Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije zaslužuje spomenik.

On je istakao da je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije važna ličnost naše skorije istorije.

„To je čovjek koji ima moje poštovanje. Smatram svakako da kao takav zaslužuje spomenik ali ne bih ulazio u detalje koji se tiču tehničkih stvari. Mislim da je apsolutno prirodno da taj spomenik bude kao i svaki drugi u Crnoj Gori, napravljen u skladu sa zakonom“, kazao je predsjednik Crne Gore.

Milatović je, tokom gostovanja na televiziji Nova M, izrazio sigurnost da će se nadležni organi postarati da to tako i bude.

Podsjećanja radi, ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, stavila je van snage Rješenje kojim se odbija zahtjev Opštine Berane da se podigne spomenik blaženopočivšem mitropolitu Crnogorsko-primorskom Amfilohiju u Beranama i uputila Vladi Crne Gore predlog da se da saglasnost.

To je potvrdila lično ministarka za Portal Berane online.

Povezana vijest:

Ministarka Vujović predlaže Vladi da se podigne spomenik mitropolitu Amfilohiju u Beranama

Okrivljeni Duško Knežević danas je u Višem sudu u Podgorici, dao odbranu u predmetu „Koverta“, kao i o ostalim tačkama optužbe za pranje novca. Aferu je Knežević otvorio u januaru 2019. godine objavljivanjem video-snimka na kojem Slavoljubu Migu Stijepoviću uoči izbora 2016. predaje kovertu uz objašnjenje da je u njoj 97.000 eura za finansiranje kampanje Demokratske partije socijalista (DPS).

Nakon što je specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić pročitala optužnicu, okrivljeni Knežević se, na pitanje predsjednika specijalnog vijeća sudije Nenada Vujanovića, izjasnio da nije razumio njene navode.

„Optužnica je nebuloza. Nisam kriv. Iznijeću odbranu. Neću odgovarati na pitanja tužioca i suda, samo na pitanja svojih branilaca. Smatram da je ovo politički proces protiv mene. Optužnica je fabrikovana i izmišljena. Ona je proizvod moje tuče sa vlastima i režimom. Htjeli su da me namjeste u slučaj ‘državni udar’ da budem svjedok i da sam „prao“ pare, kao da su došle iz Rusije. Ja sam to odbio“, izjavio je okrivljeni Dušo Knežević na početku iznošenja odbrane.

Odgovarajući na pitanja svojih branilaca advokatice Andrijane Razić, te advokata Dražena Medojevića i Dušana Radovaljevića, okrivljeni Knežević je kazao da ga je Milo Đukanović molio da pomogne političku kampanju DPS-a u Zeti.

Zećani ne primaju dolare

„Milo Đukanović me molio da novcem pomognem DPS za izbore u Zeti. Rekao sam da imam svojih 200.000 dolara. Dao sam ih šefu obezbjeđenja Vlatku Rašoviću, da ih konvertuje u eure. Nakon dan-dva, javio mi se Migo Stijepović i rekao da niko u Zeti neće dolare. Pitao me da ih zamijenim u eure“, kazao je optuženi Knežević.

Osvrnuo se na navode optužbe da je „oprao pare“.

„Tužiteljka kaže da sam oprao pare koje sam dao DPS-u. Pare se peru od kokaina i guraju se u legalne tokove. Ovdje se ne radi o pranju para, već o reketu i iznudi poslovnog čovjeka. To je isto kao da djevojka prijavi da je silovana a tužilaštvo je optuži za prostituciju“, naveo je Knežević.

„Pozvao sam Miga Stijepovića. Dao sam mu u kući 97.000 eura. Snimak koji je nastao je autentičan. Migo kaže da će novac da odnese Milu Đukanoviću, i da ima tremu kada se sretne sa njim. Vidim da ste snimak izbacili iz predmeta. Snimak koji sam napravio, nisam mislio da ću ga koristiti, već kao smrtonosnu pilulu za spas da ga koristim. Neke ljude su pritiskali da daju lažne iskaze. Ja sam putovao privatnim avionom, a ne da se družim sa škaljarskim i kavačkim klanom u zatvoru. Već 20 godina sam finansirao DPS. I ne samo ja, već još 100 privrednika u Crnoj Gori, ali niko nema petlju da to kaže“, istakao je Knežević.

Dodao je da je osjetio da se nešto dešava, ljudi su se promijenili prema njemu. Štampa je pisala u oktobru 2017. godine da je uhapšen Vlatko Rašović i da se politički mijenja ponašanje određenih ljudi, kao da je stao na stranu DF-a.

Ispričao je i razgovor sa Milivojem Katnićem, glavnim specijalnim tužiocem.

„Pitao me Katnić da li možemo službeno da razgovaramo. Rekao sam da možemo. Rekao mi je Katnić: ‘Imamo podatke da se vaši ljudi bave kriminalom, koji je opasan po državu’. Naveo je da se šest vozača bavi pranjem para za Demokratski front (DF). Odgovorio sam mu da je to nemoguće. Katnić na to kaže da ima snimke i dokaze“, kazao je Knežević.

Govoreći o svojim poslovnim rezlatima i uspjesima, Knežević je naveo da imao oko milijardu i četiri stotine miliona eura aktive u Crnoj Gori.

Na pitanje advokata Dražena Medojevića, o porijeklu 110.000 dolara, jer je u optužnici navedeno da je stečena od kriminalne djelatnosti, odgovorio je.

„Ne bih da se hvalim, ja sam uvijek imao dosta novca kod sebe, kao i raune na Kipru i Dubajiu. Za 7.000.000 dolara prodao sam kući iranskom ambasadoru. Što se tiče ovih 110.000 dolara koje je konvertovano u 97.000 eura, to je odradilo šest vozača, svi po 15.000. Rekao sam da se uzme šest vozača i da se novac da za DPS“, izjavio je Knežević. Objasnio je da snimak napravio da bi se zaštitio. Sve prijave protiv njega su krenule nakon što je objavio snimak kada je davao novac Migu Stijepoviću.

„To je fakat i to treba da se zna. Oni samo uzimaju i ne vraćaju novac. Migo Stijepović je bio samo operativac koji je nosio pare Milu Đukanoviću. Ja sam bio na suviše visokom nivou da bih se bavio formiranjem kriiminalne organizacije. Nakon snimka krenule su prijave i potjernice. Sva imovina mi je blokirana u Crnoj Gori. Nemam od čega da živim. Sada živim od prodaje slika“, ispričao je Knežević.

Kad mu je blokirana „Atlas banka“, u koju nije mogao da uđe, telefonom je pozvao Mila Đukanovića.

„Pozvao sam Mila Đukanovića, koji se tada nalazio u Argentini. Tamo je bilo jutro. Pitao sam Mila šta se ovo dešava. On kaže da je u Argentini. „Čekaj me u Podgorici, da vidimo pa da vidimo šta se dešava“, kazao mi je Milo“ naveo je Knežević. Dodao je da su ga savjetovali da je najbezbjednije da napusti Crnu Goru i pođe u London. Potom je otišao u Beograd, ali su ga i tamo pratile kriminialne grupe, pa je morao da napusti Beograd i redovnom avionskom linijom je otišao u London.

U vezi poslovanja u Rusiji, odnosno Moskvi, ispričao je:

„Kad je Crna Gora uvela sankcije Rusiji, oduzeta mi je licenca za rad banke u Moskvi. Godišnje je milijardu eura dolazilo investicija iz banke u Moskvi u Crnu Goru. Tu banku je otvorio Milo Đukanović“, ispričao je Duško Knežević.

Osvrnuo se na događaj koji je bio preloman u njegovom životu.

„Kada sam odbio Mila Đukanovića da se „ničija kuća“ vodi na mene, onda se on promijenio prema meni“, rekao je optuženi Knežević.

Na kraju davanja odbrane, pitao je sudiju Nenada Vujanovića.

„Zašto je snimak „koverta“ izbačen iz spisa predmeta“, pitao je Knežević. „To je stvar tužilaštva“, odgovorio je sudija.

U optužnici se između ostalog navodi da je Duško Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao „samo“ 47.500 eura. Osim Duška Kneževića i Slavoljuba Stijepovića, optuženi su i Kneževićevi saradnici i prijatelji Branislav Todorović, Živko Šljivančanin, Tamara Krdžić, Goran Grujović i Tomica Knežević.

U optužnici se navodi da je Duško Knežević u drugoj polovini 2010. godine stvorio kriminalnu grupu čiji članovi su bili zaduženi da podižu novac koji je stečen iz nezakonitih poslova više kompanija a potom ga predaju njemu radi stavljanja u legalne tokove.

Prvom tačkom optužnice, Duško Knežević je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401 a stav 1 u vezi stava 6 Krivičnog zakonika Crne Gore, a okrivljeni Knežević Tomica, Todorović Branislav, Šljivančanih Živko, Grujović Goran i Krdžić Tamara izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 2 u vezi stava 1 i 6 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Drugom tačkom optužnice, ovi okrivljeni, kao i Slavoljub Stijepović su kao saizvršioci izvršili krivično djelo pranje novca iz člana 268 stav 3 u vezi stave 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Suđenje se nastavlja 20. septembra.

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, stavila je van snage Rješenje kojim se odbija zahtjev Opštine Berane da se podigne spomenik blaženopočivšem mitropolitu Crnogorsko-primorskom Amfilohiju u Beranama i uputila Vladi Crne Gore predlog da se da saglasnost.

To je potvrdila lično ministarka za Portal Berane online.

Foto: Gov.me

Navodi se da Ministarstvo ne može dati saglasnost na postavljanje spomen obilježja, jer nije prošlo 20 godina od dana upokojenja, na osnovu Zakona o spomen-obilježjima, već istu saglasnost može dati isključivo Vlada Crne Gore.

Prethodno je odbijen zahtјev za podizanje spomenika Amfilohiju koji je Ministarstvu uputila Opština Berane.

Tim povodom reagovala je Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve (SPC), ističući da je „Rјešenje broj 13-082/24-276/6 koјim se odbiјa Zahtјev i Dopuna prethodne saglasnosti Vlade nezakonito, јer ne sadrži dovoljne razloge, a dati razlozi su proizvoljni i kontradiktorni, nažalost, јednim diјelom i maliciozni“.

Vujović je to Rješenje stavila van snage, kazala je Vijestima, usljed propusta tog resora, zaključuje se u odgovoru ovom mediju…

„U okviru Ministarstva kulture i medija nije sproveden cjelovit postupak u skladu sa odredbama člana 9 stav 2 i 3 Zakona o spomen-obilježljima. Naime, Ministarstvo ne može dati saglasnost za postavljanje spomen-obilježja za ličnosti prije isteka vremena od 20 godina od dana njihovog upokojenja, to se može učiniti samo uz predhodnu saglasnost Vlade. Ministarstvo kulture i medija je propustilo da od Vlade zatraži takvu saglasnost“, obrazložila je Vujović u odgovoru Vijestima.

Eparhija budimljansko-nikšićka posebno je problematizovala obrazloženje u Rješenju u kojem se pozivaju na član 10 Zakona o spomen-obilježjima.

Član 10 propisuje da nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje: za događaj koji označava gubitak slobode ili nezavisnosti Crne Gore; za događaj koji simbolizuje, odnosno označava saradnju sa okupatorom, njegovim saveznikom ili pomagačem; za događaj koji predstavlja sukob naroda isključivo na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi; licu koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača; licu koje je zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije; licu koje je osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem; licu koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji čovječanstva imalo negativnu ulogu.

„Citiranje čl. 10 Zakona u kontekstu iznalaženja opravdanih razloga za odbijanje Zahtjeva, bez ikakvog činjeničnog koneksiteta sa njegovom sadržinom, u najmanju ruku je pravno skandalozno, a implicitno i zlonamjerno. Da li Ministarstvo insinuira da bi se ličnost i životno djelo blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija moglo supsumirati pod neko od prohibitivnih određenja navedenog člana?“, navode iz Eparhije budimljansko-nikšićke.

Na upit Vijesti ovim povodom, ministarka kaže da se ti navodi ne odnose na lik i djelo mitropolita Amfilohija.

„Citirane odredbe koje navodite u Vašem pitanju uopšte se ne odnose na lik i djelo Mitropolita Amfilohija, već su dio uobičajene forme svakog rješenja kojim se citiraju odredbe zakona koje se odnose na davanje saglasnosti. Naprotiv, mitropolit Amfilohije je ličnost od izuzetnog značaja za Crnu Goru i jedan od najuglednijih episkopa u čitavom pravoslavnom svijetu. Izvinjavam se svim građanima i građankama Crne Gore i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj na propustu koji je učinjen“, poručila je Vujović u svom odgovoru, navodeći da će se MKM obratiti Vladi sa predlogom za davanje prethodne saglasnosti Opštini Berane za postavljenje predmetnog spomen-obilježlja, u skladu sa ovlašćenjima Vlade.