osnovno obrazovanje i niže iznositi 1000 EUR, oni koji imaju srednje obrazovanje primaće najmanje 1250 EUR, dok će zaposleni sa visokim obrazovanjem mjesečno dobijati minimalnu neto platu od čak 1400 EUR.
Istovremeno, dolazi do značajnog rasta zarada koje su iznad minimalne, od svakog eura koji poslodavac izdvoji za vas – zadržaćete 92 centa u slučaju velikih primanja, pa sve do 97 centi za najniže zarade. Konkretno: poslodavac koji danas za neto zaradu od 1600eura izdvoji 1980eura, od januara sa istim izdvajanjem radnik prima 1870eura. Kako? Vlada će ići korak dalje u smanjenju poreskog opterećenja na rad – omogućavajući i poslodavcima da izađu iz reforme kao pobjednici. Zadrzaće zadovoljne radnike, uz prosperitet jedinstvenog trzišta EU i pristupa EU fondovima.
Na sve ovo, dodatno povećanje će se desiti i kada socijalni partneri prihvate zahtjev Vlade da se povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta jednako primjeni na javni i privatni sektor. U tom slučaju data neto zarada bi prešla čak 2000 eura.

Na ovaj način, plate rastu svima – i u privatnom i u javnom sektoru, i onima sa minimalnim, i onima sa prosječnim i višim zaradama. Prema obračunima programa, više od 250 hiljada zaposlenih bilo bi obuhvaćeno povećanjem, a procentualno najviše onima koji su najugroženiji.

Posebno želim da naglasim da brinemo i o onima koji su ovu državu gradili decenijama. Penzije će se od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada – aprilske prosječne penzije najzad će porasti preko 600 eura, a minimalna penzija će značajno preći cifru od 500 eura. I da budem sasvim jasan ovo važi za sve penzionere. A već u decembru ove godine, ne čekajući 2027, svaki penzioner dobija dodatnih 100 eura za zimu.

I odmah da odgovorim na pitanje: ko i kako sve to plaća?

Reforma je pažljivo isplanirana i u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase. Dodatni prihod države predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine tj, one kuće i stanove koje vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije. Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko 4-5%, da bi već u 2028. Deficit bio oko 3%, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kad je to najbitnije.
Znamo koji izazovi predstoje: uvezena inflacija pretežno zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom Istoku, rast cijena energenata i hrane, te i dalje nepredvidiva geopolitička situacija. Upravo zato je Euro model neophodna reforma jer subvencije i prodajne akcije imaju kratak rok, a otporna struktura zarada i poreza ostaje trajni odbrambeni mehanizam. Euro model je prije svega moderni ekonomski program i odgovor na pozive socijalnih partnera i zaposlenih, ali i nadpolitička inicijativa koja mora biti vezivno tkivo svih struktura koje žele dobro Crnoj Gori.
Sve analize pokazuju da će u našoj zemlji, na ovaj način za vrlo kratko vrijeme, prosječna neto zarada porasti sa sadašnjih oko 1.000 na preko 1.400 eura – što je više nego u Grčkoj, Bugarskoj, Rumuniji i Mađarskoj, a u našem regionu zdravu konkurenciju imamo samo u Hrvatskoj sa kojom ćemo ubrzo i formalno biti u evropskom društvu najboljih.
I na kraju jedna poruka, za one koje će najava ove reforme zateći u Minhenu, Beču, Dablinu, Cirihu ili Čikagu, više ne morate birati između porodice i pristojnog života. Vratite se.
Crna Gora vas čeka. Vrijeme je za život po EURO MODELU!

Cijena dizela poskupila je sa tri centa pa će litar narednih sedam dana koštati 1,90 eura, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Cijene benzina ostaji nepromijenjene – eurosuper 98 će koštati 1,76, a eurosuper 95 1,72 eura.

Lož ulje će poskupiti za četiri centi, na 1,98 eura.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena navedenih derivata izvršen je u skladu sa Odlukom o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja koja je donijeta na danasnjoj sjednici Vlade i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata. Navedene cijene važiće od 15. do 21. septembra“, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Naredni obračun biće izvršen 21. septembra, nakon čega će biti objavljene cijene koje će važiti od 22. septembra.

New York Post uvrstio je Crnu Goru među šest destinacija u kojima su pojedini putnici prijavili neprijatna iskustva. Tekst se oslanja na komentare turista i izjave sagovornika, bez predstavljene metodologije koja bi omogućila pouzdano poređenje destinacija, piše investitor.me.

Crna Gora našla se u tekstu američkog New York Posta o destinacijama u kojima su pojedini turisti nezadovoljni ljubaznošću i odnosom prema gostima. Uz pohvale prirodnim ljepotama i hrani, list prenosi i oštre pritužbe dijela posjetilaca na osjećaj nedobrodošlice, navodi ovaj medij.

U članku autorke Rede Vigl, Crna Gora navedena je uz Pariz, Italiju, Njemačku, Južnu Koreju i Njujork. Za domaću turističku privredu ovakav medijski prikaz otvara pitanje koliko iskustvo gosta prati sliku destinacije koja se promoviše na međunarodnom tržištu.

Ipak, riječ je o medijskom izboru zasnovanom na pojedinačnim iskustvima, a ne o reprezentativnom istraživanju zadovoljstva turista. U tekstu nijesu navedeni uporedivi rezultati, uzorak ispitanika ili sistem bodovanja koji bi opravdali zaključak da Crna Gora ima jednu od najneljubaznijih turističkih usluga.

Šta pojedini turisti zamjeraju Crnoj Gori

New York Post prenosi objavu korisnika Reddita koji tvrdi da je tokom boravka u Crnoj Gori doživljavao neprijatne poglede, podsmijeh i nedostatak osnovne učtivosti. Prema njegovom opisu, ponašanje ljudi ostavljalo mu je utisak da svojim prisustvom smeta.

Drugi komentator, čije riječi list takođe navodi, pohvalio je hranu i pejzaže, ali je naveo da se zbog odnosa prema turistima ne bi vratio.

Takve ocjene predstavljaju lična iskustva njihovih autora. Iz prenesenih navoda nije moguće utvrditi koliko su ona rasprostranjena, koje su konkretne usluge koristili niti u kojoj mjeri opisuju iskustvo većine gostiju.

Komentari se, pritom, odnose i na susrete s lokalnim stanovništvom, pa ih ne treba automatski poistovjećivati sa ocjenom rada hotela, restorana i cijelog turističkog sektora.

Kulturne razlike mogu uticati na utisak gosta

Jedna od tema izvornog članka jeste razlika između neljubaznosti i ponašanja koje posjetioci drugačije tumače zbog sopstvenih očekivanja i kulturnih navika.

U primjerima iz Njemačke i Njujorka, dio komentatora objašnjava da kratka komunikacija, direktnost ili odsustvo neobaveznog razgovora ne moraju značiti neprijateljstvo prema turistima. U slučaju Italije, pojedini učesnici rasprave ukazuju na opterećenje popularnih mjesta velikim brojem posjetilaca.

Iskustva nijesu jednoznačna ni kada je riječ o Južnoj Koreji: uz negativne komentare, list prenosi i svjedočenja putnika koji su nailazili na izrazitu ljubaznost i spremnost ljudi da pomognu.

To dodatno pokazuje zašto pojedinačne internet objave nijesu dovoljne za opštu ocjenu gostoprimstva neke zemlje.

Za crnogorski turizam, pitanje je i poslovne reputacije

Iz poslovnog ugla, objavljivanje ovakvih iskustava u međunarodnom mediju predstavlja povod da se pažljivije razmotri odnos prema gostima.

Prirodne ljepote mogu privući posjetioca, ali na njegovu odluku da ponovo dođe utiče i svakodnevno iskustvo: način na koji je dočekan, jasnoća informacija, spremnost zaposlenih da pomognu i postupanje kada nastane problem.

Za turističke kompanije praktičan odgovor bio bi sistematično praćenje recenzija, provjera ponavljajućih pritužbi i ulaganje u komunikaciju zaposlenih s gostima. Tek tako se može razlikovati izolovano nezadovoljstvo od problema koji zahtijeva promjenu.

Pojedinačni negativni komentari nijesu presuda crnogorskom turizmu, ali jesu povod da se kvalitet odnosa prema gostu ozbiljno razmotri.