Bivši predsjednik i članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, oštetili su državu za 1.823.000 eura, tako što su od 2016. do kraja 2020. godine podijelili stambene kredite za preko stotinu tužilaca, sudija, poslanika, ministara i drugih državnih službenika i funkcionera.

To piše u krivičnoj prijavi Vlade koju istražuje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zbog sumnje da su zvaničnici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijademokrata (SD) i Bošnjačke stranke (BS), angažovani u Komisiji, prekoračenjem ovlašćenja drugima pribavili imovinsku korist.

Na dugom spisku zvaničnika kojima je Komisija, na čijem čelu je bio tadašnji ministar Predrag Bošković (DPS), podijelila kredite mimo Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, bili su bivši vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, potpredsjednik Vlade i lider BS-a Ervin Ibrahimović, bivša viša tužiteljka Vesna Jovićević, bivši poslanik i ambasador Obrad Mišo Stanišić…

Skupština bi mogla do kraja godine da ukine imunitet poslanicima koje SDT tereti da su, tokom vlasti DPS-a, kao dio vladine Komisije, počinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Predsjednik skupštinskog Administrativnog odbora Dragan Krapović (Demokrate), kazao je “Vijestima” da je šefica parlamenta Danijela Đurović uputila tom tijelu na dalju nadležnost zahtjev SDT-a za ukidanje imuniteta.

”Shodno dopisu predsjednice Đurović, relativno brzo ću zakazati sjednicu Odbora na kojoj ćemo zauzeti stav o predmetnom zahtjevu za davanje odobrenja za krivično gonjenje nekoliko kolega poslanica i poslanika”, istakao je.

Prema Poslovniku Skupštine, Administrativni odbor dužan je da izvještaj s predlogom podnese, po pravilu, na prvoj narednoj sjednici. Imajući u vidu Krapovićevu najavu, činjenicu da jesenje zasjedanje traje do kraja decembra i da potom slijedi vanredno koje traje do kraja februara, to znači da bi parlament do Nove godine mogao dati “zeleno svjetlo” SDT-u za procesuiranje poslanika.

Dragica Sekulić, foto: Boris Pejović

SDT je, po krivičnoj prijavi Vlade od 13. oktobra, formirao predmet i tražio ukidanje imuniteta poslanicima DPS-a Boškoviću, Dragici Sekulić i Suzani Pribilović, te SD-a Ivanu Brajoviću i Damiru Šehoviću.

Osim njih, istragom su obuhvaćeni i bivši ministri Budimir Šegrt, Suad Numanović, Sanja Vlahović i Osman Nurković, bivši šef Kabineta predsjednika i bivši konzul u Sremskim Karlovcima Dražen Miličković, bivši generalni sekretar Skupštine Aleksandar Jovićević, te bivša pomoćnica generalnog sekretara Jelena Radonjić. Njih od krivičnog gonjenja ne štiti imunitet.

SDT je, prema informacijama “Vijesti”, utvrdio da postoji odgovarajući stepen sumnje da su bivši članovi Vladine Komisije od 2016. do 2020. počinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, tako što su, Bošković kao predsjednik, a ostali kao članovi, donosili odluke o rješavanju stambenih potreba funkcionera suprotno Odluci Vlade, i tako drugima pribavljali imovinsku korist koja prelazi 30.000 eura.

Vlada je početkom jula ukinula Odluku o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Prethodno je u maju Agencija za sprečavanje korupcije dala mišljenje o njoj, u kom je, između ostalog, ocijenila da njene odredbe nose povećani rizik za nastanak korupcije.

Za odluku o ukidanju imuniteta u parlamentu postoji većina, s obzirom na to da su podršku tome, osim partija tridesetoavgustovske većine, najavili i iz Socijaldemokratske partije (SDP). S druge strane, iz DPS-a poručuju da njihovim poslanicima ne treba ukidati imunitet, jer će se, kako kažu, odreći njega, dok iz SD-a ocjenjuju da se SDT stavio u funkciju premijera Dritana Abazovića.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović, rekao je “Vijestima” da će oni podržati zahtjev SDT-a.

”Treba napraviti razliku između skidanja imuniteta poslanicima DF-a, kojima je uz to određivan i pritvor, a koji su bili potpuno nevini i što je bio rezultat političkog progona, i skidanja imuniteta pripadnicima DPS-a koji su decenijama pljačkali i uništavali državu”, naveo je on.

Osman Nurković, foto: Savo Prelević

Vučurović je rekao da smatra da istraga treba da obuhvati i bivšeg premijera Duška Markovića, koji se, prema njegovim riječima, za to “kandidovao” posljednjom izjavom – da je njegova Vlada rješavala stambena pitanja “u skladu s procedurom i planiranim sredstvima”.

Marković je to rekao juče, komentarišući zahtjev SDT-a.

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović, takođe je potvrdio listu da će ta stranka glasati za ukidanje imuniteta.

Lider Građanskog pokreta (GP) URA i premijer, koji je i podnio krivičnu prijavu, rekao je juče u Briselu da će njegove kolege glasati za zahtjev SDT-a.

Iz SDP-a “Vijestima” su kazali da će i sada podržati skidanje imuniteta, kao što su i svih prethodnih puta.

“Očekujemo da tužilac dođe i obrazloži zahtjev, i očekujemo da Tužilaštvo na isti način, profesionalno i odgovorno razmatra sve prijave, bez obzira ko je podnosilac i protiv koga je prijava podnijeta, jer je to jedini način da zavrijedi povjerenje javnosti koje se teško stiče, a lako gubi”, istakli su.

Ivan Brajović, foto: Boris Pejović

S druge strane, iz DPS-a poručuju da nemaju nikakav problem s utvrđivanjem odgovornosti u ovom slučaju. “Principijelno smo se ponašali kad smo glasali za skidanje imuniteta našim poslanicima. Drugi nisu glasali za skidanje imuniteta kad je bila riječ o njihovim poslanicima. Dijelovi SDT-a su se instrumentalizovali s ciljem nanošenja štete DPS-u, a po nalogu Abazovića… Ne morate nam ništa skidati imunitete, odrećićemo ih se svi do jednog”, rekao je na presu šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković.

On je kazao da, po njegovom uvjerenju i poznavanju kolega koji su bili u Komisiji, vjeruje da su poštovali zakon i “da ne bi prekoračili ovlašćenja i dodijelili nekome nešto što mu ne pripada”. “Mnoge moralne vertikale su dobile stanove na ovaj način. Dobio je Zdravko Krivokapić, Dragan Šoć, Branka Bošnjak… Izaći ćemo s informacijama ko je sve dobio stanove na ovaj način”, poručio je.

Podnosioci sami procjenjivali koliko im para treba

U krivičnoj prijavi navodi se da je Komisija donosila odluke o dodjeli kredita suprotno odredbi člana Odluke, kojom je propisano da se funkcioneru može dodijeliti kredit “za poboljšanje uslova stanovanja do 15.000 eura”.

Dodaje se da su zahtjevi formulisani paušalno i da se od Komisije tražila “novčana pomoć”, odnosno dodjela sredstava za opravke ili rekonstrukciju stambenih objekata ili kuća, pri čemu su podnosioci sami “procjenjivali” kolika su im sredstva potrebna.

U nekim zahtjevima podnosioci su tražili sredstva za “trajno rješenje stambenog pitanja”, ne precizirajući na koji način, a da je Komisija uvijek donosila odluku o dodjeli kredita “u cilju poboljšanja uslova stanovanja”. U zapisnicima koji su dostavljeni, kako piše, kao dokaz ne postoji nijedan navod o ispitivanju osnovanosti zahtjeva prilikom odlučivanja, niti iz njih proizlazi da su predsjednik ili članovi Komisije izdvojili mišljenje, što bi moralo biti konstatovano.

U prijavi, u koju su “Vijesti” imale uvid, je navedeno da su sva dokumenta u vezi s ovim bila označena stepenom tajnosti.