Connect with us

DRUŠTVO

ŠTA PIŠE U DOKUMENTIMA SUDA U PALERMU

Albanski tajkun: „Račun je otvoren u predsjednikovoj banci, tako će predsjednik dugovati uslugu“; Predsjednik: „Ja sve pokrivam“

„On (Tači) je zvao predsjednikovog brata i posle dva minuta ga je zvao predsjednik rekavši – donesi ih ovdje, ostavi te tamo, jer tako kapitalizuješ mene a ja ti posle sve pokrivam – To bih rekao da je dobro rješenje…“

U razgovorima snimljenim u junu ove godine, albanski tajkun Rezart Tači navodi da će im predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dugovati uslugu ako otvore račun u „predsjednikovoj banci“.

U dokumentu suda u Palermu se navodi da se iz telefonskih razgovora 15. juna 2021. godine saznaje da je Tači tvrdio da je zainteresovao i predsjednika Crne Gore dobijajući mogućnost da obavi operacije preko “Predsjednikove banke” koja bi se, zahvaljujući svom pozamašnom iznosu, kapitalizovala.

Daniele Čestagali prepričava delove svog razgovora sa Tačijem osobi čije se ime ne zna.

“Nisam ti odgovarao jer me je zvao on… poziv od predsjednika Bos..Crne Gore…račun otvara direktno u banci bez bilo kakvih komunikacija….otvoren je u predsjednikovoj banci…tako će predsjednik dugovati uslugu. On mu je rekao: donesi ih ovdje, bez problema a ja ću sve da pokrijem, uradiću sve što treba …. On (Tači) je zvao predsjednikovog brata i posle dva minuta ga je zvao predsjednik rekavši – donesi ih ovdje, ostavi te tamo, jer tako kapitalizuješ mene a ja ti posle sve pokrivam – To bih rekao da je dobro rješenje…”

Đukanović je pomenut u dokumentu istražnog sudije suda u Palermu Alfreda Montalta u predmetu kojim je obuhvaćen bivši albanski naftni tajkun Rezart Tači koji sa nekoliko italijanskih državljana sumnjiči zbog mogućeg pranja preko 20 miliona eura.

Portal RTCG je objavio izvještaj istražnog sudije u kojem je, osim crnogorskog predsjednika, pomenut i njegov brat Aco, pojedinačno najveći akcionar Prve banke Crne Gore.

Izvještaj o istražnim radnjama suda u Palermu, koje je potpisao istražni sudija Alfredo Montalto, sadrži transkript razgovora Rezarta Tačija i osumnjičenog italijanskog državljanina Danijelea Čestagallija, gdje se vidi da Tači pominje Đukanovića, u kontekstu intervencije da bi se preko „predsjedničke banke“ iz Crne Gore obavila međunarodna isplata, navodi portal.

Na strani 17 italijanskog istražnog izvještaja navodi se kako su istražitelji utvrdili, koristeći otvorene izvore, da su crnogorski predsjednik Milo Đukanović i njegov brat Aco Đukanović, 2006. godine i kasnije, učestvovali u privatizaciji nekadašnje Nikšićke banke, koja je postala Prva banka Crne Gore.

Osim na strani 17, transkript Tačijevog razgovora pominje se i na strani 58, gdje se vidi da je pomenut takođe aktuelni predsjednik Crne Gore.

Dokument suda u Palermu prvi je objavio albanski novinar Timi Samardžiu, u emisiji Zona Zero na Top News TV, ističući da se iz tih dokumenata jasno vidi transfer velike količine novca za potrebe mafijaške organizacije „Koza nostra“, dodaje portal.

Ispostavilo se da je Rezart Tači, prema tom dokumentu, sarađivao sa osobama koja su pod istragom policije u Italiji, a to su Danijele Čestagalli, Fabio Petrucela i Frančesko Zumo. U junu ove godine, a radi dogovaranja sa Tačijem kako da se sprovedu operacije, Petrucela i Čestagalli došli su u Albaniju preko Crne Gore, što se i navodi u italijanskom sudskom dokumentu.

Sudija Alfredo Montalto potpisao je izvještaj o preliminarnim istražnim radnjama 4.novembra ove godine.

Fabio Petrucela je optužen da je sarađivao sa Čestagalijem, Tačijem i drugim, zasad nepoznatim osobama, za potrebe mafijaške organizacije Koza nostra, a u vezi pranja 22.340.285 eura. Ovaj iznos je uzet od banke „Banca delo Stato” na ime Frančeska Zuma, a za potrebe mafijaške organizacije. Ta transakcija se, po navodima iz ovog sudskog dokumenta, sastoji od kupovine argentinske obveznice za četiri miliona eura, uz monetizaciju dva povjerenička fonda koja se nalaze u Lihtenštajnu za 18.399.966 eura.

Prema navodima iz italijanskog dokumenta, ovo je urađeno da bi se posljednji iznos novca, preko pomenute banke, odnosno „Banca dello Stato“, prebacio na račun Frančeska Zumoa u „Alfa banci“ (banka drugog reda) u Tirani.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Foto: Slobodan Šebek/DW

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije