Connect with us

POLITIKA

POZVAO GRAĐANE NA MIR, UZDRŽANOST I TOLERANCIJU

Abazović: Svi smo braća i sestre, ogromna većina građana nije na strani ekstremizma

„Apelujemo da Crna Gora zna da će poslije petog biti šesti, a poslije šestog biće sedmi septembar i cilj je da svaki dan bude bolji“

Abazović, Foto: Biljana Matijašević

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović pozvao je danas u ime liste „Crno na bijelo“ na čijem je čelu, građane na mir, uzdržanost i toleranciju.

„Svi smo na neki način braća i sestre i svi treba da unaprijedimo Crnu Gori i učinimo je evropskom državom. Lista ‘Crno na bijelo’ je za to da se izbjegne svaki vid ekstremizma. Siguran sam da većina građana nije na strani ijednog ekstremizma, ogromna većina je za put stvaranja evropskog i prosperitetnog društva“, kazao je Abazović na konferenciji za medije.

On je dodao da je cilj da svaki dan bude bolji.

„Apelujemo da Crna Gora zna da će poslije petog biti šesti, a poslije šestog biće sedmi septembar i cilj je da svaki dan bude bolji“, rekao je Abazović.

Za 5. septembar najavljeno je ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u Cetinjskom manastiru.

Predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović je 28. avgusta saopštio da će 5. septembra doći na protest na Cetinju, ako Srpska pravoslavna crkva (SPC) ne odustane od namjere da ustoliči Joanikija u Cetinjskom manastiru.

Abazović je rekao da će se narednih dana znati da li njihovi apeli imaju odjeka.

„Ima veće polarizacije i naelektrisane retorike, ali nema ničega neuobičajenog i spornog. Sve službe su uradile sve što je do njih i moramo građanima garantovati njihova prava. Da li će neodgovorni pojedinac ili grupa, da li će se nešto pojaviti u međuvremenu, to je nešto što ne može da se isključi, ali cilj je da podstaknemo građane na suzdržanost“, kazao je on.

Abazović je poručio da bi svi političari bili neodgovorni kada bi rekli da ne postoji zabrinutost.

„Da li je bilo smišljene propagande za dizanje tenzija? Jeste. Da li iza tih medija stoje kriminalne grupe? Stoje. Zašto nijesu procesuirani? Zato što nema tužialštva. Neki mediji se ponašaju neodgovorno i podižu tenzije za račun nekih političkih struktura. Ali mislim da su građani trezveniji od tih političara. Ima operativnih saznanja da ima određenih grupa, ali ja ih neću iznositi. Učinićemo da se sva lica koja rade nešto nezakonito procesuiraju“, rekao je Abazović.

On je rekao da imaju najavljeni skup koji nije prijavljen.

„Da sam ja šef države sam bih stavio potpis na prijavu, a ne da guram građane u to. Da je zaista posvećen interesima Crne Gore otišao bi u Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i prijavio skup“, rekao je Abazović.

Na pitanje da li ima informacije da li će se predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pojaviti na Cetinju, odgovorio je da misli da se neće pojaviti.

„Sve što je radio 30 godina je jedan bleferski postupak. Smatram da bi bilo dobro da se pojavi jer bi skup bio bezbjedniji“, kazao je Abazović.

On je rekao da ograda oko Cetinjskog manastira još nije postavljena zbog problema sa komunalnom policijom, ali da očekuje da će to da se riješi.

On je pojasnio da što se tiče bezbjednosne situacije za sada nema ništa neuobičajeno u Crnoj Gori, a da dio građana na primorju „još uživa u čarima mora“.

„Na državi je da učini sve da garantuje bezbjednost svakog građanina i država će preduzeti sve da se do kraja ispoštuju svačija ustavna prava“, rekao je Abazović.

Napomenuo je da može biti nepredvidivih okolnosti.

„Vi garantujete slobodu ili odvijanje saobraćaja i saobraćajna nesreća se desi u Bloku 9 i onda kažete vi ste garantovali. To su nepredvidive okolnosti, važno je da sistem u potpunosti štiti sve“, kazao je Abazović.

Na pitanje da li to znači da ima „neodgovornih vozača“, odgovorio je: „Neodgvornih vozača ima, ali se nadam da toga dana neće sjesti za volan“.

Na pitanje hoće li zabraniti skup protiv ustoličenja Joanikija, rekao je da ne mogu zabraniti nešto što nije prijavljeno, što je, kako je kazao pravni nonsens, i da do nedjelje formalno ne znaju da li ima skupa.

Rekao je da nakon 5. septembra može biti nestabilnosti, ali da se nada da se to neće desiti i da „ćemo završiti sa temom crkve“.

„Moj dobronamjeran apel je da moramo izaći iz toga. Ne kapiram gdje je problem osim da neko želi da ostvari politički interes. Ovo sve utiče na naš evropski put, umjesto da mislimo na poglavlja mislimo kako ćemo obezbijediti vjerski skup, litije, Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Imali smo ustoličenje novog biskupa, niko nije riječ progovorio. Nije važno je li mala ili velika vjerska zajednica“, rekao je Abazović.

On je poručio da ono što je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović rekao 1. septembra, da imamo određene ekstremističke grupe ostaje na snazi, ali da se nada da neće preći granicu i imati negativni uticaj po društvo.

Abazović, koji je predsjednik i Građanskog pokreta (GP) URA rekao da što se tiče stavova GP URA sa Cetinja i centrale, to je samo pokušaj da se napravi razdor. Normalno je da ljudi misle svojom glavom. Građani koji žive na Cetnju drugačije doživljavaju situaciju nego građani u ostalim gradjanima“, rekao je Abazović.

Još jednom je apelovao na MCP da razmisli da li ustoličenje Joanikija treba održati na Cetinju.

„Međutim ako je njihov stav da to drže unutar Cetinjskog manastira, onda to moramo da prihvatimo. Crkva je odustala od prvobitnog plana da bude veliki skup tamo, napravili su veliki ustupak, povukli se, a druga strana nije učinila ništa. Moj apel i drugoj strani je da svede skup na gabarite koji neće izazvati problem saobraćajni ili neki drugi“, rekao je Abazović.

Kazao je da što se tiče skupa koji je za 4. septembar najavljen ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici kojem treba da prisustvuje i srpski patrijarh Porfirije, nema naznaka da će biti nešto visokog rizika.

„Očekuje se veliki skup, a to će zahtijevati korekciju redovnog saobraćaja“, kazao je Abazović.

On je kazao i da je povodom ustoličenja Joanikija jutros imao komunikaciju sa jednim od lidera Demokratskog fronta (DF) Milanom Kneževićem, te da mu je rečeno da članovi tog političkog saveza neće doći na Cetinje.

„Tako da će DPS tamo biti sam“, rekao je Abazović.

Miljanić: Nadam se da Cetinjani neće dozvoliti da oni koji su ga pohodili 90-ih pod nekim drugim zastavama gurnu Crnu Goru na put kojim ne treba i ubijeđen sam da neće ići

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i generalni sekretar Građanskog saveza CIVIS Zoran Miljanić rekao je da se nada da 5. septembra neće biti dan D za Crnu Goru.

„Moramo živjeti zajedno, raditi zajedno. Cetinje je uvijek bilo simbol otpora i glas razuma, svega onoga što je u zadnjih 30 godina bilo pogubno za Crnu Goru. Nadam se da Cetinjani neće dozvoliti da oni koji su ga pohodili 90-ih pod nekim drugim zastavama gurnu Crnu Goru na put kojim ne treba i ubijeđen sam da neće ići. Crna Gora u najtežim vremenima nije dozvolila da se prolije kap krvi, ubijeđen sam da ni ovoga puta građani neće nasjesti na bili kakve provokacije“, rekao je Miljanić.

Kalač: Bošnjaci žele da u ovoj državi vlada mir

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja Hazbija Kalač rekao je na konferenciji za medije da „u ovim danima pokušavamo da gradimo demokratski imidž i kroz brojne izazove, koji su rezultat promjena“.

„Kao pripadnik bošnjačkog naroda, želim da poručim da Bošnjaci kao narod žele da u ovoj državi vlada mir. Crnoj Gori je potreban mir i poručujemo da se taj mir svim sredstvima očuva. Ova prva godina nakon izbora dala je mnogo otvorenih pitanja u smislu poštovanja Ustava i zakona“, kazao je Kalač.

On je dodao da „moramo biti svjesni svih dokumenata i međunarodnih i lokalnih i da je cetinjski parlament donio rezoluciju“.

„U dva zahtjeva koja su oprečna, kojim se traži obezbjeđivanje vjerskih i prava okupljanja, Vlada mora naći rješenje kako ne bi došlo do krvoprolića koje žele poražene snage. Ne smije doći do krvoprilića. U tom smislu pozivam da svi budemo na nivou zadatka i damo veći prostor demokratizaciji društva i razlikama koje postoje“, kazao je Kalač.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori

„Crna Gora više nego ikad zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma“, tvrdi Đukanović

Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravi u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje i razgovor s profesorima i studentima na temu „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu.

Govoreći o odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Đukanović je podsjetio na različite etape kroz koje su ti odnosi prošli, uključujući i greške iz devedesetih godina.

„Sjetićemo se nesumnjivih grešaka u tadašnjoj državnoj politici Crne Gore, ali i činjenice da je Crna Gora vrlo brzo stala na ispravno stanovište, nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti i promocije demokratije“, istakao je on, podsjećajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore koji je proveden „po strogim i po mnogima nepravednim pravilima Evropske unije“, kazao je Đukanović, prenosi Danas.

Smatra da je zastoju u evropskim integracijama doprinijelo pogoršanje međususjedskih odnosa jer u nedostatku evropske dinamike dolazi do „vaskrsavanja nacionalizama“, koji uvijek narušavaju stabilnost i odnose među državama.

„Crna Gora danas je više nego ikad ranije zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma i plašim se da je to dovelo i do kvarenja dobrosusjedskih odnosa, uključujući odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, naglasio je on.

Na kraju je izrazio nadu da ti procesi neće ostaviti dugoročne posljedice, te da će se odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine brzo vratiti na put prijateljske saradnje.

Đukanović je naveo da Beograd od 19. vijeka smatra Crnu Goru svojim prirodnim plijenom.

“Moramo što pre shvatiti da će najveći deo onoga što će se ovde dešavati zavisi od nas”, rekao je Đukanović.

Govoreći o ulozi Srbije u regionu, Đukanović je rekao da je ona najveća država u regionu.

„Svi bismo, siguran sam, s radošću pozdravili Srbiju koja čvrsto staje na put evropskog razvoja, jer bi smo u tome prepoznali dugoročno skladne susjedske odnose“, rekao je.

U tome bismo prepoznali nagovještaj dugoročnije skladnih odnosa u regiji. Crna Gora zbog istorijskih veza ima i dodatne odgovornosti, ali i dobro razumijevanje prilika u Srbiji, ali i želju da pomogne demokratskoj Srbiji, naveo je Đukanović.

„U vrijeme kada je bila metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, puno ljudi koji su nagovještavali bolju alternativu za Srbiju su se morali seliti u Crnu Goru i tu dobili utočište i mogućnost za vođenje politike koja bi doprinijela kraju Miloševićeve politike“, poručio je Đukanović.

To je rađeno, kako ističe, iz dobrih emocija i uvjerenja kada ne bude Miloševića u Srbiji, to će biti blagotvorno za cijeli region.

„Iskustvo u Crnoj Gori nas opominje da je ideologija velikosrpskog nacionalizma veoma istrajna, veoma. Od Garašaninovih Načertanija s polovine XIX veka svako malo obnavljaju se aspiracije velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori.

Poruka je uvijek ista: „Crnogorci su izmišljena nacija, svi od srpstva“ pa ako je tako postavlja se pitanje „što će Crna Gora?“. Zašto to ne bi bila proširena srpska država pa da taj svet srpstva bude u „Velikoj Srbiji“?“, kazao je Đukanović i dodao „prošli smo kroz više etapa, ova je poslednja i ona je najzanimljivija jer nudi najbolje ilustracije“.

Potom je govorio o projektu „Otvorenog Balkana“.

„Komšić, Vjosa Osmani i ja smo kategorično od prvog trena protiv tog projekta „Open Balkan“ – „Otvorenog Balkana“. Nailazili smo na apsolutno nerazumevanje i u Evropi i u SAD-u oko toga jer je njihovo obrazloženje bilo da je to projekat ekonomske saradnje. Formalno, nema sumnje da bi to bila ekonomska saradnja.

Ali to je bio projekat koji je trebao da institucionalizuje dominaciju Srbije i i Albanije u regiji. Mogu čak da povjerujem da oni koji su insistirali na implementaciji tog projekta nisu podrazumijevali ono što smo mi vidjeli kao ozbiljnu pretnju.

Nije najvažnije šta vi mislite da taj projekat donosi, nego je važno kako ga čitaju oni koji kreiraju politiku u regionu. Morali biste biti ozbiljno naivan da povjerujete da će se Tirana i Beograd zadovoljiti ekonomskom dominacijom, jer su dvije najveće ekonomije.To bi bilo institucionalizovanje okvira za dominaciju Srbije i Albanije koja bi obavezno završila pokušajem nove promocije Velike Srbije i Albanije u prirodnim granicama i zato smo bili protiv.

Već u to vrijeme kao nadogradnja Otvorenog Balkana u ozbiljnim političkih krugovima afirmisala ideja srpskog sveta. „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori.

Ako neko nastupa prema vama sa idejom da poništi vaš državni nacionalni identitet šta da radite sem da se odbranite?“, kazao je Đukanović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti

Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).

„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.

Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.

„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.

Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.

U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.

Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.

Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.

Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije