Connect with us

EKONOMIJA

"KUPIĆEMO TRAJEKTE"

Abazović: Državu dižemo iz pepela

„Mi imamo plan da uvećavamo državni kapital“, poručio je Abazović

Abazović, Foto: Gov.me

Premijer Dritan Abazović je saopštio da će država kupiti trajekte za liniju Kamenari-Lepetane i učiniti da linija bude mnogo više u službi građana nego što je bila do sada.

„Nemamo svoje trajekte ali državu dižemo iz pepela. Mi imamo plan da uvećavamo državni kapital, da trajektnom linijom Kamenari-Lepetane može da upravlja samo država“, naglasio je Abazović.

On je u emisiji „Argumenti“ istakao i da treba uvesti još jednu liniju, ne samo Kamenari-Lepetane, prenosi RTCG.

„Dobit će se vraćati kroz investicije građanima Boke. Od miliona eura građanima nijesu imali ništa, i sada gospodin Ban kaže da smo za sedam dana oštetili budžet“, istakao je Abazović.

Suvlasnik i izvršni direktor „Pomorskog saobraćaja“ Dejan Ban tvrdi da se „presabira ljudima po džepovima“.

„Bavite se prepričavanjima, to se zove širenje dezinformacija. Ljudi raspolažu sa javnim fondovima bez elaborata, bez ekonomske isplativosti… Sada nabavljaju trajekte preko javnih nabavki u skraćenom postupku. Citostatike nijesu nabavlljali po sistemu ‘kratkih’ javnih nabavki“, dodao je Ban.

Ban je ukazao na ranije izjave premijera i apelovao da ne bude sličnih.

„Nisam političar, i neću da pričam o politici. Došao sam da pričam o tome da li je odluka države bila zakonita i da li je ovo urađeno na zakonit način“, istakao je Ban.

Abazović je naglasio da su uzeli monopol na 15 godina, te da je ugovor istekao, a da ga nije produžila Vlada Duška Markovića.

„Vi ste nametali ugovor Morskom dobru, vi ste sedam-osam mjeseci radili protiv zakona. Nervoza je samo što ste ogroman novac, umjesto u državnu kasu, slili u svoje džepove“, kazao Abazović i dodao da „zbog nagomilanih problema nisu ranije mogli doći na red“.

Abazović je istakao da „Pomorski saobraćaj taj posao više ne može da radi, već da, ako žele, mogu građane da prevoze besplatno“.

„Trajekt ‘Vasilije’ svakog dana preveze blizu 1.300 vozila, ima kapacitet od samo 20 mjesta i ne može da vozi kamione. Znači da ostvaruje profit od 7.500 eura dnevno, to je 75.000 za deset dana i 200.000 mjesečno. Zamislite samo koliko šest trajekata zaradi i oni plaćaju koncesiju od 200.000 eura. Radujem se vašim tužbama“, poručio je Abazović.

Ban je kazao da Abazović „nije institucija“ i da je došao da razgovara o potezima Vlade 2023. godine.

„Trebali biste da kažete što je problem zbog kojeg ste raskinuli ugovor sa nama. Da li je taj koji je dobio na tenderu angažovao nekoga ‘ispod ruke’? Taj sigurni trajekt je upisan u registar kao brod za snadbijevanje“, kazao je Ban.

Ban je istakao da je trenutna besplatna vožnja samo marketinški trik.

„Na karti od pet eura vi imate obaveze operatora, ali i prava korisnika usluga. Ljude bez karata gurate kao po Indiji, ako se i nešto desi, ne zna niko koliko ih je bilo unutra. I nakon pisma Udruženja pomoraca, koji su tražili vanredno ispitivanje, nema jedne prodavnice da je niste obišli da kupite sijalice, pojaseve. U pitanju je samo manipulacija“, tvrdi Ban.

Abazović je naglasio da će prihoda biti kada država počne da naplaćuje usluge te da je informisan i da Ban priprema „potencijalne diverzije sa jednom OKG grupom“.

Abazović: Institucije nisu dovoljno jake po pitanju šljunka

Abazović je naglasio da je vodosnadbijevanje i dalje pod znakom pitanja, te da institucije sistema nisu dovoljno jake po pitanju eksploatacije šljunka.

„Nekoliko firmi su pronašle kopče u institucijama. Koriste se slabosti sistema“, naglasio je Abazović.

Dodaje da se mora raditi na sanaciji, a da firme moraju nadoknaditi štetu građanima.

Zastupnik Montenegro petrola avokat Nikola Martinović, kazao je da političari počinju da se bave ekonomijom.

„Vaš posao je da se bavite zakonom i da stvorite jednake uslove za poslovanje svih. Ono što je problem u Vašoj Vladi je što ne znate što je uzrok pada izdašnosti u vodoizvorištu Bolja sestra“, saopštio je Martinović.

Dodao je i da se ranije srušeno postrojenje na Cijevni ne razlikuje od bilo koje srušene kuće u Crnoj Gori.

„Nemate rješenje o rušenju. Kompaniji je bila određena privremena mjera i zabranjen rad, utvrđeno je da se na tom mjestu ne eksploatiše šljunak“, kazao je Martinović.

Abazović je istakao da je njegov jedini zadatak da štiti nacionalne interese.

„Mi smo ostvarili milijardu i nešto direktnih stranih investicija. Pričamo o zaštiti prirodnih resursa, naravno da ćemo se boriti protiv firmi koje ilegalno rade. I ranije je bilo riječi da se zaustavi ilegalna eksploatacija šljunka… Pitam Vas gdje je Montenegro petrolu građevinska dozvola i prijava gradnje? Srušili smo objekte koji ne postoje u katastru“, kazao je Abazović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije