DRUŠTVO
Advokat Piperović o slučaju Lazovića i Katnića: „Da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena, prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“
„Ne postoji sud u svijetu koji bi potvrdio optužnicu za zloupotrebu položaja nekoga ko u tom momentu nije bio na poziciji“

Ovaj proces je motivisan – da li politički ne znam, ali se desila neka viša sila koju ja ne mogu da vidim – pa je optužnica protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića potvrđena – iako nikako nije mogla.
To je u intervjuu za Televiziju E ocijenio advokat Zoran Piperović.
„Očekivao sam da me pitate kako se osjećam. Kad sam čuo da je potvrđena cijela optužnica obuhvatio me osjećaj tuge – kao građanina, čovjeka, profesionalca i pravnika, zbog sredine i pravosuđa. Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, poručio je advokat.
Upozoravali su ga, kaže, neki da će morati da bude potvrđena – ali da nije mogla – to, kaže, zna.
„Ne znam zašto mora biti potvrđena, ali vidim da jeste. Da nije mogla biti potvrđena i da nije trebalo – to znam“, naveo je Piperović.
On je objasnio da sam tužilac u dispoziciji, kako je on deskriptivno daje, isključuje iz svog stava da postoji organizovana kriminalna grupa.
„Prvo, OKG ne može da se formira za zloupotrebu službenog položaja – moramo znati ko će da zloupotrijebi položaj: da li radnici Pošte, katastra, državne uprave, mafija, rođaci, kumovi… ko? Do kad traje i što joj je cilj? Dakle formirana je za zloupotrebu službenog položaja – ne u odnosu na „toga i toga“ i „te i te“… To ne stoji“, ukazao je Piperović.
Da bi neko zloupotrijebio položaj, kako je ustvrdio Piperović, on mora da obnaša službenu dužnost.
„Ovdje sam tužilac u ispravljenoj optužnici kaže da je Zoran Lazović prestao sa službom 1.3.2021. Ako znamo da je napisao da je Katnić u penziji od 27.2.2022. godine – onda je on godinu dana član OKG-a bez šefa. Šef je ostao bez svojstva službenog lica i ne može više da zloupotrebljava položaj – on se pravno eliminiše“, pojasnio je Piperović.
ZLOUPOTREBA POLOŽAJA BEZ – POLOŽAJA
U istoj optužnici se, kako je istakao, navodi da treći član OKG Saša Čađenović postaje od dana kad Katnić ide u penziju – 27.2022.
„Dakle Čađenović radi kao član kriminalne grupe u trenutku kad u njoj nijesu ni Katnić ni Lazović – jer im je prestalo svojstvo službenog lica. I sad Vi meni kažite „što je bitno kad je nastala grupa, kad je fomirana grupa i ko su članovi“. U samom opisu je tužilac sam sebe isključio. Da se to vidi ne treba da neko bude sudija, nego običan posmatrač“, podvukao je advokat.
Ocijenio je da to nije najgore u ovoj optužnici, ali da jeste najevidentnije – jer je njihova navodna OKG nije formirana za neka druga krivična djela – nego za „zloupotrebu službenog položaja“ – što nijesu mogli činiti ako nijesu na poziciji moći.
„To sud nije mogao i smio da potvrdi“, jasan je Piperović.
UHAPSILI BI ME AKO BIH REKAO ŠTO MISLIM
Tužan je, kaže, zato što ne može iz hiljadu razloga, da se bavi svojom impresijom zašto se to dogodilo.
„A znam da postoji razlog. Taj razlog mogu da definišem al ne mogu da ga dokažem. Ne bih da govorim što mislim. To sam napisao u današnjoj kolumni: Ako bih rekao što mislim i ako bih pismeno izveo zaključak i stavio ga pred čitaoce – mene bi uhapsili“, ocijenio je Piperović.
Države, kako je poručio, nema tu gdje se bilo ko progoni krivično-pravno i drži zakatančenim zbog osvete, mržnje, EU…
„Ako se od 600.000 jedan progoni – iz ličnih razloga – to je tragedija. Ne kažem da se to ovdje desilo, ali ja tražim pravne razloge, a ne mogu ih nađem. Zašto su ovo uradili: bolje da oni kažu nego ja“, dodao je Piperović.
SPAJANJE NESPOJIVOG
Da bi postojala organizovana grupa potrebno je da, kako je konstatovao Piperović, postoje tri člana.
„Ovdje ima dvoje. Spojili su optužnicu Saše Čađenovića. On nije potvrđen u odnosu na Katnića i Lazovića. U optužnici koja je protiv njega potvrđena on nije član grupe gdje je šef Zoran Lazović. U ovom predmetu mora da se dokaže konekcija između onoga što je „plan“ Zorana Lazovića i Saše Čađenovića“, naveo je Piperović ukazujući da toga u potvrđenim optužnicama nema.
Imamo optužnicu, kako je rekao, u kojoj Saša Čađenović nije.
„Kako će tehnički-pravno to da se izvede i da se spoji nespojivo? Kako će to da se dokazuje? Zato su izdvojili Sašu. Tu niko nije naivan. Znate li zbog čega je šef OKG-a Lazović, a ne Katnić (jer bi bilo prirodno da je to glavni specijalni tužilac), samo zbog tačke 4 kod određivanja pritvora – da bi mogli da je stave Lazoviću i da ga drže u pritvoru. Znate li kako je dodata ta tačka 4? Tako što je Viši sud nije odredio. Tužilac se žalio – odbijena je žalba na gotovo pravosnažno rješenje. Apelacioni sud je dodao tu tačku 4. Znate li ko je bio predsjednik krivičnog vijeća? Sudija parničar“, objasnio je Piperović.
Ovdje, kaže, ništa nije slučajno.
„Vijeću koje je potvrđivalo sam na ročištu za potvrđivanje rekao da su dva člana toga vijeća malo prije toga produžili pritvor Lazoviću. Ko je god odlučivao o produženju pritvora, nakon dodatka tačke 4, nije pročitao ništa iz spisa – jer elementarnog osnova sumnje nema“, istakao je on.
Podvukao je da ne postoji država u regionu, ni u svijetu, koja bi potvrdila ovakvu optužnicu.
„Neko bi mogao da kaže: „ej, nemoj da se angažuješ. Neko je odlučio da će da bude osuđen i on će biti osuđen“. I sad sam siguran: ako bilo u ko u sudu, a mislim da ima časnih sudija, bude sudio – ja ću biti sa kolegama potpuno relaksiran – jer sam siguran da tu nema ničega. Za mene i po Zorana Lazovića postoji druga opasnost: Apelacioni sud. Ne pitajte me zašto jer je priča preduga“, naveo je Piperović.
KAKO DA SE ČAĐENOVIĆ IZJASNI O NEČEMU ZA ŠTO NIJE TRETIRAN
Ustvrdio je da Čađenović nije iznosio odbranu u odnosu na navode da je član OKG – pošto u toj optužnici nije ni tretiran.
„Onamo gdje je potvrđeno za Sašu Čađenovića nema njegovih opisa u odnosu na navodnog šefa OKG-a Zorana Lazovića niti opisa što on radi u OKG koja je formirana za zloupotrebu službenog položaja. On nije mogao da se izjasni je li pristao da bude član. U toj optužnici nije u fazi potvrđivanja rekao bilo što, nije pozvan ni tretiran u optužnici. Kako će Saša Čađenović da iznese odbranu i da se izjasni o potvrđenoj optužnici za koju nije učestvovao na ročištima za potvrđivanje optužnice – jer u njoj nije bio tretiran? Ne znam kako oni to ne shvataju niti kako će to procesno-pravno da izvedu“, kazao je Piperović podvlačeći da je Čađenović spojen sa događajem u odnosu na koji uopšte nije tretiran.
Najteže je, kaže advokat, na sudu utvrđivati besmisao.
„Ne znate kako da ga anulirate. Ali vidim da je ogroman dio građana zadovoljan – samo treba da znaju da se jednom čovjeku čini velika nepravda. U ovoj optužnici za Zorana Lazovića nema ni kokaina, ni ubistava, crnih trojki, ni šverca cigareta. Ima dvije zloupotrebe službenog položaja, pranje novca od krtola, meci i ova nesretna OKG“, naveo je Piperović dodajući da to nije ništa.
ISPRAVKA – MALI TRIK
Viši sud je, u vraćanju optužnice, konstatovao da nema dokaza da je Lazović skinuo zabranu Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću – jer ta zabrana u pisanom obliku nije ni postojala. Na pitanje što se sada desilo, Piperović je rekao da nije ništa – sem jedne neobjašnjive stvari.
„Dakle, kad oni vraćaju na ispravku – a nijesu napravili ispravku – ušli su u meritum. To je jedan mali trik: kao da je tužilac pogriješio datum ili adresu.. Oni kažu da ne postoji akt koji je neizbježan. Tužilac ladno vrati optužnicu bez rješenja i sud ladno zaboravi da mu nije dostavljeno rješenje. Što sad ne govori o OKG ono što je rekao kad je navodno ispravljao? Očito da nijesu vidjeli, a možda i jesu, da je nedostatnije pravno izgledala ispravljena optužnica nego prva predata. U prvoj optužnici za OKG nije bilo kada čije svojstvo prestaje. Sad je tačno navedeno, kao da je bio cilj da se ne potvrdi. Međutim, sud je potvrdio. Ako misle da su uradili pravu, dobru, tačnu i zakonitu stvar… Meni je žao“, istakao je Piperović.
Podsjetio je da je ranije rekao da će zapaliti svoju diplomu ako se ova optužnica potvrdi i poručio da bi to učinio da je on napravio neku grešku ili propust.
„Uradio bih to da sam ja nešto pravno preskočio, nijesam ukapirao, ili bio pravno needukovan. Prosto ništa nijesu rekli. Potpuno sam u pravu i time sam ponosniji na diplomu sa Beogradskog univerziteta“, zaključio je Piperović.
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
DRUŠTVO
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.


Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.
Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.
DRUŠTVO
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
Gradeći put Berane – Kolašin, preko Lubnica, koji je plaćen državnim novcem, Bemaks je u trup puta ugraduo cijevi za potrebe svojih budućih malih hidroelektrana

Ko je kompaniji „Bemaks“ dozvolio da gradeći put Berane – Kolašin, preko Lubnica, koji je plaćen državnim novcem, u trup puta ugrađuju cijevi za potrebe svojih budućih malih hidroelektrana, do danas nije poznato.
Zna se samo da je ta kompanija iskoristila situaciju i bez pola muke o državnom trošku ugradila trinaest kilometara cijevi za te potrebe.
„Bemaks“ je posao izgradnje puta Berane – Kolašin, na prvoj dionici do beranskog mjesnog centra Lubnice započeo u ljeto 2013. godine.
Na tom dijelu i nekoliko kilometara iznad Lubnica koje su takođe oni gradili, nakon toga niklo je sedam malih hidroelektrana, a voda iz rijeke Bistrice preseljena u cijevi.
Jedan od mještana sela Lubnice kazao je Portalu RTCG da su oni tada više puta ukazivali da kompanije „Bemaks“ koristi izgradnju puta i da bez ičijeg znanja postavlja cjevovod kroz trupni put.
„Niko nije htio da nas čuje, sve do one situacije kada su eksplozijama jedanaest puta oštetili cijevi gradskog vodovoda i izavali masovno trovanje građana Berana“, rekao je mještanin.
„Tada je to pitanje aktuelizovano, ali je opet brzo sve zaboravljeno“, kazao je taj mještanin Lubnica.
Portal RTCG je nedavno pisao o tome da više od deset godina od masovnog trovanja građana Berana, kada samo pukim slučajem i nadljudskim angažovanjem medicinskog osoblja nije bilo tragičnog ishoda, slučaj prekriva debeli veo zaborava i niko nikada nije zbog toga proglašen krivim i odgovornim.
Uzaludni su bili sudski procesi protiv „Bemaksa“ i JP Vodovod, jer su završeni oslobađajućim presudama.
Glavni incident se dogodio na krševitom prevoju Zdravac, nakon bušenja cijevi vodovoda, otrovna šalitra od eksploziva ušla u cijevi i stigla do slavina potrošača u gradu.
Tada su počela optuživanja između JP Vodovod i „Bemaksa“ ko je kriv. Iz JP Vodovod su tvrdili da je kriv „Bemaks“, dok su iz te kompanije optužili JP Vodovod i lokalnu upravu da im, nijesu dostavili katastar vodovoda, odnosno mapu trase kuda prolaze cijevi gradskog vodovoda i da nijesu izmjestili cijevi, što su navodno trebali da učine prije početka radova na putu.
Izvorište beranskog vodovoda „Merića vrelo“ nalazi se desetak kilometara od grada, na padinama planine Bjelasice, neposredno ispod sela Lubnice. Cijevi skoro čitavom dužinom do prekidne komore i vodovodne stanice u mjestu Banjevac, nadomak grada, prolaze pored puta kuda su se izvodili radovi.
O bušenju cijevi gradskog vodovoda i tome da voda nije za piće, javnost je obaviještena tek nakon izbijanja epidemije. Sve je to sada zaboravljena i nepopravljiva priča, ali ostaje i dalje bez odgovora pitanje ko je „Bemaksu“ dozvolio da ugrađuje cijevi za male hidroelektrane u trup puta o državnom trošku.
Portal RTCG je ranije pisao o tome da izgradnje i gazdovanja malim hidroelektranama na sjeveru Crne Gore predstavlja najlakšu dobit za vlasnike, dok lokalno stanovništvo na čijim teritorijama su male hidrolektrane izgrađene ima najamnje koristi.
Kompanija “Hidroenergija Montenegro” koju je osnovao u Beranama Oleg Obradović zajedno sa tadašnjim lokalnim vlastima, 2007. godine, na rijekama Bistrici i Šekularskoj, ima do sada izgrađenih deset malih elektrana.
Piše: Tufik Softić (RTCG)
- HRONIKA1 дан ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- HRONIKA3 дана ranije
Šaranović suspendovao još četiri policajca sa sjevera
- HRONIKA2 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- DRUŠTVO2 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA3 дана ranije
Tuča u centru Podgorice: Policija saslušava više osoba
- HRONIKA15 сати ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti