Dječak Vjekoslav Ivanović iz Andrijevice već mjesecima je u Moskvi, gdje se liječi i svakodnevno prolazi kroz zahtjevan proces oporavka. Daleko od svog doma, njegovi dani prolaze između terapija, pregleda i novih izazova, ali iz Rusije sada stižu lijepe vijesti, Vjekoslavov oporavak napreduje, piše portal Adria TV.

Njegova majka trenutno je uz njega na klinici, odakle se javila kako bi podijelila najnovije informacije o njegovom stanju, liječenju i onome što slijedi.

“Trenutno se nalazim na klinici u Rusiji, tu sam dvije nedjelje. Vidna su poboljšanja, vježbe su svakodnevne, čak i vikendom, vježbe su neophodne za njegov dalji napredak. Ljekari su zadovoljni ali i dalje preporučuju rehabilitaciju ovdje. Što se tiče fizičkog izgleda, on se popravio, što se neurološkog djela tiče, on je budniji, reaguje bolje. To su mali, ali bitni koraci ka ozdravljenju”, kazala je majka Sara Ivanović za Adria TV.

Poslije toliko mjeseci razdvojenosti od svog djeteta, ponovni susret sa Vjekoslavom za njegovu majku bio je posebno emotivan. Vidjeti svoje dijete nakon toliko vremena, biti ponovo uz njega i zagrliti ga, trenutak je koji je, kako nam kaže, teško opisati riječima.

“Ja i moj drugi sin smo stigli tu. Bilo je puno emocija. Vjekoslav je spavao kad smo stigli, ali kad se probudio i ugledao me, bilo je emotivno, reagovao je na mene i mog brata. Bitno je da on bude i dalje tu, da napreduje i vježba svakog dana”, rekla je ona.

Roditelji su zadovoljni uslovima liječenja i brigom koju Vjekoslav ima na klinici, ali nastavak terapija podrazumijeva i velike troškove. Liječenje i boravak u drugoj državi nisu nimalo jeftini, zbog čega je porodici pomoć i dalje potrebna.

“Liječenje i boravak na mjesečnom nivou njega i mog supruga koji mu je pratilac na ovoj klinici iznosi 21.000 eura. Želim da kažem da što se tiče ljekara i medicinskog osoblja i njihovog djela posla jako sam iznenađena i zadovoljna. Njihov red, rad, disciplina, ne mogu da se poredi sa onim na šta smo navikli”, kazala je majka Sara za Adria TV.

Put malog Vjekoslava do potpunog oporavka još traje, a da bi njemu i dalje bili dostupni liječenje i terapije, potrebna mu je naša pomoć. Zato, ko god je u mogućnosti, neka uplati onoliko koliko može i bude dio Vjekoslavove borbe za ozdravljenje. Jer kada se udružimo, i mali doprinos može značiti veliki korak za jedno dijete.

• Podaci za uplatu
• Ime primaoca: Mićo Ivanović
• Tekući račun (NLB Banka): 530-1101100009735-77
• Devizni račun: ME25530313050002932530

Izvor: Adria TV

Prva banka Crne Gore tužila je državu i traži ukupno šest miliona eura odštete zbog policijske akcije u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici 27. februara ove godine, tvrdeći da su joj službenici Uprave policije bez pravnog osnova blokirali filijalu, onemogućili rad, uznemirili zaposlene i klijente i teško narušili poslovni ugled.

U tužbi banke, koju potpisuje advokatica Ana Đukanović, tvrdi se i da je nakon tog događaja uslijedio odliv od gotovo 8,5 miliona eura depozita. Đukanović u tužbi to dovodi u direktnu vezu sa policijskom akcijom i medijskim izvještavanjem o tome.Policija je 27. februara pretresala stan u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici, u vlasništvu biznismena Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića. U istoj zgradi je i filijala Prve banke, čiji je Đukanović većinski vlasnik.

Aco Đukanović uhapšen je 28. februara nakon pretresa porodične kuće u nikšićkom naselju Rastoci, zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja i eksplozivnih materija. Tada mu je određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva, ali je nikšićki Osnovni sud prihvatio jemstvo koje su ponudili Đukanovićevi branioci – milion eura u gotovini, uz upis hipoteke na nepokretnostima vrijednim više od četiri miliona eura, kao i mjere nadzora – zabranu napuštanja stana uz elektronski nadzor i privremeno oduzimanje putne isprave.

U tužbi, u koju “Vijesti” imaju uvid, podsjeća se da je poslovnica bila blokirana 27. februara od 13.24 do 14.29 časova, “uz prisustvo naoružanih pripadnika policije sa dugim cijevima”.

Prva banka tužbom od države traži naknadu materijalne štete i to u iznosu od pet miliona eura, dok dodatni milion eura traži kao naknadu nematerijalne štete – zbog povrede ugleda i reputacije.

Panika zbog dugih cijevi

U tužbi, Prva banka tvrdi da klijentima nije dozvoljavano da uđu, a navodi i da su oni koji su već bili unutra morali da napuste prostorije bez obzira na to da li su završili posao zbog kojeg su došli.

“Pripadnici Uprave policije, naoružani vatrenim oružjem sa dugim cijevima, naredili su pripadnicima obezbjeđenja tužioca da izađu iz prostorija banke, nakon čega su ih, uz upereno oružje, prislonili uz staklenu zidnu površinu uz naređenje da se ne smiju pomjerati niti preduzimati bilo kakve radnje”, piše u tužbi u koju “Vijesti” imaju uvid.

Napominju i da su pripadnici Uprave policije “izvršili opkoljavanje i upad u prostorije Prve banke, što je potvrdio i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović u svojim komentarima povodom predmetnog pretresa, javno saopštivši da se specijalna jedinica ne može angažovati bez njegovog odobrenja, “(…) te da je komandant izdao nalog na osnovu njegovog naređenja, vidjeli ste slike (…)”.

Banka tvrdi da je među zaposlenima i klijentima nastala “panika” i uznemirenost, te da je jednoj zaposlenoj morala biti pružena hitna medicinska pomoć.

“Nema povezanosti između stana i filijale”

U tužbi se navodi da je Uprava policije, u odgovoru koji je 11. marta dostavila banci, navela da je postupala po naredbi Osnovnog suda u Podgorici, a kojom je naložen pretres stana i drugih prostorija koje koristi Đukanović.

Policija je izričito navela da aktivnosti nijesu bile usmjerene prema banci.

“Preduzete radnje nijesu bile usmjerene prema Prvoj banci CG AD Podgorica, njenim zaposlenima niti klijentima, već su se odnosile na drugo lice i drugi prostor”, stoji u odgovoru Uprave policije, citiranom u tužbi.

Iz policije su objasnili da se poslovnica nalazi u prizemlju objekta u kojem je obavljan pretres i da je zbog toga bilo potrebno privremeno obezbijediti prostor, ocjenjujući da je riječ o “standardnoj procesnoj radnji” radi bezbjednog izvršenja sudske naredbe. Policija je navela i da Prva banka nema procesni status u tom predmetu, zbog čega joj nijesu mogli dostaviti naredbe, službene zabilješke i druge operativne podatke.

“Upravo je banka bila izložena blokadi, akciji naoružanih policijskih snaga, onemogućavanju rada i ograničavanju pristupa zaposlenima i klijentima, čime su joj direktno prouzrokovane kako materijalna, tako i nematerijalna šteta”, piše u tužbi.

Banka tvrdi i da ulaz u stan koji je bio predmet pretresa nije na istoj strani zgrade kao ulaz u poslovnicu i da između njih “nema fizičke ni funkcionalne povezanosti”.

Pozivajući se na sadržaj naredbe za pretres, iz banke tvrde da se u njoj poslovnica Prve banke uopšte ne pominje, pa postupanje policije prema banci nazivaju “samovlašćem organa tužene”.

“Narušeno povjerenje klijenata”

Prva banka navodi da je poslije 27. februara došlo do odliva depozita od 8.475.000 eura, tvrdeći da vremenska povezanost sa akcijom policije, obim povlačenja novca i struktura povučenih sredstava ukazuju da je odliv bio posljedica narušenog povjerenja klijenata.

Banka u tužbi tvrdi da izgubljeni neto kamatni prihodi zbog povučenih depozita iznose 1.002.115 eura, a izgubljeni prihodi od naknada platnog prometa i održavanja računa još 11.017 eura. Po ta dva osnova navodi materijalnu štetu od ukupno 1.013.132 eura, uz tvrdnju da taj iznos ne obuhvata eventualnu dodatnu štetu po likvidnost, adekvatnost kapitala i troškove zamjenskih izvora finansiranja. Za utvrđivanje visine štete predloženo je ekonomsko-finansijsko vještačenje.

Prva banka traži naknadu i zbog, kako navodi, povrede ugleda i reputacije. Tvrde da su blokada poslovnice, veliki broj naoružanih policajaca i ulazak policijskih službenika bili takvi da su kod javnosti mogli stvoriti utisak da je upravo banka meta policijske akcije.

“Kod banaka, kao finansijskih institucija, povjerenje javnosti, klijenata i poslovnih partnera predstavlja osnovnu pretpostavku stabilnog poslovanja”, navodi se u tužbi, uz ocjenu da stvaranje privida da je banka predmet policijskog pretresa ili povezana sa protivpravnim aktivnostima predstavlja “naročito težak oblik povrede njenog poslovnog ugleda i kredibiliteta”.

Izvor: Vijesti

Ovo je treća optužnica protiv mene u posljednjih pet godina… Čime sam ja ovo zaslužio… Nijesam uradio ništa što nijesu radili moji prethodnici, a i nasljednici, rekao je danas bivši ministar odbrane i poslanik DPS-a Predrag Bošković, odbacujući optužbe Specijalnog državnog tužilaštva da je sa dvojicom službenika protivzakonito isplaćivao novac nevladinim i sportskim organizacijama. Time su, tvrde u SDT-u, budžet Crne Gore oštetili za više od 168.000 eura.

„Četrdeset osam mjeseci sam bio ministar odbrane i raspolagao sa 70 miliona eura budžeta godišnje. Na teret mi se stavljaju 43 isplate, u prosjeku, manje od 4.000 eura… Onaj ko nešto svjesno prikriva ne bi valjda svojim potpisom išao preko državnog trezora“, rekao je Bošković na današnjoj kontroli optužnice u Višem sudu u Podgorici.

Nije, kazao je on, ni on savršen.

„Administracija je pravila greške. Greške uprave nijesu zločin, nijesu krivično djelo…“, naveo je Bošković.

On je danas sutkinji Vesni Kovačević poručio da “zahtijeva, traži i moli da odbije optužnicu”.

„Nakon pet godina istrage, nema dokaza ni za umišljaj, ni za navodno nanijetu štetu“, rekao je Bošković.

Krivicu su danas negirali i nekadašnji načelnik Službe za finansijsko poslovanje u Ministarstvu odbrane Marko Drobnjak i bivši državni sekretar u tom Vladinom resoru Slobodan Filipović.

Njih dvojica su ponovila Boškovićeve tvrdnje da ono što su oni radili, a zbog čega su optuženi, rade i njihovi nasljednici, a radile su i kolege prije njihovog mandata.

„Formirani su predmeti i za taj period“, kazao je danas specijalni tužilac Ivan Medojević, ne precizirajući protiv koga.

SDT: Propisana kazna zatvora od jedne do osam godina

Bošković, Drobnjak i Filipović se sumnjiče da su, kao saizvršioci, od 2018. do 2020. godine počinili produženo krivično djelo za koje je, navode, propisana kazna zatvora od jedne do osam godina.

„Okrivljenima P.B. i S.F. se optužnicom stavlja na teret da su, suprotno zakonima o nevladinim organizacijama i sportu, koji su u bitnom propisivali da se NVO i sportske organizacije finansiraju na osnovu javnog konkursa i postupka koji sprovodi komisija koju obrazuje organ državne uprave i na osnovu ispunjenosti određenih kriterijuma, po pisanim zahtjevima, pa i bez zahtjeva, donosili rješenja kojima su dodjeljivali finansijska sredstva pojedinim organizacijama“, kazali su ranije u SDT-u.

Drobnjaka sumnjiče da je “naređivao isplate po takvim nezakontim rješenjima i ovjeravao zahtjeve za plaćanje”.

Izvor: Adria