Vlasti u Barseloni intenzivno sprovode projekte ozelenjavanja grada, uklanjajući slojeve asfalta sa pojedinih ulica i trgova kako bi više prostora vratile zemljištu, kišnici i vegetaciji. Cilj ovih inicijativa je da grad postane otporniji na sve učestalije toplotne talase i intenzivne padavine, koje se povezuju sa posljedicama klimatskih promena.

Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja. Vraćanjem prostora zemljištu i sadnjom drveća omogućava se da se kišnica ponovo infiltrira u tlo, snižava se temperatura u gradu, poboljšava kvalitet vazduha i stvaraju povoljniji uslovi za razvoj biodiverziteta.

Jedan od najpoznatijih primjera ove transformacije su barselonski „superblokovi“ (Superilles), u kojima je saobraćaj motornih vozila ograničen, a nekadašnji kolovozi pretvoreni u zelene površine namenjene pešacima, biciklistima i boravku građana.

Pored razvoja superblokova, Barselona ulaže u izgradnju novih parkova, širenje zelenih površina i projekte obnove prirodnih staništa, pokazujući da gradovi mogu da se razvijaju na održiviji način. Umjesto da beton dominira urbanim prostorom, prirodi se vraća deo mesta koje je izgubila, čime grad postaje zeleniji, prijatniji za život i otporniji na izazove koje donose klimatske promjene.

Kako poručuju zagovornici ovakvog pristupa, ne mora sve što je jednom prekriveno betonom zauvijek tako i da ostane – ponekad je dovoljno ukloniti samo deo asfalta kako bi priroda ponovo pronašla svoje mjesto.

Amerikanka Lisa Domski dobila je otkaz nakon što je odbila da primi vakcinu protiv COVID-19, ali je nakon višegodišnje pravne borbe ostvarila značajnu pobjedu na sudu.

Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan. Kada je kompanija uvela obaveznu vakcinaciju zaposlenih, zatražila je vjersko izuzeće, navodeći da joj vjerska uvjerenja ne dozvoljavaju da primi vakcinu. Kompanija je njen zahtjev odbila, a početkom 2022. godine uručila joj je otkaz.

Nakon toga pokrenula je sudski postupak protiv poslodavca, tvrdeći da je bila diskriminisana zbog svojih vjerskih uvjerenja. Porota je presudila u njenu korist i dodijelila joj oko 12,7 miliona dolara odštete.

Od ukupnog iznosa, čak 10 miliona dolara odnosi se na kaznenu odštetu, dok ostatak obuhvata naknadu za izgubljenu zaradu, pretrpljeni emocionalni stres i druge troškove povezane sa slučajem.

Sud je zaključio da njen zahtjev za vjersko izuzeće nije bio adekvatno razmotren i da je kompanija izvršila diskriminaciju na osnovu vjerskih uvjerenja.

Međutim, slučaj još nije pravosnažno okončan. Kompanija Blue Cross Blue Shield of Michigan najavila je da će preduzeti dalje pravne korake, zbog čega konačan ishod postupka, kao i visina dosuđene odštete, još mogu biti promijenjeni.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je zabrana ulaska u Crnu Goru glavnom uredniku Informera Draganu Vučićeviću “velika greška” zbog koje će Srbija susjednoj državi možda morati da uvede recipročne mjere.

Vučić je tokom obilaska saobraćajnice od Adrana do Preljine, koji mediji nazivaju i “prvi 5G auto-put”, rekao da su dobili informaciju od bezbjednosnih službi da je Vučićević nepoželjan u Crnoj Gori, da još rade na potvrđivanju te informacije, a da je on “uvijek štitio one koji su najgnusnije govorili o njemu”, misleći tu na glumca Sergeja Trifunovića.

“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić.

On je dodao i da predstavnici Crne Gore “godinama vode hajku i harangu protiv Srbije i njenog državnog rukovodstva”, a na pitanje kako će birati kome će biti uvedene te recipročne mere, Vučić je rekao će to biti uvedeno “mnogima koji su se bavili hibridnim ratovanjem protiv Srbije”, a onda vikendima “obilazili svoje stanove u Beogradu na vodi”.