POLITIKA
"OVU VLAST NE ČINE DVIJE, VEĆ TRI KOALICIJE"
Abazović: Na mene vrše pritisak kriminalne strukture jer si im poslovi potpuno urušeni
Kazao je i da mu se ne dopada stav DF-a i Demokrata da će se o rekonstruisanoj Vladi glasati zajedno sa Tužilačkim savjetom: „Što se nas tiče prvo o TS-u, pa sve ostalo. To će biti naš princip“

Potpredsjednik Vlade i lider GP URA, kazao je za TVCG, da nije siguran da je dogovor Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore kompatibilan sa onim što predviđa Sporazum tri strane iz septembra prošle godine.
Upitan čemu je Crna Gora bliža vanrednim izborima ili rekonstruisanoj vlasti, Abazović je kazao da, Crna Gora, nikako da izađe iz političkih turbulencija.
„Mislim da su ovakve situacije bile poznate i u ranijem periodu. Čemu smo bliži pokazaće vrijeme. Mislim da je obaveza svih političkih subjekata da se u ovom trenutku ponesu odgovorno“, rekao je Abazović.
Dodao je da URA nikada nije bježala od dijaloga i da su uvijek bili posvećeni traženju najboljih rješenja.
„I sada ćemo to učiniti. Svaki predlog, svaka opcija, svaka ponuda, svaka ideja treba da se tretira na jedan ozbiljan način. Ali moramo da znamo da ono što su osnovni principi razvoja naše države ne mogu biti narušeni. Kako doći do modela koji će biti funkcionalniji, bolji, produktivniji za građane Crne Gore to je nešto što ti zajednički razgovori treba da donesu“, rekao je Abazović, prenosi portal RTCG.
Kazao je da bi predlogom DF-a i Demokrata Vlada izgubila sadašnji koncept, jer je predviđeno i 18 ministarstva i još neke promjene.
„To su sve modeli o kojima moramo da porazgovaramo na jedan ozbiljniji način. Ovu vlast čine tri, a ne dvije koalciije. Ako oni imaju rezervnu varijantu, odnosno, ako imaju neke druge političke subjekte ili poslanike koji bi podržali njihov dogovor mi sa tim nemamo ništa sporno“, rekao je Abazović i dodao da GP URA zna zašto je ušao u Vladu i žele da ostanu na tim principima.
On je podsjetio da u međuvremenu nije izglasan Tužilački savjet, nije postignut dogovor da se svi izbori održe u jednom danu.
„Mi smo pozivali Demokrate i DF da kao veći subjekti pronađu zajednički jezik i oni su pronašli, ali isto tako mi moramo da znamo šta je to što je dogovor. Cilj je da svi zajedno sjednemo i da oni predstave i ako to bude u skladu sa principima onda ok…”, ističe Abazović.
Naveo je i da je za njega poslanik Demokrata Momo Koprivica političar eksperti.
„Ali ako može Momo Koprivica, može i Andrija Mandić i onda može bilo ko… Zbog tih stvari treba da se vidimo šta je definicija. Nijesam siguran da je to kompatibilno sa Sporazumom, ako je neko želi da ga napusti i to je legitimna stvar. Sve u politici ima rok trajanja, možda sada treba da imamo neki novi Sporazum, ja sam za dogovore“, naveo je Abazović.
Na pitanje da li će GP URA prihvatiti političare u Vladi, rekao je:
„Ukoliko dođe do toga da političari uđu u Vladu što nije nelegitimno, mi imamo novi momenat, i onda treba da napravimo kompletnu političku Vladu. Mi moramo da izaberemo između ekspertske vlade ili političke vlade ili nečega trećeg.
Lider URA je naveo da nije pobornik izazivanja nestabilnosti.
Kazao je i da mu se ne dopada stav DF-a i Demokrata da će se o rekonstruisanoj Vladi glasati zajedno sa Tužilačkim savjetom.
„Što se nas tiče prvo o Tužilačkom savjetu, pa sve ostalo. To će biti naš princip. Tužilački savjet ne može da čeka bilo kakve druge političke dogovore“.
Poručio je da je bilo kakvo uslovljavanje Tužilačkog savjeta neodgovorno.
„Što se GP URA tiče prvo Tužilački savjet pa sve ostalo, a onda za stolom da vidimo što su rješenja i da li ih ma“, rekao je Abazović.
Upitan da li u redovima aktuelne vlasti ima onih koji se plaše zakona o porijeklu imovine, Abazović je kazao, kako ne zna, ko se plaši tog zakona.
„Ali znam da su se ljudi nekako nakostriješili na svaku pomisao da bi taj zakon mogao da stupi na snagu. to je najvažniji zakon u borbi protiv korupcije i kriminala. Mene brine taj stav kolega i prijatelja iz parlamentarne većine, da mi ne možemo da shvatimo značaj toga, i da svakom drugom aktu, dajemo više značaja od onog koji treba da bude sistemski i koji smo obećali građanima“, rekao je Abazović.
Dodao je da očekuje da će taj zakon i prije 15. oktobra ići na javnu raspravu koja će trajati najmanje 20 dana.
„Sadašnja opozicija nije željela da dozvoli smjene u Tužilačkom savjetu, zašto ih je podržao jedan dio parlamentarne većine to nije pitanje za mene. Sadašnja opozicija ne želi da se donese zakon o porijeklu imovine, rade sve da obezglave ono što mi radimo, a to je napad na organizovani kriminal, kada to povežete sa određenim atacima, koji se odnose direktno i na mene lično, ali i na partiju koju predstavljam, ali i na posao koji obavljam, ja zaista ne znam šta drugo da razmišljam nego da tu postoji uzročno posljedična veza. Sve drugo nema racionalna objašnjenja“, rekao je Abazović.
Kazao je i da tužilaštvo „potire dio rezultata koje bezbjednosni sektor ostvaruje“.
„Da smo imali drugačiji Tužilački savjet i neke druge ljude na čelnim pozicijama u tužilaštvu situacija na Cetinju ne bi dostigla ovaj zenit“, naveo je Abazović.
On je potvrdio da kriminalne strukture vrše pritisak na njega, ali je negirao da to čini Demokratski front.
„Kriminalne strukture vrše pritisak na mene da prestanem da se bavim ovim čime se bavim. Zato što su mnogi poslovi njihovi potpuno urušeni i to će vrijeme da pokaže, ako već nije pokazalo. Ja nikada nijesam imao problem sa kolegama, mnogo puta se nisam slagao sa njima, niti se sad slažem, ali trudim se da budem profesionalac u smislu da smo ovdje da predstavljamo građane, ne neke svoje uske interese i da se tako moramo odnositi. Sa DF-om uvijek je komunikacija bila na tom nivou i nikakvog specijalnog pritiska niti su oni pravili na mene“.
Upitan da li je na Cetinju bio spreman snajper za patrijarha Porfirija, Abazović je saopštio:
„Ja nemam informaciju da je bio spreman snajper za Porfirija. A da li je bilo upotrebe vatrenog oružja na Cetinju jeste i da li smo mi imali jednu situaciju koja je specifična, a to je da štićenu ličnost uvlačimo u vatru, a ne da je odvodimo daleko od rizika – jesmo“.
Naveo je i da je svakome ko je 5. septembra išao na Cetinje bila je ugrožena bezbjednost.
Kazao je i da ne postoji operativni podatak da je pripremano ubistvo Porfirija.
„Ne, da ja znam, zaista“, poručio je Abazović
POLITIKA
Milatović: Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na Češku i Slovačku
Predsjednik Crne Gore je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na odnose Češke i Slovačke. On je to istakao odgovarajući na pitanja tokom predavanja na prestižnom Karlovom univerzitetu u Pragu.
Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, Milatović je izrazio optimizam u pogledu budućnosti odnosa dvije države, podsjećajući na istorijsku, društvenu i porodičnu povezanost njihovih građana, saopštio je kabinet predsjednika države.
Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja u Srbiji, predsjednik Crne Gore je istakao da je Studentska lista dobila snažan legitimitet građana Srbije da vodi zemlju.
On je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države.
Milatović je ponovio i podršku evropskoj perspektivi Srbije, kao i svih zemalja Zapadnog Balkana, ističući značaj njihovog napretka na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
POLITIKA
Satler: Članstvo Crne Gore u EU nadohvat ruke
„Naš napredak vraća povjerenje u politiku proširenja“, kazao je Spajić

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler istakao je na konferenciji za novinare u Evropskoj kući da je danas dan za pamćenje u politici proširenja EU. Članstvo Crne Gore u EU je nadohvat ruke.
Kako je istakao Satler, ovo je izvještaj na koji je Crna Gora čekala i za koji je radila dugi niz godina.
„On predstavlja veliki korak naprijed na evropskom putu Crne Gore i šalje jasnu poruku: članstvo u Evropskoj uniji je nadohvat ruke. Ne govorimo više o Crnoj Gori koja teži članstvu u Evropskoj uniji, već o zemlji koja se priprema da postane njena članica. Od novembra prošle godine, Crna Gora je privremeno zatvorila četrnaest pregovaračkih poglavlja, čime je ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja dostigao dvadeset jedan. Već do kraja ove nedjelje taj broj može porasti na dvadeset dva. Riječ je o izuzetno brzom napretku, i to ne samo po današnjim standardima. Kao što znate, izvještaj ocjenjuje dva glavna paramentra: ukupni nivo spremnosti zemlje da preuzme obaveze članstva u Evropskoj uniji i napredak ostvaren u prethodnoj godini. Crna Gora je zablježila izuzetne rezultate u oba ova aspekta, što svjedoči o ogromnom poslu koji je obavljen, naročito tokom protekle godine, uključujući i angažman bez presedana tokom ljeta. Iskreno čestitam svima koji su doprinijeli ovim rezultatima“, kazao je Satler.
Čestitao je svima koji su doprinijeli ostvarenim rezultatima, upućujući priznanje i vlasti i opoziciji, ali i naglašavajući značaj uloge civilnog društva.
„Ovogodišnji Paket proširenja je poseban i iz još jednog razloga. Evropska komisija je prvi put predstavila jasnu mapu puta za četiri najnaprednije države kandidatkinje, precizirajući šta svaka od njih još treba da uradi kako bi bila spremna za članstvo u EU. Za Crnu Goru, ta mapa puta je izuzetno kratka. Suština je sljedeća: ukoliko se preostale reforme sprovedu na vrijeme, Crna Gora je na dobrom putu da do kraja ove godine zatvori pregovore o pristupanju EU, a da do juna 2027. potpiše Ugovor o pristupanju. Ono što očekujemo od Crne Gore, jeste da zadržite isti fokus koji ste imali tokom protekle godine, posebno kada je riječ o vladavini prava i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. To podrazumijeva i završetak preostalih imenovanja i usvajanje još dva ustavna amandmana, uz očuvanje dobrosusjedskih odnosa i rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom“, zaključio je Satler.
On je naglasio da se i EU priprema za Crnu Goru. Savjet je osnovao Ad hoc radnu grupu za Ugovor o pristupanju, a rad na izradi njegovog teksta već je u toku. Komisija je takođe usvojila finansijski paket, što predstavlja još jednu važnu prekretnicu.
„Crna Gora se približava završnici, a Komisija je nedavno usvojila Komunikaciju „Priprema za širu Evropu“. Sve ovo ukazuje na isto: proširenje više nije samo ambicija. Ono postaje stvarnost – a EU se za to priprema.
Usvojen je i finansijski paket. Crna Gora je, ističe, sprovela 90 odsto predviđenih reformi i do sada je primila 89 miliona eura od ukupno opredijeljenih 383 miliona, a slijede i dodatna sredstva.
„Sada razgovaramo i o bonus sredstvima budući da je Crna Gora na prvom mjestu za korišćenje sredstava“, naglasio je Satler.
Izvještaj još jednom ističe posvećenost crnogorskih vlasti cilju, a kako je kazao, ukratko u svim pregovaračkim poglavljima izvještaj konstatuje jako pozitivne pomake prethodne godine. Ovo je najvjerovatnije posljednji izvještaj i pokazuje jasan poziv da se ostale reforme sprovedu – ustavne izmjene i imenovanja.
Premijer Milojko Spajić naglasio je da uloženi napori nijesu djelo jednog čovjeka, već čitavog tima na čelu sa Maidom Gorčević. Istakao je da su svi članovi tima naporno radili, bez dana odmora, te da je ostvareni rezultat plod njihovog zajedničkog angažmana.
„Danas govorimo o izvještaju koji je upravo oznaka ciljne linije puta kojim koračamo od 2012. godine, zato što je ovo, uvjeren sam, posljednji izvještaj koji će Crna Gora dobiti kao država kandidat. To je izvještaj koji jasno potvrđuje da smo ostvarili ubjedljivo najveći napredak do sada. Preuzeli smo odgovornost da pokažemo da država ima snagu i sposobnost da ostvari jednu ambiciju da postane članica do 2028. Današnji paket proširenja donosi snažnu potvrdu da smo na tom putu i uspjeli. Evropska komisija podržala je ambiciju Crne Gore da sva pregovaračka poglavlja zatvori do kraja 2026. godine, rad na ugovoru o pristupanju završi na proljeće 2027. godine, a potpiše ga u junu 2027. O tom planu odlučivaće, naravno, države članice. Ali danas imamo važnu potvrdu da su Crna Gora i Evropska komisija saglasne kojim rokovima možemo završiti posao. To daje dodatni kredibilitet našem cilju i novu snagu naporima da to sve i ostvarimo,” poručio je Spajić.
Kako je dodao, okupili smo institucije oko zajedničkog cilja i pokazali da Crna Gora ima kapaciteta da ostvari ono što se od nje traži.
„Ispunili smo završna mjerila u svim pregovaračkim poglavljima. Uspjeh u poglavljima 23 i 24 potvrda je da Crna Gora može da sprovede reforme. Politički značaj ovih ocjena je ogroman, a naš napredak vraća povjerenje u politiku proširenja kao politiku koja donosi rezultate kada se obaveze ispunjavaju po meritokratskom principu“, kazao je Spajić.
Premijer napominje da u određenim poljima mora se učiniti još više.
“Usvojeni zakoni moraju dosljedno da se primjenjuju. Institucije moraju biti nezavisne i sposobne da zaštite svakog njenog građanina. Borba protiv korupciji i organizovanog kriminala mora imati trajan učinak bez obzira ko je na vlasti. Zato podržavam sve zaštitne mehanizme koji će osigurati da reforme budu održive i da se preuzete obaveze poštuju do kraja. Građani imaju pravo da očekuju da napredak koji danas ostvarujemo ostane trajno dostignuće ove države. U narednim danima, do zatvaranja pristupnih pregovora, prioritet će biti postizanje dogovora o finansijskom paketu i institucionalnim aranžmanima sa EU, a nakon što zaključimo pregovarački proces do stupanja u članstvo, Crna Gora će imati status aktivnog posmatrača u tijelima EU,” saopštio je on.
Spajić: Iz EK ukazano na moguće rizike od Euro modela, kojih smo svjesni
Na pitanje novinara da prokomentariše izvještaj EK gdje traže detaljnu analizu Euromodela, Spajić je odgovorio da nigdje nije napisano da će model ugroziti javne finansije.
„Ukazano je na moguće rizike i to je bilo i kada smo imali Evropu sad 1 i 2. Mi smo tih rizika svjesni i mjerama koje smo predstavili saniramo te rizike i ulazimo u hrabre reforme. Pokazali smo dva puta do sada da radimo na jakim reformama koje građani mogu da osjete“, naveo je Spajić.
Satler je odgovarajući na pitanje koliko presuda očekuju za kriminal i korupciju kazao da brojke nijesu bitne već da vide trend rasta.
„Pozitivno je to što konačno imamo popunjen sastav sudija Ustavnog suda. Ipak, nije sve idealno. Želimo da vidimo više presuda za korupciju na visokom nivou. Ne govorimo o brojkama, jer to nije način na koji radimo, ali želimo da vidimo trend njihovog rasta. Nijesmo zadovoljni trajanjem sudskih postupaka. Intenzivna komunikacija postoji između pravosudnih organa kako bi se postupci ubrzali, jer, ukoliko pravda ne stigne na vrijeme, to nije dobro. Do dana pristupanja bićemo uz vas i nastaviti da pratimo napredak“, poručio je Satler.
Kada je riječ o Euro modelu, drago mu je što vidi komunikaciju i angažman sa socijalnim partnerima.
„Ohrabrujem Vladu da nastavi takav pristup, kako u saradnji sa socijalnim partnerima, tako i sa međunarodnim partnerima. I dalje postoje određene nepoznanice i nemamo konačne brojke kada je riječ o finansijama, ali ohrabrujemo nastavak dijaloga i rada na ovom pitanju“, prokomentarisao je Satler.
Na pitanje novinara da li bi trebalo kontrole hibridnih uticaja proširiti i na državne institucije, a ne samo na medije, Spajić je odgovorio da se zalaže da se svaki kanal malignog uticaja provjeri do kraja.
Kako je kazao po svim izvještajima pominju se mediji kao glavni kanal geopoliotičkih stavova zemalja koji nemaju EU agendu, te da eventualne donacije državnim institucijama koje stižu iz drugih zemalja nijesu donacije rukovodiocima tih institucija već građanima i to ne bi stavljao u isti koš.
I Satler se složio da se svaki trag mora istražiti i podsjetio na nekoliko pokušaja miješanja, te da je apsolutno neophodno da se svi kanali malignog uticaja istraže.
„Tu smo da pomognemo“, poručio je Satler.
Odgovarajući na kritike na račun Euromodela i bojazan kako će uticati na ekonomiju države, Spajić je podsjetio na upozorenja koja su dobijali i na programe Evropa 1 i 2, pa se nijesu ostvarila.
„Imali smo smanjenje deficita i duga po BDP-u i uz Irsku u istoriji Evrope bili jedini koji su to uspjeli. Mi nismo kao Irska restrukturirali dug, ali smo uspjeli da ga smanjimo i imali smo inflaciju u liniji evropske“, naglasio je Spajić.
POLITIKA
Spajić: Novo vrijeme u odnosima Crne Gore i Srbije, radujemo se porukama pobjednika Studentske liste
„Mi smatramo da je došlo novo vrijeme za te odnose i sa radošću i velikim zadovoljstvom ćemo pristupiti stvaranju klime i odnosa kakve narodi Crne Gore i Srbije zaslužuju“, rekao je Spajić

Crna Gora je spremna da sa novom vlašću u Srbiji gradi odnose kakve građani dvije države zaslužuju, poručio je premijer Milojko Spajić tokom današnjeg Premijerskog sata, navodeći da je došlo novo vrijeme za odnose Podgorice i Beograda.
Istakao je da Crna Gora treba da ulaže velike napore u izgradnju što boljih odnosa sa državama regiona.
„Što se tiče Srbije, od početka mandata ove Vlade bili smo spremni da sarađujemo sa Srbijom na najvišem nivou. Nažalost, nijesmo imali priliku da to uradimo i radujemo se izjavama koje čujemo od Studentske liste, od pobjednika, da je došlo novo vrijeme za odnose Crne Gore i Srbije. I mi smatramo da je došlo novo vrijeme za te odnose i sa radošću i velikim zadovoljstvom ćemo pristupiti stvaranju klime i odnosa kakve narodi Crne Gore i Srbije zaslužuju“, rekao je Spajić.
DRUŠTVO1 дан ranijeTone zemlje zatrpale put Bijelo Polje-Mojkovac: Ugrožena i porodična kuća
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeNova.rs: Vulin se ukrcao u avion za Moskvu bez provjere, direktor bezbjednosti aerodroma naredio vraćanje aviona u Beograd
HRONIKA2 дана ranijeBijelo Polje: Maloljetnici osumnjičeni da su zapalili kamion
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeUhapšeni direktor RHMZ Srbije, njegova supruga i sin: Osumnjičeni za pranje najmanje 650.000 eura, kupovali nekretnine i u Crnoj Gori
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeNova.rs: Uhapšen Davor Macura, biznismen blizak SNS-u i vlasnik Alta banke
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeIzbori u Americi: Debakl Trampa i republikanaca, Demokratska stranka preuzela Kongres


















