Connect with us

DRUŠTVO

SJEVER

Berane i Andrijevica: Uzalud nude sijeno i preko interneta, kupaca nema! Niko neće da ga uzme ni džabe!

„Prije samo nekoliko godina bala sijena dostizala je cijenu i do pet eura, a ove godine niko neće ni da ga uzme džabe. Sve to posljedica manjka stočnog fonda i nezainteresovanosti omladine da se bave stočarstvom i poljoprivredom“, kazao je predsjednik mjesne zajednice Lubnice

Trave je ove godine u Limskoj dolini i selima oko Berana i Andrijevice, na početku sezone bilo toliko, da je trenutna cijena pokošenog i baliranog sijena dostigla najmanju moguću granicu do sada, od svega jedan euro za balu od petnaest kilograma, ali prodaje skoro da uopšte nema.

Predsjednik Mjesne zajednice Lubnice, Miloš Raković, kazao je Portalu RTCG da je situacija gora nego i prošle godine, kada su mještani palili sijeno i suvu nepokošenu travu.

„Prije samo nekoliko godina bala sijena dostizala je cijenu i do pet eura, a ove godine niko neće ni da ga uzme džabe. Sve to posljedica manjka stočnog fonda i nezainteresovanosti omladine da se bave stočarstvom i poljoprivredom“, kazao je Raković.

On je napomenuo da se radi samo o travi sa užih površina seoskih domaćinstava, dok su imanja na Bjelasici i Jelovici, u planini, ostala nepokošena.

„Onda je naišla suša, i sve je propalo. Ostale su suve nepokošene planine, i to je opasno poslije da se ne zapali“, kaže Raković.

Predsjednik ove beranske mjesne zajednice naglašava da uprkos niskoj cijeni neće ni da kupuje sijeno.

„Komšija prvom komšiji besplatno daje, samo da ne propada, on neće da uzme, a ne neko da dođe i da ga kupi. Može biti da je ovo takva godina, a li se ja pribojavam da su ovo ozbiljne posljedice loše politike u ovoj oblasti koja se dugo vodila. Omladina se dohvatila invalida i socijalnih primanja i jednostavno neće da radi“, priča Raković.

On kao dobar primjer ističe selo Glavaca na području ove mjesne zajednice, gdje postoji nekoliko velikih stočara.

„Ali oni su organizovani u okviru svojih domaćinstava. Imaju po stotinu ovaca, veći broj grla krupne stoke. Ali, i njih ima dosta i imaju svoju mehanizaciju da sami za sebe pripreme sve što im treba za prehranu stoke preko zime, i nemaju potrebu da kupuju“, kaže Raković.

Uzalud su, čini se, i oglašavanja prodaje sijena u balama, što se nudi na internetu. Prodaje skoro da uopšte nema.

„Neka neko bude pametan pa neka izvede računicu, kako neko ima interesa da prodaje balu sijena po euro ili euro i po, a samo cijena baliranja je osamdeset centi. Gdje je košenje, sušenje, odnosno plašćenje i priprema za baliranje. Tu jednostavno nešto nije u redu“ , kaže Raković.

Mjesna zajednica Lubnice nekada je predstavljala najveći mjesni centar na teritoriji opštine Berane.

„Ovdje danas imamo svega 52 domaćinstva koja su tu i ljeti i zimi. Ostali kuće zatvorili, dođu ljeti da ih proluftiraju, i sve kraće ostaju. Ranije bi ostajali po čitav mjesec, sada ni deset dana“, objašnjava Raković.

Lubnice se, ističe Raković, od otvaranja i puštanja u saobraćaj puta Berane – Kolašin, suočavaju sa problemom velike frekvencije vozila i prebrzo vožnje kroz selo, tik uz kuće ili domaćinstva, bez trotoara.

Na njihovoj teritoriji i rijekama koje pripadaju ovoj mjesnoj zajednici, ranije je napravljeno šest malih hidroelektrana koje kupe vodu u cijevi, i korito rijeke u sred sezone, kada se koristi za navodnjavanje, ostaje suvo.

Slično priča može se čuti i u drugim mjesnim centrima, na različitim krajevima opštine Berane, kao i susjedne opštine Andrijevica.

Mještanin Šekulara Vesko Davidović ukazuje na činjeicu da je od planine Mokre pa sve do Čakora i plavskih planina, sve nepokošeno.

„Ne mogu da vjerujem da niko ne vidi ovaj problem. Uskoro će jesen, za košenje je već kasno“, kaže Davidović.

On priča da pored tolokog prirodnog bogatsva i resursa, niko ne želi da drži stoku, a za mlijeko u tretrapaku se silazi u grad.

„Nikli su neki takozvani eko katuni, a naši seoski katuni i mjesta gdje se tradicionlano izidizalo sa stokom su sve prazniji ili poptuno prazni. I kome onda trebaju trava i sijeno“, kaže Davidović.

Da sijeno trune pokošeno ispred kuća, žale se i mještani andrijevičkih sela. Uložili su trud, a sada ne mogu prodati balu ni za euro. Oglasa na internetu koliko hoćete, ali kupcima ni traga.

„Još jedna starija generacija, koja je još na selu, da biološki nestane, i sela će sasvim sigurno ostati potpuno pusta“, kažu sagovornici Portala RTCG.

Ako se i desi da „zaškripi“, država će da uveze skupu stočnu hranu, dok livade u Polimlju ostaju nepokošene, a će sijeno kod nekih domaćina u magacinima da propada.

Piše: Tufik Softić 

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Foto: Slobodan Šebek/DW

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije