Connect with us

DRUŠTVO

AERODROM NE RADI VIŠE OD ČETIRI DECENIJE, INICIJATIVA:

Beranski aerodrom da bude regionalni centar za gašenje požara

To je odlična ideja, jer Berane ima odličnu poziciju da pokriva potrebe nekoliko država iz okruženja, a taj projekat iziskuje ulaganja od oko 20 miliona eura i ta sredstva bi mogla da se obezbijede preko IPA fondova. Tako bi Berane postalo međunarodni centar, od čega bi imali veliku korist, kaže za „Dan” menadžer Opštine Vladimir Đaković

Da su na sjeveru Crne Gore brojne društvene vrijednosti iz doba socijalizma ostavljene na milost i nemilost zubu vremena najbolje ilustruje beranski aerodrom koji se više od četiri decenije nalazi van svake funkcije. Iz lokalne uprave navode da dosad sva zalaganja sa lokalnog nivoa oko aktiviranja aerodromske piste u neku korisnu svrhu nijesu nailazila na razumijevanje kod državnih vlasti. Navode da se sada iskreno nadaju da će se, sa političkim promjenama, doći do nekog valjanog rješenja na osnovu kog bi se, u cilju razvoja čitavog kraja, iskoristili raspoloživi kapaciteti vazdušne luke u Beranama.

„Kao što je i poznato mi smo sa lokalnog nivoa vodili brojne aktivnosti kako bi prostor nekadašnjeg aerodroma stavili u odgovarajuću funkciju. Međutim, sva ta zalaganja su ostala mrtvo slovo na papiru, jer naše ideje i inicijative, uz brojne druge otežavajuće okolnosti, nisu dobijale iskrenu podršku državnih vlasti. Sada hoćemo da se nadamo da će sa imenovanjem novih upravljačkih struktura u oblasti vazduhoplovstva doći do nekog valjanog rješenja kada je beranski aerodrom u pitanju“, ističe menadžer Opštine Berane Vladimir Đaković.

On je za „Dan” kazao da se u datim okolnosima dosta teško može razmišljati o ponovnom uspostavljanju putničkog avio saobraćaja u Beranama i da su bliže druge opcije koje ukazuju da ovaj prostor moža da bude adekvatno iskorišćen na neki drugi način.

„Zbog niza faktora, za sada je teško iskoristiti aerodrom za ponovo uspostavljanje civilnog saobraćaja. Međutim, javljale su nam se brojne organizacije za različitim inicijativama, od kojih je najozbiljnija ona da se aerodrom u Beranama iskoristi za pretvaranje u regionalni međunarodni centar za zaštitu od požara. To je odlična ideja, jer Berana ima odličnu poziciju da pokriva potrebe nekoliko država iz okruženja, jer bi sa njega avioni najbrže mogli da dolaze do ugroženih područja. Tako bi Berane postao međunarodni centar, od čega bi imali veliku korist. Taj projekat iziskuje ulaganja od oko 20 miliona eura i ta sredstva bi mogla da se obezbijede preko IPA fondova. Pored toga, Aero klub iz Berana je pokrenuo inicvijativu da se aerodrom iskoristi za aktivnosti koje se tiču sportskog letjenja. To podrazumijeva i otvaranje škole za pilote što je, svakako, dobra ideja“, naveo je Đaković.

Iz lokalne uprave navode da otežavajuću okonost za valorizaciju beranskog aerodroma predstavlja to što još uvijek nije završen proces uknjižbe tamošnje imovine.

„Država je za vrijeme vladavine DPS-a u Beranama predala Opštini na upravljanje aerodrom, sa zadatkom da se uradi studija za njegovu valorizaciju. Međutim, kad je DPS izgubio lokalnu vlast država je krenula u postupak oduzimanja aerodroma i prepisa sa Opštine na državu. Mi smo nakon toga uputili žalbu Ministarstvu finansija tražeći da se aerodrom da na upravljanje lokalnoj upravi. Ministarstvo je pozitivno odgovorilo na našu žalbu i vratila predmet na ponovni postupak Područnoj jedinici Uprave za nekrtetnine u Beranama. Međutim, taj organ ni do današnjih dana nije preduzeo ništa po ovom pitanju niti nas je išta obavještavao. Tako se praktično i ne zna ko raspolaže sa imovinom aerodroma“, istakli su iz lokalne uprave.

Aerodrom u Beranama je i dalje van funkcije, i pored brojnih obećanja o njegovom aktiviranju i činjenice da su, uz izgradnju pristanišne zgrade, šezdesetih godina prošlog vijeka na linijama Berne-Podgorica-Berane i Berane-Beograd-Berane saobraćali avioni DC3, a u kratkom periodu i foker. Vlada je prije nekoliko godine usvojila Master plan razvoja aerodroma u Crnoj Gori do 2030. godine. Tim planom definiše se strategija infrastrukturnog razvoja aerodroma u Tivtu i Podgorici, dok beranske vazdušne luke nema.

Upravi za sport poslali zahtjev za spas avio opreme

Vladimir Đaković navodi da su nedavno uputili zahtjev državnoj Upravi za sport kojim su tražili da se opredijele sredstva za sanaciju objekata i vrijedne avio opreme koja se nalazi u ruiniranom hangaru na beranskom aerodromu.

„Aero klub „Ivangrad“ osnovan je 1954. godine sa ciljem da se ovdje obučavaju piloti nekadašnje vojske SFRJ. On je uspješno radio dugi niz godina. Međutim, u jednom periodu došlo je do gašenja aero kluba, dok su letjelice i vrijedna oprema „prizemljeni“ i skoro dvije decenije trunu u ruiniranom hangaru. Zato smo od Uprave za sport zatražili pomoć za ciljem da se spasi ova oprema i stavi u ponovnu funkciju, s obzirom da se radi o resursu koji predstavlja pravu atrakciju i koji može da bude od velike koristi za čitavi kraj“, naveo je Đaković.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Jokić traži da se bazen nazove „Zimski bazen Kotor“: Odluka da se nazove po Njegošu greška

Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.
„Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić uputio je ministru sporta i mladih Zoranu Jojiću zahtjev za davanje saglasnosti da se gradski bazen, koji je odlukom Vlade Crne Gore nazvan po Petru II Petroviću Njegošu, preimenuje u „Zimski bazen Kotor“. Jokić je poručio da je prethodni naziv bazena, po Zoranu Džimiju Gopčeviću, izazvao međudržavne probleme i mogao usporiti evropski put Crne Gore, ali da odluka da se objekat nazove po Njegošu predstavlja grešku i dodatno bi produbila nezadovoljstvo u Kotoru.

Jokić je u otvorenom pismu ministru naveo da je, osim formalnog zahtjeva za promjenu naziva, smatrao svojom obavezom da kotorskoj i crnogorskoj javnosti obrazloži razloge takvog predloga.


Kako je istakao, ime Zorana Džimija Gopčevića, koje je bazen ranije nosio, bez opravdanja u istorijskim činjenicama, prema njegovoj ocjeni, postalo je povod za međudržavne probleme, dok je jedan od najvećih kotorskih sportista doveden u situaciju da se o njegovom životu i djelu javno sudi bez mogućnosti odbrane.


“Naša mukom stečena i obnovljena prijateljstva su, ne našom voljom, nakon imenovanja bazena razvrgnuta, naše pravo da donosimo odluke zasnovane na činjenicama dovedeno u pitanje i što je najbolnije od svega, najveći vaterpolista našeg grada i zasigurno jedan od najprimjerenijih građana izveden na javno suđenje bez prava na odbranu i istinu. Takav položaj je bio vrlo delikatan za grad poput Kotora, koji je oduvijek predstavljao vrata Crne Gore prema Evropi i svijetu“, naveo je Jokić.

Prema njegovim riječima, lokalna uprava je, iako teška srca, prihvatila da se naziv bazena promijeni, imajući u vidu značaj evropskih integracija za Crnu Goru.

Zbog toga je, kako je objasnio, 19. oktobra ministru dostavio predlog da objekat ubuduće nosi naziv „Zimski bazen Kotor“, očekujući da će Ministarstvo uvažiti specifičnost situacije i omogućiti da se pitanje konačno riješi.

Međutim, Jokić tvrdi da je bio neprijatno iznenađen kada je saznao da je ministar predložio da bazen nosi ime Petra II Petrovića Njegoša, što je Vlada prihvatila.

„Najneprijatnije sam bio iznenađen kada sam pročitao u medijima najavu da ćete za ime bazena u Kotoru predložiti ime Petra II Petrovića Njegoša, vjerujući da je u pitanju neprovjerena informacija. Činjenicom da ste ipak, formalno Vladi predložili ovaj naziv, što je i prihvaćeno, ostali smo svi zatečeni. Ovakav postupak predstavlja, ubijeđen sam nesvjesno, sipanje soli na našu ranu“, poručio je Jokić.

Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.

Podsjetio je i da je Njegoš 1850. godine na Prčanju napisao testament, kao i na njegove riječi iz 1848. godine da su Boka i Crna Gora spojene „kao duša i tijelo“.

Jokić je ukazao i na to da se u neposrednoj blizini bazena već nalaze Osnovna škola „Petar II Petrović Njegoš“ i Njegoševa ulica, te da grad na brojne načine čuva uspomenu na crnogorskog vladiku.


Ipak, smatra da imenovanje bazena po Njegošu nije doprinijelo produbljivanju te istorijske veze, već da je izazvalo suprotan efekat.


“Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić.


U formalnom zahtjevu dostavljenom Ministarstvu sporta i mladih, Opština Kotor navela je da je predloženi naziv „Zimski bazen Kotor“ u skladu sa članom 106a Zakona o sportu, koji omogućava imenovanje sportskih objekata prema nazivu lokalne samouprave ili naselja na čijoj se teritoriji nalaze.

Kako je obrazloženo, naziv neposredno izražava pripadnost objekta gradu i lokalnoj zajednici, kao i značaj plivanja i vaterpola za sportski identitet Kotora.

Iz Opštine smatraju da činjenica da je postojeći naziv utvrđen odlukom Vlade ne predstavlja zakonsku prepreku za njegovu naknadnu promjenu.

Jokić je zatražio da Ministarstvo u roku od 30 dana od prijema zahtjeva dostavi saglasnost na predloženi naziv, nakon čega bi odluka bila upućena Skupštini opštine Kotor na razmatranje i odlučivanje.


Predsjednik Opštine pozvao je ministra da zahtjev razmotri u najkraćem mogućem roku, kako bi se, kako je poručio, konačno zatvorilo pitanje koje je izazvalo brojne polemike i nezadovoljstvo u Kotoru.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije