DRUŠTVO
Biće zabranjene blokade puteva: Najavljuju žestoke kazne i do 10.000 eura
Poslanici vlasti predložili izmjene Zakona o javnim okupljanjima

Zabranjena je blokada auto-puteva, brzih saobraćajnica, magistralnih, regionalnih ili lokalnih puteva i graničnih prelaza, ako time oni koji protestuju onemogućavaju ili otežavaju odvijanje saobraćaja i kretanje ostalih građana.
Za one koji to ne budu poštovali predviđene su novčane kazne u iznosima od 500 do 10.000 eura.
To stoji u predloženim izmjenama i dopunama zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje su predložili poslanici vladajuće većine.

Predlog izmjena propisa već je u skupštinskoj proceduri, a potpisuju ga Seid Hodžić sa liste Pokreta Evropa sad, Duško Stjepović (Demokrate), Jelena Kljajević (DNP), Dejan Đurović (NSD) i Bogdan Božović (SNP).
Aktuelni Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama ne prepoznaje javne puteve i saobraćajnice kao prostor neprikladan za proteste.
“Vijestima” je iz Uprave policije prije desetak dana rečeno da građani u znak protesta blokiraju više saobraćajnica širom Crne Gore. Posebno su se osvrnuli na blokade saobraćajnice u mjestu Kruševo ždrijelo (Belveder), na magistralnom putu Cetinje – Podgorica, naglašavajući da nijedan protest do sada nije prijavljen.
Grupa građana Cetinja organizuje svakodnevne blokade puta prema Podgorici od početka februara, tražeći odgovornost nadležnih za dva masakra u prijestonici u kojima su ubijene 23 osobe.
Saopštili su i da je protest građana u Šavniku, odnosno blokada magistrale ka Žabljaku, prijavljena ukupno devet puta.

Šavnička opozicija, koju čini dio konstituenata državne vlasti, svakodnevno blokira put Šavnik – Žabljak od kraja februara, u znak protesta zbog reizbora Jugoslava Jakića (DPS) za predsjednika Opštine i činjenice da lokalni izbori nijesu završeni iako su održani još u oktobru 2022.
Iako su prošle godine, tokom blokada saobraćajnica prema Cetinju i Baru u ljetnjoj predsezoni, tvrdili nisu nadležni da sude o tome da li oni koji protestuju ugrožavaju ljudska prava i slobode drugih građana, iz UP su odgovorima redakciji ove godine podsjetili na više presuda Evropskog suda za ljudska prava u korist država.
Objašnjavaju da iako su okupljanja na saobraćajnicama bila mirna, ona su, prema ocjeni Evropskog suda “ometala normalno odvijanje saobraćaja i time ugrožavala prava drugih građana izazivanjem ozbiljnih posljedica za svakodnevni život”.
Kazne i za vođe protesta
U obrazloženju predloženih izmjena stoji da se zabranjuje onemogućavanje odvijanja saobraćaja i ograničavanje kretanja građana, ali i preciznije definiše pojam organizatora javnog okupljanja i pooštrava kazneni okvir.
“Novčana kazna za pravno lice kao organizatora okupljanja povećava se sa dosadašnjih od 500 do 5.000 eura na iznos od 5.000 do 10.000 eura, čime zakonodavac jasno iskazuje namjeru da utiče preventivno i represivno na neodgovorno ponašanje prilikom organizovanja javnih skupova. U član je uvedena nova tačka kojom se posebno sankcioniše održavanje javnih okupljanja na auto-putevima, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i na graničnim prelazima, ukoliko se time onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost ili ograničava kretanje građana, što predstavlja značajnu novinu u normativnom okviru saobraćajne i javne bezbjednosti”, stoji u obrazloženju budućeg propisa.
Predlog zakon sada razdvaja odgovornost između pravnih i fizičkih lica. Budući propis uvodi i obaveza vođe okupljanja da, ukoliko se okupljanje odvija na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, regionalnim, magistralnim i lokalnim putevima, kao i graničnim prelazima, mora omogućiti neometano odvijanje saobraćaja i kretanje građana.
“Pored pravnog lica kao organizatora, kaznama od 3.000 do 5.000 eura može biti sankcionisano i odgovorno lice unutar tog pravnog subjekta, dok fizičko lice kao organizator odgovara novčanom kaznom od 1.000 do 2.000 eura, a učesnik okupljanja koji prekrši novi propis kažnjava se sa 500 do 2.000 eura. Novčanom kaznom u povećanom rasponu – od 1.000 do 2.000 eura sada će se kažnjavati vođa okupljanja, čime se značajno podiže nivo sankcionisanja u odnosu na raniji okvir u rasponu od 100 do 500 eura. Ova izmjena jasno ukazuje na namjeru zakonodavca da kroz strožu kaznenu politiku utiče na veći stepen discipline i odgovornosti u rukovođenju javnim okupljanjem”, stoji u Predlogu zakona, koji potpisuje pet poslanika.
Poslanici ističu i da je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima “uslovljeno potrebom da se unaprijedi normativni okvir u cilju očuvanja javnog reda, bezbjednosti, slobode kretanja građana i nesmetanog odvijanja saobraćaja, posebno u kontekstu sve češćih okupljanja koja imaju za posljedicu blokadu saobraćajnica i ometanje rada nadležnih službi”.
“Predložene izmjene imaju za cilj uspostavljanje bolje ravnoteže između ustavnog prava na javno okupljanje i zaštite drugih temeljnih prava i sloboda, kao i nesmetanog funkcionisanja javnih sistema. Izmjene su usklađene s potrebama savremenog društva, izazovima u praksi i obavezama države u oblasti javne bezbjednosti i zaštite prava svih građana”, precizirano je u obrazloženju Predloga izmjena tog propisa.
Pokušavali razgovorom da rješe
Iz UP su “Vijestima” nedavno kazali da su u dva aktuelna slučaja blokada, kao i prilikom sličnih događaja u prethodnom periodu, detaljno analizirali legitimnost zahtjeva, kada su javna okupljanja prijavljena policiji aktom u vidu prijave, u skladu sa Zakonom, kao i ciljeva radi kojih se organizuju.
“Predstavnici Uprave policije na lokalnom nivou su u više navrata, u dijalogu sa organizatorima protesta (formalnim i neformalnim – kada skup nije zvanično prijavljen, odnosno kada se radilo o spontanom okupljanju), pokušali da postignu kompromisno rješenje kojim bi se omogućilo da uz alternativne mjere: blokada samo jedne saobraćajne trake, djelimična blokada puta, blokada saobraćajnice na drugoj lokaciji i slično, građani izraze svoj protest, da bi se drugim učesnicima u saobraćaju omogućilo nesmetano kretanje, ali takav dogovor još uvijek nije postignut”.
Iz UP su kazali da u skladu sa svojim nadležnostima nastavljaju da daju svoj doprinos u prevazilaženju i rješavanju nastale situacije.
Dodali su i da bi aktivno uključivanje i učešće predstavnika drugih državnih resora, organa i institucija, kao i dijalog sa organizatorima protesta u cilju rješavanja njihovih zahtjeva, moglo voditi ka rješenjima kojim bi se okončala konkretna javna okupljanja, pogotovo imajući u obzir neophodnost nesmetanog odvijanja predstojeće ljetnje turističke sezone.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA1 дан ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura












