Connect with us

DRUŠTVO

MINISTARSTVO FINANSIJA I SOCIJALNOG STARANJA

Bijelo Polje: Bivši direktor Doma starih ostavio dug od 400.000 eura i odnio ključ od sefa

Iz ovog vladinog resora kažu da je bivši direktor doma Dejan Pavićević smijenjen 29. decembra, a odmah nakon toga otvorio je bolovanje i ne javlja se novoj upravi, na čijem je čelu Radosav Nišavić

Nova uprava Doma starih u Bijelom Polju naslijedila je od prethodnog direktora Dejana Pavićevića dug od oko 400.000 eura, a novi čelnik te ustanove Radosav Nišavić nije uspio da dođe do ključa od sefa ustanove u kojem se nalaze depoziti korisnika jer ga je uzeo njegov prethodnik i odbija da ga vrati, potvrđeno je iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja, piše Dan.

Kako su za ovaj medij kazali u tom resoru, članovi Upravnog odbora doma su u više navrata pokušali da dođu do bivšeg direktora, ali on ne odgovara na telefonske pozive ili mu je telefon isključen.

Takođe, kako kažu, Pavićević je 30. decembra otvorio bolovanje, dan poslije izbora novog direktora, a da pritom nije obavijestio novu upravu, čime su se stekli uslovi i za prestanak njegovog radnog odnosa u skladu sa Zakonom o radu s obzirom na to da se ne javlja poslodavcu.

U zapisniku sa sjednice Upravnog odbora doma, u koji je „Dan“ imao uvid, navodi se da je novi direktor Nišavić preuzeo pečat i štambilj ustanove, kao i dio sredstava.

„Sredstva koja se nalaze na blagajni depozita u Domu u iznosu od 13.373,87 eura (na dan 31. decembar prošle godine), dok sredstva po osnovu depozita korisnika i po ugovoru nisu mogla biti popisana, imajući u vidu da se ključ od sefa, koji je u CKB banci, nalazi kod bivšeg direktora Dejana Pavićevića, koji danas nije prisutan, pa će se ista naknadno preuzeti“, navodi se u zapisniku sa sjednice Upravnog odbora od 17. januara.

Novi Upravni odbor evidentirao je cijelu listu dugova, između ostalih, Elektroprivredi Crne Gore stara uprava je ostala dužna 49.096,94 eura, zbog čega ministarstvo sada radi na reprogramu kako ustanovi ne bi ostao dug. Lokalnom vodovodu duguje se čak 7.155,60 eura. Na listi firmi kojima se duguje novac je i apoteka „Vita“ kojoj dom treba da isplati 17.530,70 eura, dok se kompaniji Mesopromet duguju čak 96.492 eura, a marketima „Franca“ 9.700,88 eura. Na listi dugovanja je i restoran „Durmitor“, kojem treba da se plati još 1.555,80 eura, dok im je u protekloj godini već isplaćeno 2.885,65 eura. U ministarstvu ne znaju zašto se novac plaćao restoranu, jer nijesu dobili objašnjenje od prethodnog direktora.

Upravni odbor je zatekao dugovanje od nekoliko hiljada prema raznim firmama koje se bave servisima automobila i prodajom auto-djelova iako ustanova ima samo jedno službeno vozilo.

Dugovi od preko hiljadu eura postoje prema firmama Generali osiguranje u iznosu od 3.606,15 eura, Glosarij 1.091,40, Jekon 3.782,57, JKP „Lim“ 2.428, Jugopetrol Kotor 2.080,07, Luna lift 1.200,21, Merkator 2.271,60, Montenegro bonus Cetinje 27.836,06, Osmi red 1.000, Promobil 1.575,10, Slavisan 4.636,17, pekara Šar 1.315,60, mesar Tehnogas Petrovac 3.119,24, Tekom promet 16.163,41, Unika osiguranje 1.388,17, a prema firmi Veleteks čak 54.448,02 eura.
Obaveze na projektu EU „Tele care servis“ iznose 28.000 eura.

Dom starih duguje i ljekarima i to oko 8.000 eura. Na listi ljekara kojima se duguje su Milan Veličković – 2.800 eura, Gordana Konatar – 2.000, Nikola Raosavljević – 600, Vedrana Mrdak – 800, Milan Madzgalj – 600 i Dragutin Cimbaljević – 1.050 eura…

Nedostupan i za pitanja novinara

Kako bi dobili objašnjenje od bivšeg direktora Doma starih u Bijelom Polju Dejana Pavićevića u vezi sa dugom, ali i situacijom sa ključem od sefa juče su iz redakcije Dana pokušali da kontaktiraju sa njim.

Međutim, kako navode, broj na koji se on ranije javljao bio je ugašen ili su pozivi bili prosleđivani.

Takođe, Pavićeviću su poslali i poruku kako bi, kada upali telefon, vidio da su ga kontaktirali novinari. SMS porukom su ga zamolili da se javi zbog davanja izjave povodom njegovog rada u Domu starih u Bijelom Polju i prestanka mandata.

DRUŠTVO

Jokić traži da se bazen nazove „Zimski bazen Kotor“: Odluka da se nazove po Njegošu greška

Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.
„Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić uputio je ministru sporta i mladih Zoranu Jojiću zahtjev za davanje saglasnosti da se gradski bazen, koji je odlukom Vlade Crne Gore nazvan po Petru II Petroviću Njegošu, preimenuje u „Zimski bazen Kotor“. Jokić je poručio da je prethodni naziv bazena, po Zoranu Džimiju Gopčeviću, izazvao međudržavne probleme i mogao usporiti evropski put Crne Gore, ali da odluka da se objekat nazove po Njegošu predstavlja grešku i dodatno bi produbila nezadovoljstvo u Kotoru.

Jokić je u otvorenom pismu ministru naveo da je, osim formalnog zahtjeva za promjenu naziva, smatrao svojom obavezom da kotorskoj i crnogorskoj javnosti obrazloži razloge takvog predloga.


Kako je istakao, ime Zorana Džimija Gopčevića, koje je bazen ranije nosio, bez opravdanja u istorijskim činjenicama, prema njegovoj ocjeni, postalo je povod za međudržavne probleme, dok je jedan od najvećih kotorskih sportista doveden u situaciju da se o njegovom životu i djelu javno sudi bez mogućnosti odbrane.


“Naša mukom stečena i obnovljena prijateljstva su, ne našom voljom, nakon imenovanja bazena razvrgnuta, naše pravo da donosimo odluke zasnovane na činjenicama dovedeno u pitanje i što je najbolnije od svega, najveći vaterpolista našeg grada i zasigurno jedan od najprimjerenijih građana izveden na javno suđenje bez prava na odbranu i istinu. Takav položaj je bio vrlo delikatan za grad poput Kotora, koji je oduvijek predstavljao vrata Crne Gore prema Evropi i svijetu“, naveo je Jokić.

Prema njegovim riječima, lokalna uprava je, iako teška srca, prihvatila da se naziv bazena promijeni, imajući u vidu značaj evropskih integracija za Crnu Goru.

Zbog toga je, kako je objasnio, 19. oktobra ministru dostavio predlog da objekat ubuduće nosi naziv „Zimski bazen Kotor“, očekujući da će Ministarstvo uvažiti specifičnost situacije i omogućiti da se pitanje konačno riješi.

Međutim, Jokić tvrdi da je bio neprijatno iznenađen kada je saznao da je ministar predložio da bazen nosi ime Petra II Petrovića Njegoša, što je Vlada prihvatila.

„Najneprijatnije sam bio iznenađen kada sam pročitao u medijima najavu da ćete za ime bazena u Kotoru predložiti ime Petra II Petrovića Njegoša, vjerujući da je u pitanju neprovjerena informacija. Činjenicom da ste ipak, formalno Vladi predložili ovaj naziv, što je i prihvaćeno, ostali smo svi zatečeni. Ovakav postupak predstavlja, ubijeđen sam nesvjesno, sipanje soli na našu ranu“, poručio je Jokić.

Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.

Podsjetio je i da je Njegoš 1850. godine na Prčanju napisao testament, kao i na njegove riječi iz 1848. godine da su Boka i Crna Gora spojene „kao duša i tijelo“.

Jokić je ukazao i na to da se u neposrednoj blizini bazena već nalaze Osnovna škola „Petar II Petrović Njegoš“ i Njegoševa ulica, te da grad na brojne načine čuva uspomenu na crnogorskog vladiku.


Ipak, smatra da imenovanje bazena po Njegošu nije doprinijelo produbljivanju te istorijske veze, već da je izazvalo suprotan efekat.


“Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić.


U formalnom zahtjevu dostavljenom Ministarstvu sporta i mladih, Opština Kotor navela je da je predloženi naziv „Zimski bazen Kotor“ u skladu sa članom 106a Zakona o sportu, koji omogućava imenovanje sportskih objekata prema nazivu lokalne samouprave ili naselja na čijoj se teritoriji nalaze.

Kako je obrazloženo, naziv neposredno izražava pripadnost objekta gradu i lokalnoj zajednici, kao i značaj plivanja i vaterpola za sportski identitet Kotora.

Iz Opštine smatraju da činjenica da je postojeći naziv utvrđen odlukom Vlade ne predstavlja zakonsku prepreku za njegovu naknadnu promjenu.

Jokić je zatražio da Ministarstvo u roku od 30 dana od prijema zahtjeva dostavi saglasnost na predloženi naziv, nakon čega bi odluka bila upućena Skupštini opštine Kotor na razmatranje i odlučivanje.


Predsjednik Opštine pozvao je ministra da zahtjev razmotri u najkraćem mogućem roku, kako bi se, kako je poručio, konačno zatvorilo pitanje koje je izazvalo brojne polemike i nezadovoljstvo u Kotoru.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije