Connect with us

DRUŠTVO

UGLEDNI BEOGRADSKI ADVOKAT O TRAGEDIJI U PRIJESTONICI

Bivši srpski ministar policije: Cetinje je mali grad, policija je mogla sve riješiti u roku od 10 minuta

Činjenica da je počinilac bio i na javnoj sceni, ukazuje da se ne radi o asocijalnoj, skrivenoj, već o ekstravertnoj ličnosti, čiji stavovi su morali biti poznati većoj grupi ljudi, kaže Prelević

Ugledni beogradski advokat i bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Božo Prelević smatra da „tragedija na Cetinju zaslužuje ozbiljnu analizu i odgovor na pitanje – da li se mogla spriječiti radom državnih službi“.

„Posebno je pitanje gdje je bila policija tog dana na Cetinju. Koliko je trajala pucnjava i šta je bila akcija policije, ostalo je nepoznato“, kazao je Prelević za „Dan“.

Podsjetio je da je „Cetinje malo mjesto, a događaji su se desili u centru, dakle, reakcija policije je mogla biti u roku od najviše 10 minuta“.

„Sve ostalo je teško objasniti. Građani plaćaju porez da bi imali pravovremenu zaštitu policije, a ne da se sami brane“, naveo je Prelević, koji je i bivši savezni policije.

Kazao je da je „mnogo toga u ovom slučaju nepoznato i vjerovatno će jedan dio tragedije ostati nerazjašnjen zbog činjenice da aktera više među živima nema“.

„Važno je zbog prevencije drugih slučajeva, utvrditi psihičko zdravlje počinioca, odnosno da li su preventivnim radom socijalne službe, u saradnji s medicinskim službama, mogle identifikovati opasno ponašanje prije tragedije. Da li je išta u ranijem ponašanju ukazivalo na duševno stanje počinioca koje može biti opasno po okolinu. Psihijatri se teško odlučuju za konstataciju opasnosti po druge, ukoliko počinilac nije imao ispade koji na to ukazuju“, objasnio je Prelević.

On je napomenuo da „i mnogo bogatije zemlje, od Amerike do Norveške, nisu u stanju da predvide i preduprijede ovakve tragedije“, ali i naglasio da je „policija morala da reaguje“.

„Ako je bilo naznaka koji ukazuju na ovakvu agresivnost, onda bi se postavilo pitanje da li je policija prepoznala i na vrijeme angažovala medicinsku pomoć. Često policija na vrijeme ne prepozna opasnost, zato što nije stručno obučena da prepozna da li se iza agresije krije bolest ili ona u sebi nema patološku dimenziju. Ako se tome doda da je u Crnoj Gori, posebno u malim mjestima, bruka posjetiti psihijatra, stvar postaje još komplikovanija za rano uočavanje“, kaže Prelević.

Naglasio je da bi „bilo od značaja utvrditi motive počinioca, šta je bio okidač u datom trenutku, da li je to neplaćanje kirije ili sitne komšijske čarke, da li je ovo najavljivano od ranije, sklanjanje porodice, nabavka oružja i municije, moglo bi biti od značaja za izgradnju sistema ranog upozorenja i prevenciju u budućnosti“.

„Svjedoci smo uspostavljenog deautorizovanog državnog aparata, u kome svi misle da slučaj nije u njihovoj nadležnosti. Činjenica da je počinilac bio i na javnoj sceni, ukazuje da se ne radi o asocijalnoj, skrivenoj, već o ekstravertnoj ličnosti, čiji stavovi su morali biti poznati većoj grupi ljudi“, ocijenio je Prelević.

Ukazuje da „ako ovaj slučaj doprinese izgradnji sistema koji bi spriječio svaku buduću tragediju, onda bi mogli govoriti da je društvo iz ovog slučaja izvuklo pouke“.

„U suprotnom, ovakvi događaji će se ponoviti, s obzirom na tananost živaca u sve komplikovanijim uslovima opštih tenzija, kada svako nepostupanje državnih organa može stimulisati uzimanje pravde u svoje ruke. Pogrešno čitanje nečije opuštenosti je prepušteno nekad problematičnom duševnom zdravlju i njegovoj riješenosti da iskoristi dostupnost oružja“, naveo je Prelević.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Saopštenje za javnost Igumana Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama povodom nemilih scena ispred svetnje

„Izvinjavam se ako su moje riječi protumačene na pogrešan način jer nisam mislio na sve građane Berana, već na one kojima je poročni život draži od monaškog života i posvećenosti Bogu“, riječi su igumana Danila Romanova

Foto: Manastir Đurđevi Stupovi u Beranama

Iguman manastira Đurđevi Stupovi u Beranama Danilo Romanov obratio se saopštenjem za javnost nakon večerašnjih nemilih scena ispred manastira prilikom održavanja skupa podrške sveštenicima Milošu Cicmilu i Stefanu Milovanoviću nakon odluke da budu premješteni iz Berana u druge parohije.

Njegovo obraćanje prenosimo u cjelosti:

„Povodom protesta dijela građana koji su se večeras okupili ispred Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama pod sloganom „Ne damo Stefana i Miloša“ želim da upoznam javnost da se pitanja uređenja crkve rešavaju unutar crkve, a ne na protestima.

Kao iguman Manastira Đurđevi Stupovi namjeravao sam da se obratim prisutnima i objasnim stav crkve povodom nastale situacije, ali sam bio izložen verbalnim napadima dijela prisutnih koji su tražili da napustim manastir, jer nisam iz Berana, a u koji sam po Božijem blagoslovu došao i gdje me je Crkva poslala.

Mislio sam da kažem, da kada toliko brinu za manastir, a smeta im što nisam iz Berana, zašto neko od njih ne dođe da se zamonaši i živi monaškim životom i upravlja manastirom, već u Beranama ima puno poroka kao što su narkomanija, kocka i lopovluk, a gotovo da nema onih koji bi da dođu u manastir i žive kao monasi.

Kajem se što sam reagovao na neprimjerene riječi koje su mi upućivali, ali nisam mogao ostati po strani, jer su htjeli da se miješaju u ustrojstvo manastira. Da nije bilo takvih napada ne bih reagovao na način na koji sam to učinio, jer nisam imao namjeru da bilo koga uvrijedim, već da ukažem na probleme te vrste u Beranama.

Tako da nisam mislio na sve građane Berana, već na takve krugove, koji bi uz to da se bave i crkvenim pitanjima.

Prethodnih dana bespotrebno je širena u narodu netrpeljivost prema episkopu i meni kao igumanu. Crkvena pitanja rešavaju se kroz razgovor sa vladikom.

Svu odgovornost za današnji nemili događaj snose oni koji se na necrkven način protive odlukama vladike, koji upravlja Eparhijom i nije neprijatelj crkve i naroda.

Izvinjavam se ako su moje riječi protumačene na pogrešan način jer nisam mislio na sve građane Berana, već na one kojima je poročni život draži od monaškog života i posvećenosti Bogu“.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Privremeno se obustavlja saobraćaj kroz tunel na Jelovici

„Obustava saobraćaja kroz tunel trajaće od ponedeljka 9. septembra do petka 13. septembra u periodu od 9 do 17 časova“, navodi se u saopštenju Uprave za saobraćaj

Tunel na Jelovici, Foto: Berane online

Saobraćaj na putu Berane-Kolašin preko Lubnica biće privremeno obustavljen od ponedeljka 9. septembra do petka 13. septembra u periodu od 9 do 17 časova.

Saobraćaj se obustavlja zbog završetka radova na instalaciji i testiranju opreme za radio signale u tunelu Klisura.

“Molimo građane, koji planiraju da u ovom periodu putuju na ovom putnom pravcu uzmu u obzir vrijeme obustave saobraćaja, a podsjećamo ih da mogu koristiti putne pravce preko Ribarevnina i Trešnjevika. Apelujemo na građane za strpljenje jer se radi o privremnom prekidu saobraćaja zbog radova koji imaju za cilj povećanje nivoa bezbjednosti svih korisnika tunela Klisura”, kaže se u saopštenju Uprave za saobraćaj.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Skoro 60 odsto građana Crne Gore nema para ni za sedam dana godišnjeg odmora

Podaci pokazuju i da je prošle godine 34,2 odsto stanovnika Sjevernog regiona Crne Gore bilo izloženo riziku od siromaštva, dok su stanovnici Južnog regiona imali najmanji rizik siromaštva od 11,6 odsto

Foto: Screenshot/Ilustracija

Skoro 60 odsto crnogorskih građana živi u domaćinstvima koja ne mogu da priušte nedelju dana godišnjeg odmora van kuće, pokazala je Anketa o dohotku i uslovima života u 2023. godini, koju je objavio Monstat.

Sa druge strane, prema podacima iste ankete, najmanji procenat osoba (11,3 odsto) živi u domaćinstvima koja su izjavila da ne mogu priuštiti svaki drugi dan jelo sa mesom, piletinom, ribom (ili vegeterijanski ekvivalent)”. 

“Mogućnost spajanja ‘kraja sa krajem’, kao indikator subjektivnog siromaštva pokazuje da u 2023. godini 15,1 odsto osoba živi u domaćinstvima koja uz mnogo poteškoća spajaju ‘kraj sa krajem’, dok njih 0,8 odsto živi u domaćinstvima koja su izjavila da veoma jednostavno spajaju ‘kraj sa krajem'“, navodi se u Anketi o dohotku. 

Podaci, kako prenosi portal RTCG, pokazuju i da se 27,3 odsto djece starosti od 0 do 17 godina nalazilo u riziku od siromaštva. 

“Procenat djece u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je pokazatelj koliko je djece koja su u riziku od siromaštva i/ili izrazito materijalno i socijalno deprivirana, i/ili žive u domaćinstvima s veoma niskim intenzitetom rada. U 2023. godini, ovaj pokazatelj je iznosio 38,2 odsto”, navodi se u dokumentu, prenosi Tanjug. 

Anketa o dohotku i uslovima života (EU-SILC) je godišnje istraživanje koje Uprava za statistiku redovno sprovodi od 2013. godine.  Monstat pojašnjava da su podaci prikupljeni ovim istraživanjem predstavljaju osnovu za izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Crnu Goru. 

Anketa je pokazala da je stopa rizika od siromaštva u 2023. godini iznosila je 20,1 odsto, što pokazuje procenat lica čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Preciziraju da te osobe nisu nužno siromašna, samo imaju veći rizik da to budu, jer je njihov ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. 

“Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE), kao procenat osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i/ili su izrazito materijalno i socijalno deprivirani i/ili žive u domaćinstvima sa veoma niskim intenzitetom rada, u 2023. godini iznosila je 31,0 odsto. Stopa izrazite materijalne i socijalne deprivacije, u 2023. godini iznosila je 12,3 odsto i pokazuje procenat lica koja žive u domaćinstvima koja ne mogu da priušte najmanje sedam od trinaest stavki materijalne deprivacije”, pokazuje Anketa. 

Podaci pokazuju i da je prošle godine 34,2 odsto stanovnika Sjevernog regiona Crne Gore bilo izloženo riziku od siromaštva, dok su stanovnici Južnog regiona imali najmanji rizik siromaštva od 11,6 odsto.

„Riziku od siromaštva, u 2023. godini, je bio izložen skoro svaki treći stanovnik ruralnih područja (27,5 odsto). Stopa rizika od siromaštva u gradskom području iznosila je 15,9 odsto u 2023. godini”, navodi se u Anketi o dohotku i uslovima života u 2023. godini. 

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije