DRUŠTVO
Bez struje Plav, Gusinje i Rožaje
Danas poslijepodne došlo do prekida napajanja električnom energijom na području te tri opštine, zbog ispada 110(35) kV dalekovoda Berane–Rožaje.
Iz CGES-a saopštili da će ekipe nastaviti sa aktivnostima rano ujutro, čim se stvore sigurni uslovi za intervenciju

Na području Plava, Gusinja i Rožaja nema struje zbog ispada dalekovoda Berane-Rožaje, saopšteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).
Iz CGES-a su rekli da je danas poslijepodne došlo do prekida napajanja električnom energijom na području te tri opštine, zbog ispada 110(35) kV dalekovoda Berane–Rožaje.
Kako su naveli, ekipe su do sada bile na terenu i radile na otklanjanju kvara i uspostavljanju urednog napajanja, ali su se povukle zbog nevremena.
„Zbog otežanih uslova na izuzetno nepristupačnom terenu, kvar na 110(35) kV dalekovodu ‘Berane–Rožaje’ za sada nije moguće otkloniti. Smanjena vidljivost, snijeg na pojedinim dionicama i jak vjetar dodatno otežavaju lociranje i saniranje kvara“, rekli su iz CGES-a.
Oni su poručili da će ekipe nastaviti sa aktivnostima rano ujutro, čim se stvore sigurni uslovi za intervenciju.
„Izvinjavamo se građanima Plava, Gusinja i Rožaja zbog neprijatnosti koje prekid u napajanju može prouzrokovati i zahvaljujemo na strpljenju“, kazali su iz CGES-a.
DRUŠTVO
Skupštini podnijeta peticija da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim
Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je parlamentu, a potpisivanje je otvoreno do 15. januara

Skupštini Crne Gore podnijeta je peticija kojom se traži da se srpski jezik, kao jezik kojim govori 43,18 odsto stanovnistva, izjednači sa drugim po zastupljenosti jezikom – crnogorskim, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je parlamentu, a potpisivanje je otvoreno do 15. januara.
Inicijativom koja se odnosi na ravnopravnost srpskog jezika u Crnoj Gori i u procesu pristupanja Evropskoj uniji predlaže se da Skupština preduzme aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se status tog jezika uredio u skladu sa njegovom zastupljenošću među građanima.
U obrazloženju inicijative navodi se da je srpski jezik maternji za 43,18 odsto stanovnika Crne Gore i da je najzastupljeniji jezik u državi, dok je Ustavom Crne Gore, u članu 13, definisan kao jezik u službenoj upotrebi.
Predlagači smatraju da bi srpski jezik trebalo izjednačiti sa drugim po zastupljenosti jezikom u zemlji, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji.
U inicijativi se ukazuje i na značaj Ugovora o pristupanju Evropskoj uniji, kojim će, između ostalog, biti uređeno na kojim jezicima će građani Crne Gore biti zastupljeni u radu institucija EU. Kao pravni osnov za uključivanje Skupštine u ovaj proces navodi se član 15 Ustava Crne Gore, koji se odnosi na način pristupanja Evropskoj uniji.
Predlagači ocjenjuju da bi peticija doprinijela afirmaciji jednakosti, jezičkog i demokratskog pluralizma, kao i procesu evropskih integracija. Kao primjere država članica EU koje imaju više službenih jezika navode Belgiju, Finsku, Irsku i Maltu.
U obrazloženju se ističe da bi odnos Crne Gore prema jezičkim pravima građana bio pokazatelj demokratske zrelosti države i njenog odnosa prema evropskim vrijednostima.
Najavljeno je i da će sa sadržajem peticije biti upoznat predsjednik Crne Gore.
DRUŠTVO
Crnogorci preplavili Trebinje tokom „Njegoševih dana“: Podgoričani, Beranci, Novljani, Nikšićani… proveli praznik u ovom gradu, nije bilo slobodnog smještaja, rafovi u prodavnicama prazni
Iako se ovih dana po društvenim mrežama i uz kafu zbijaju šale na račun gužve i komšija, Trebinjci vole ovakve posjete, navodi RTRS

Trebinje je, osim kao turističko, poznato i kao šoping odredište, za ljude iz Crne Gore. Vikendi su im rezrvisani za kupovinu po povljnijim cijenama, šetnju i odmor, a posebno za praznike, prenosi Radio televizija Republike Srpske (RTRS).
U Crnoj Gori su dok su trajali „Njegoševi dani“ Novljani, Podgoričani, Beranci, Nikšićani, ali i oni iz drugih mjesta sa sjevera Crne Gore i ostalih primorskih gradova, praznični, produženi vikend proveli u Trebinju.
Ni loše vrijeme nije moglo pokvariti planove da praznični mini odmor potroše na šoping, ili kafu pod Platanima.
Crnogorci uglavnom „okupiraju“ trgovine sa robom široke potrošnje, ali i one trgovinske lance, koji ne postoje u našoj zemlji, piše RTRS.
I ove subote za sobom su ostavili prazne rafove, navodi ovaj medij.
Za mnoge Crnogorce izgleda da je Trebinje bilo dobar izbor za produženi vikend, pa su i apartmani u gradu popunjeni.
Iako se ovih dana po društvenim mrežama i uz kafu zbijaju šale na račun gužve i komšija, Trebinjci vole ovakve posjete, navodi RTRS.
Trgovci i ugostielji posebno, jer su ponedjeljak dočekali sa punijom kasom.
DRUŠTVO
Đoković posjetio Hilandar: Prisustvovao slavi Manastira
Najbolji teniser svih vremena je sa ocem i stricem na Svetoj Gori

Proslavljeni srpski teniser Novak Đoković ovih dana boravi na Svetoj Gori, gdje je posjetio Bogorodičin vrt i manastir Hilandar, jednu od najvećih svetinja, objavljeno je na Instagramu manastira.
Njegova posjeta privukla je pažnju javnosti, a posebnu simboliku imala je današnja svečanost kojoj je prisustvovao u manastiru.
Đoković je učestvovao u proslavi ktitorske slave Hilandara, praznika Svetog blagovernog kralja Milutina, u sabornom hramu manastira. On je u ovu srpsku svetinju došao sa ocem Srđanom i stricem Goranom. Ovaj praznik zauzima posebno mjesto u istoriji Hilandara, budući da je kralj Milutin bio jedan od njegovih najznačajnijih ktitora i velikih dobrotvora.
Fotografije i snimci sa ovog događaja podijeljeni su na društvenim mrežama, a Đokovićeva posjeta još jednom je privukla veliku pažnju njegovih poštovalaca.
Novakova posjeta Hilandaru nije prvi put da najbolji srpski teniser vreme provodi u pravoslavnim svetinjama. Njegova privrženost vjeri poznata je godinama, a o tome je otvoreno govorio i u brojnim intervjuima. Još 2009. godine boravio je na Svetoj Gori, zajedno sa ocem i stricem, gdje je učestvovao u svakodnevnom životu manastira, molitvama i pomaganju monaškoj bratiji.
Posebno mjesto u njegovom životu zauzima i drveni krstić koji je dobio na Hilandaru, a koji je godinama nosio oko vrata, pa i tokom važnih teniskih mečeva. U jednom intervjuu iz 2016. godine priznao je da je boravak na Svetoj Gori za njega bio jedinstveno iskustvo i da jedva čeka priliku da se tamo ponovo vrati.
Đoković je tokom prethodnih godina posjećivao i manastir Ostrog, Studenicu, Žiču, kao i brojne druge pravoslavne svetinje. Posebno je ostala zapažena njegova posjeta Hramu Svetog Save u Beogradu, gdje je na praznik Svetog Save prisustvovao liturgiji sa porodicom i pričestio se.
O njegovom odnosu prema crkvi svedoči i Orden Svetog Save prvog stepena, koji mu je Srpska pravoslavna crkva dodijelila 2011. godine.
HRONIKA2 дана ranijeBivša mis Crne Gore uhapšena u Americi: Sumnjiči se za posjedovanje više od 100.000 dolara povezanih sa trgovinom drogom
HRONIKA2 дана ranijeUdes na putu Rožaje – Berane: Poginuo državljanin Kosova
SPORT2 дана ranijeLeti, leti bijeli golube: Crna Gora na krilima moćnog Krstovića preletjela i Kipar, obezbijedila baraž za Evropsko prvenstvo!
HRONIKA2 дана ranijeU Nikšiću uhapšen Uroš Đurđevac, osumnjičen za pljačku 76.000 eura od zaposlenog u firmi za obezbjeđenje
BALKAN I SVIJET4 сата ranijeBeograd: Desetoro djece povrijeđeno u Tržnom centru“Galerija“, sedmoro sa teškim povredama
EKONOMIJA3 дана ranijeU Andrijevicu stiže 600 radnika: Izgradnja auto-puta šansa da se grad probudi











