Kada bivši predsjednik Milo Đukanović kaže da svijet nije počeo 2020. godine, vrijedi podsjetiti da nije prestao da postoji ni njegovim odlaskom sa vlasti, saopšteno je danas iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

„Evropski put Crne Gore nije počeo juče, ali nijesu ni problemi koji su ga decenijama usporavali. Politički uticaj na institucije, korupcija i organizovani kriminal nijesu nastali nakon promjene vlasti 2020. godine. Zato je teško prihvatiti da oni koji su decenijama imali gotovo sve poluge vlasti danas sebe predstavljaju kao jedino mjerilo evropskih vrijednosti. A kada bivši predsjednik Milo Đukanović kaže da svijet nije počeo 2020. godine, vrijedi podsjetiti da nije prestao da postoji ni njegovim odlaskom sa vlasti“, ističe se u saopštenju.

Đukanović je sinoć na Cetinju, na Svečanom plenumu posvećenom obilježavanju dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore, između ostalog rekao da ga danas ne iznenađuje kada određeni akteri kažu da svijet počinje od njih.

Iz Milatovićevog kabineta su poručili da su tri decenije vlasti bile više nego dovoljna prilika da se izgrade nezavisne institucije, snažno pravosuđe i sistem u kojem niko nije iznad zakona.

„Politička odgovornost za ono što u tom periodu nije urađeno ne može se izbrisati promjenom političke pozicije. U Evropsku uniju se ne ulazi sa penzijama od 125 eura i platama od 300 eura, sa institucijama pod političkim uticajem i kriminalnim klanovima koji su jačali tokom njegove vlasti. Ne ulazi se ni sa aferama poput ‘Limenke’, palim državnim garancijama koje su plaćali građani, spornim koncesijama za eksploataciju prirodnih resursa i neriješenim pitanjima šverca cigareta. To su pitanja koja zahtijevaju odgovore, a ne politički zaborav“, piše u saopštenju.

Iz Milatovićevog kabineta su dodali da kada je 2020. godine došlo do promjene vlasti, Crna Gora je imala svega tri privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja.

„Danas ih ima 23. To jeste značajan pomak, ali ne znači da su nove vlasti bezgrešne. Ni period nakon 2020. nije bio lišen partijskog uticaja, političkih kalkulacija i propuštenih prilika. Posebno je problematično što su neki od onih koji su obećavali raskid sa starim praksama počeli da ih ponavljaju. Ipak, evropski put Crne Gore ne može biti ničija lična zasluga, kao što se ni odgovornost za njegovo usporavanje ne može pripisivati isključivo Briselu“, rekli su iz Milatovićevog kabineta.

U saopštenju se navodi da su promjene iz 2020. i 2023. godine otvorile novu fazu evropskih integracija i pokazale da evropska perspektiva države ne zavisi od političke sudbine jednog čovjeka ili jedne partije.

„Crna Gora je danas, u pojedinim važnim ekonomskim i razvojnim pokazateljima, u drugačijoj poziciji nego 2020. godine, a taj napredak ne treba ni negirati ni politički prisvajati. Zato je važno jasno razdvojiti državu od vlasti. Demokratska smjena vlasti nije rušenje države, niti gubitak političke moći znači gubitak države. Crna Gora nije prestala da postoji promjenom vlasti 2020. godine, niti njena evropska budućnost može biti bilo čije političko vlasništvo“, kazali su iz Milatovićevog kabineta.

U saopštenju piše u da evropske vrijednosti podrazumijevaju odgovornost, vladavinu prava, nezavisne institucije i jednakost svih pred zakonom.

„One ne mogu biti politička parola koju prisvajaju oni koji su nekada upravljali državom, a danas kritikuju njene probleme, niti privilegija onih koji su na vlast došli obećavajući promjene. Evropski put pripada građanima Crne Gore. Politička odgovornost za propuštene prilike mora imati ime i prezime, bez obzira na to ko je danas na vlasti. Crnoj Gori nijesu potrebni novi politički gospodari, već institucije koje će biti jače od svakog pojedinca. To je suština evropskog puta i obaveza svih koji se politikom bave“, kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković kazao je da je osuđen od albanskog suda na kaznu zatvora od tri godine zbog toga što je prije šest godina napravio fotografiju u Skadru sa crnogorskom trobojkom, koju je objavio uz pozdrav svima iz „drevnog srpskog Skadra“.

Ističe da nije tekstom za koji je osuđen nikoga uvrijedio ni prijetio, već iznio samo notorne istorijske činjenice i da se neće predati albanskim vlastima, ali da ne očekuje podršku države koju ni do sada nije u ovom petogodišnjem sporu dobio.

U toj objavi, kako je dodao, napisao je i da ga za taj grad veže posebna porodična tradicija, jer je njegov prađed Luka Šutov Dajković, komandant Ceklinskog bataljona, od Esad-paše preuzeo ključeve grada, koje je potom predao kralju Nikoli.

„Sud je izrekao kaznu za krivična djela podsticanje nacionalne mržnje i razdora. Kazna je tri godine, umanjena na godinu, jer sam porodičan čovjek i bez krivičnog djela iza sebe. U obrazloženju suda navode se i podaci albanske nacionalne službe, koja me opisuje kao srpskog nacionalistu koji zagovara ideje velike Srbije i bliskog prijatelja mitropolita Amfilohija“, kazao je Dajković.

Sve to, kako kaže, navodi na zaključak da je slučaj politički motivisan. Dodijelili su mu advokata po službenoj dužnosti i rekli da postoji dogovor oko uslovne kazne samo ako dođe u Skadar.

„Rekao sam im: neka, hvala. Ne pada mi na pamet da idem u Skadar, jer sam siguran da bih odmah po prelasku granice bio odveden u pritvor, a iz tog pritvora izašao u kovčegu“, kazao je Dajković.

Naglašava da u objavi koja im je sporna nije uputio nijednu uvredu niti prijetnju na račun teritorijalnog integriteta i suvereniteta Albanije, niti bilo kojeg njenog građanina, već je, kako tvrdi, iznio samo „notornu istorijsku činjenicu“ da je Skadar vjekovima bio prestonica srpskog carstva.

„Ako ja treba da idem u zatvor zbog toga, onda treba i cjelokupan naš obrazovni sistem. Ako treba da idem u zatvor, da li će odgovarati ijedan Albanac koji radi isto uz zastave Albanije i UČK po Crnoj Gori? To su dvostruki aršini i pitam se koliko bi hiljada godina išli u zatvor Albanci u Crnoj Gori zbog ovakvog djela. Nijesam rekao da ću da rušim ili osvajam Skadar i, ako treba da idem u zatvor, neka, ali se izvinjavati neću“, kategoričan je Dajković.

U ovom petogodišnjem postupku, kako navodi, nije imao podršku države. Razgovarao je više puta sa ministrom pravde Bojanom Božovićem, koji je obećavao pravnu pomoć, ali je, kaže, nije dobio.

„Još jednom ću se obratiti ministru, pa da vidim jesam li ja to građanin drugog reda“, naveo je on.

Dajković tvrdi da je sve urađeno sa ciljem da se „jedan Srbin ućutka“ i da se pošalje poruka „pazi šta radiš, može ti se dogoditi isto“.

„Ne bih se iznenadio da crnogorske vlasti, u želji da se dodvore i Hrvatima i Albancima i Aljbinu Kurtiju i EU, pokrenu proceduru mog izručenja albanskim vlastima, ali time će samo ujediniti srpski narod. Srbi neće ćutati na to i dajem obećanje da se dobrovoljno neću predati albanskim vlastima“, naglasio je Dajković.

Kazao je da neće da igra „po njihovim notama“ i da mu je savjest čista, te da, bio u zatvoru ili ne, postoji jedan način da Srbi u Crnoj Gori opstanu – da formiraju jak srpski front, za koji smatra da je jedina zaštita od narastajuće srbofobije u Crnoj Gori i u regionu.

„Takav front može vratiti srpski jezik kao službeni, trobojku, himnu, grb, ukinuti sankcije Rusiji, preispitati odluku o nezavisnosti Kosova … Plašim se ipak da ima u Crnoj Gori dovoljno izdajnika koji su spremni da putem Interpola raspišu potjernicu kako bih se ja uhapsio i izručio“, naglasio je Dajković.

Istakao je da je u pitanju prvostepena odluka suda i da ima pravo žalbe koje će iskoristiti.   

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na odnose Češke i Slovačke. On je to istakao odgovarajući na pitanja tokom predavanja na prestižnom Karlovom univerzitetu u Pragu.

Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, Milatović je izrazio optimizam u pogledu budućnosti odnosa dvije države, podsjećajući na istorijsku, društvenu i porodičnu povezanost njihovih građana, saopštio je kabinet predsjednika države.

Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja u Srbiji, predsjednik Crne Gore je istakao da je Studentska lista dobila snažan legitimitet građana Srbije da vodi zemlju.

On je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države.

Milatović je ponovio i podršku evropskoj perspektivi Srbije, kao i svih zemalja Zapadnog Balkana, ističući značaj njihovog napretka na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.