Vozači sa sjevera gotovo da su zaboravili na lagodna putovanja. Iz Berana se do Podgorice ide preko prevoja Trešnjevik. Vožnja je kraća ali u zimskim uslovima riskantna. Na saobraćajnicu preko Bijelog Polja ide ko mora jer su kolone i zastoji svakodnevni na trasi koja bi novim putem dva grada trebalo da poveže za dvije godine.

Putovanje kroz maglu, susnježicu i kišu kroz Trešnjevik baš zna da potraje. Ali, to je alternativa. Jer, za sada nema pravca kojim bi Beranci i Andrijevčani sa komšijama iz Plava i Rožaja brže do Podgorice.

Foto: Screenshot

„Loši su uslovi, još snijeg kako je pao, ali dobro, mora se tuda jer je zaobilaznica zatvorena, radovi su, sve u prekidu, znate i sami. Da je slobodna magistrala, da nisu ovi radovi kao što se ovdje radi i ka Baću, to je sve zatvoreno, nešto ne odmiču ali dobro“, kazao je Elvis Kuč iz Rožaja.

„Često koristim ovu dionicu ovdje preko Trešnjevika. Skoro smo baš išli. Preko Bijelog Polja je put katastrofa. Treba nam sat i više da prođemo do BP što ćemo ovdje da prođemo za kratko vrijeme. Da je Bog dao da je put malo bolji ali opet je bolje, nema radova i zastoja“, kazao je Zahid Kuč iz Lučica kod Rožaja.

„Nema drugog izbora, morao sam ovim putem do Podgorice. Jedino je ovo rješenje najkraće“, navodi Džemal Agović iz Berana.

Od Trešnjevika do Mateševa je 35 kilometara. Doduše, putem starim više od jednog vijeka. Svaki kamen i rupu na cesti najbolje poznaju vozači školskih autobusa.

Foto: Screenshot

„Slabo se čisti, zaledi put ali u odnosu na primorje i Podgoricu snalazimo se jer tu živimo, imamo malo više iskustva“, kazao je Milorad, vozač djačkog kombija iz Andrijevice.

„Bliže nam je ovdje da idemo za Podgoricu. Samo da asfaltira država ovaj put. Malo da ga prošire, da ga urede“, istakao je Petar Filipović iz Andrijevice.

Uporedo sa tim su i očekivanja da se završi gradnja tunela na Jelovici kod Berana. Sve do tada vozači su primorani da koriste kraći ali zimi riskantniji put u podnožju Komova. Ni mještanima Kralja kod Trešnjevika nije mnogo bolje.

„Snanalizmo se, mučimo se“, kazao je Dojčilo Martinović, selo Kralje.

Volio bi i Željko Došljak bolji put iz Bijelog Polja prema Beranama. Zastoji u kolini prate ga otkako je počela rekonstrukcija magistrale između dvije opštine. Alternativu nema.

„Svakodnevno prolazim, imam dva đaka. U školu odvodim – dovodim sa sela, stvarno gubimo mnogo vremena na ovom putu. Mnogo se čeka, veliki su zastoji, nije regulisano mislim, kako bi trebalo. Nisam protiv da se radi ali češće bi trebalo da nas puštaju“, naveo je Željko Došljak.

Bolji asfalt kroz Trešnjevik, otvoren tunel na Jelovici i saobraćajnica do Bijelog Polja. To su rješenja za probleme brojnih putnika. Na njih će, po svemu sudeći morati da sačekaju. Koliko, to ne znaju. Sigurno je, međutim, da će im za svako novo putovanje trebati i vremena i strpljenja.

(RTCG) 

Autor emisije na Javnom servisu i putopisac Edin Krnić još jednom je svojim sjajnim, ljudskim gestom izazvao pažnju. Krnić je sinoć u prostorijama „Multikoma“ u Podgorici našao torbu punu novca i potom je vratio vlasniku.

Krnić je za Portal RTCG ispričao da je sinoć oko 20 časova u „Multikomu“ našao kesu punu novca, i odmah tražio pomoć osoblja da se utvrdi kome ta torba pripada.

„Pogledali smo snimke sa nadzornih kamera i utvrdili da je turski državljanin Yunus Can, inače sa prebivalištem u Crnoj Gori, sinoć prilikom trgovine u ‘Multikomu’, nemarno spustio torbu sa novcem na pult gdje su izloženi mobilni telefoni, a kako je rekao da se ne sjeća da je to uradio, bio je mišljenja da novac ima kod sebe. Ja sam našao tu torbu i pozvao Veselina Pajovića, radnika ‘Multikoma’ koji je na moje insistiranje odmah provjerio nadzorne kamere i onda je u konsultaciji sa kolegama došao do zaključka da je torbu izgubio Yunus Can, njihov redovni mušterija. Na veliku njegovu sreću, ‘Multikom’ je imao njegov kontakt, i odmah sam ga pozvao da dođe i uzme torbu. Bio je zbunjen jer nije znao da je izgubio novac, nije znao o čemu se radi i mislio je da je to neka neslana šala. Ali nakon sat vremena, Yunus Can se javio i rekao da je izgubio tobru sa novcem. Dogovorili smo se da mu torbu vratim, i to smo uradili u prostorijama ‘Multikoma’. Kada sam mu vratio novac, bio je neizmjerno zahvalan jer je to bio novac njegove kćerke Ipek“, ispričao nam je Krnić, autor poznate emisije „Oko svijeta sa Edinom Krnićem“ na RTCG.

Uprkos insistiranju, Krnić je odbio novčanu nagradu.

„Posebno me raduje što je Yunus Can neizmjerno zahvalan imajući u vidu da je odabrao Crnu Goru za život sa svojom porodicom. Njegove dvije kćerke su učenice podgoričke osnovne škole. Time je i zaključio da život u Crnoj Gori provodi sa dobrim ljudima i da može računati na podršku“, kazao je Krnić, opisujući ovaj događaj.

Svi uslovi iz Sporazuma potpisanog sa predstavnicima opozicionih partija i Vijećima manje brojnih naroda su ispunjeni, tako da proces može da počne 30. novembra i da svi u njemu učestvuju“, saopštio je premijer Milojko Spajić.

On je u saopštenju za javnost pobrojao što je sve navedeno Sporazumom:

Proširene su popisne komisije i više od onoga što je traženo.

Ponovljen je Javni poziv za instruktore i popisivače, proširene komisije su popisivače odabrale prema paritetu.

Zakonski je regulisano pitanje provjere unosa podataka softverom i to u skladu sa Sporazumom.

Takođe je Zakonom definisano formiranje Komisije za praćenje stvaranja softvera za provjeru podataka i njeni poslovi.

Formiran je skupštinski odbor čija je nadležnost da prati primjenu Sporazuma.

Utvrđena je kontrola unosa podataka i ispoštovan dogovor o tome da se ne vode pretpopisne identitetske kampanje, od strane političkih partija od momenta potpisivanja Sporazuma, kako se ne bi uticalo na rezultate popisa.

„Dakle uslovi sprovođenja i kontrolni mehanizmi su na mnogo višem nivou nego 2003. ili 2011. Ovim putem apelujemo i na sve rigidne pojedince, da ne vrše pritisak na opoziciju, jer je ovo šansa da pokažemo da smo svi kao društvo jedinstveni i fokusirani na evropski put Crne Gore, a da smo društvenu polarizaciju ostavili daleko iza nas. Najbolji pokazatelj da smo svi pobjednici u ovom procesu, je jednoglasno usvajanje Zakona o popisu“, naveo je Spajić, saopšteno je iz Vlade.

Dodaje da je ovim Vlada pokazala „i da je ovakav model inkluzivne i konstruktivne saradnje sa opozicionim partijama i ostalim društvenim akterima moguć, što je vrlo važno za budućnost i rješavanje mnogo većih izazova koji nas očekuju“.

„Zahvaljujemo svim društvenim činiocima koji su omogućili da se svi uslovi ispune“, zaključio je Spajić.