DRUŠTVO
INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE
Borovinić Bojović: Drugo polugodište počinje 31. januara, omogućava se rad teretana
Konferenciju od 10 časova možete pratite uživo na portalu Berane online

Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovararajuće pozitivne rezultate, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović.
„Brojke koje imamo su takve kakve jesu ali i dalje nisu zabrinjavajuće, a zdravstveni sistem može da odgovori“, rekla je Borovinić Bojović tokom predstavljanje novih epidemioloških mjera u cilju sprečavanja širenja koronavirusa.
Mjere u cilju suzbijanja pandemije COVID 19 koje će biti na snazi od 13. januara do 19. januara
– U narednih sedam dana granice je moguće prelaziti uz ispunjen najmanje jedan od četiri uslova iz EU digitalne COVID potvrde: Da je osoba potpuno vakcinisana propisanim brojem doza vakcina protiv koronavirusa i da od dobijanja posljednje doze vakcine nije prošlo duže od šest mjeseci; Negativan PCR test na SARS-Cov-2 ne stariji od 72 sata; Negativan brzi antigenski test ne stariji od 48 sati; Dokaz da je osoba preboljela COVID-19 (prošlo ne manje od 10 dana i ne više od šest mjeseci od pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa);
– Dodatno, omogućava se rad fitnes centrima i teretanama uz EU digitalnu COVID potvrdu i uslov da se za jednu osobu mora obezbijediti prostor od 10m2.
– Dozvoljene su posjete advokatima i sudskim vještacima u obavljanju službene dužnosti uz posjedovanje EU digitalne COVID potvrde.
Ostale mjere ostaju na snazi.
„U kontekstu aktuelnog epidemiološkog trenutka, razmotrili smo i uslove nastavka školske godine. Raspust će biti produžen sedam dana, tako da će školska godina, umjesto 24. januara početi 31. januara. O ovoj mjeri konačnu odluku donijeće Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta. Časovi će trajati pola sata uz obavezno nošenje zaštitnih maski. Ova mjera ostaje na snazi“, rekla je Borovinić Bojović.
Direktorica KCCG Ljiljana Radulović kazala je da se u posljednjih nekoliko dana bilježi porast hospitalizacija u Crnoj Gori.
„Na današnji dan ih je 280. U KCCG 90, OB Pljevlja 36, OB Bijelo Polje 16, OB Berane 27, OB Nikšić 32, OB Kotor 3, OB Bar 26, SB Brezovik 2. KCCG je, u saradnji sa IJZCG uradio analizu koja je pokazala da je 67 odsto životno ugroženih pacijenata u bolnici inficirano omikron sojem koronavirusa, a 33 odsto njih deltom. Devedeset odsto pacijenata koji su zaraženi delta sojem koronavirusa su nevakcinisani. Osamdeset odsto pacijenata koji imaju Omikron su nevakcinisani ili im je prošlo više od šest mjeseci od druge doze vakcine, pa se po standardima EU smatraju nevakcinisanima“, rekla je Radulović.
Ona je kazala da su među pacijentima koji su zaraženi omikronom, a vakcinisani su, svi sem jednog, imaju ozbiljne pridružene bolesti, među kojima su srčana oboljenja, dijabetes i tuberkuloze.
„Najmlađi hospitalizovani pacijent uslijed infekcije Omikron sojem ima 63 godine, a nastariji 74. Posebno zabrinjavaju mladi pacijenti u Intenzivnoj jedinici. Niko od njih nije vakcinisan i ni kod koga od njih nije ustanovljen omikron soj koronavirusa. Ova analiza pokazuje da moramo biti oprezni sa Omikron sojem koji uopšte nije naivan i ne smijemo ga uzimati zdravo za gotovo Još jednom ističem, s obzirom na zaraznost ovoga soja, da se svi protokoli i procedure u slučaju pojave simptoma COVID 19 kod pacijenata ili zaposlenih u Kliničkom centru Crne Gore dosljedno poštuju. Svako ko ima simptome odmah se testira zajedno sa svim kontaktima. Zaposleni se odstranjuju iz procesa rada, a pacijenti se šalju u izolacione sobe do pristizanja nalaza. U ovom trenutku, van procesa rada u KCCG zbog korona virusa je 20 od oko 600 ljekara i 90 od oko 1.600 medicinskih tehničara koji su pozitivni na COVID 19“, rekla je direktorica KCCG.
Borovinić Bojović: Bolnica Meljine je devastirana, uništena
Borovinić Bojović kazala je da je interes i cilj Vlade preuzimanje bolnice Meljine.
„I da je vratimo osnovnoj namjeri i svrsi. Bolnica Meljine je devastirana, uištena, svedena na mjeru koja nije smjela da se desi. To nije naš propust, ali je nama ostavljen u nasljeđe za rješavanje. Znate šta se sve dešavalo sa bolnicom i kako je država prodavala i šta je radila sa bolnicom Meljine i taj predmet i dalje nije u potpunosti završen kada je u pitanju pravni sistem. Svako ozbiljno rješavanje ovog problema može da se riješi nakon sudskog epiloga.“, rekla je ministarka zdravlja.
„Ne plašim se i nastaviću da odgovorno i časno radim svoj posao“
Govoreći o zahtjevu nemedicinskog kadra, Borovinić Bojović je navela da je poslije dugog niza godina omogućeno povećanje plata zdravstvenim radnicima, onima koji direktno liječe i spašavaju ljudske živote, te da ne misli da je ovo privilegija, već dug države.
„Nemedicinski kadar zaposlen u zdravstvenim ustanovama imaće povećanje od 17 odsto, i to povećanje nije malo. Ne mislim da je dobro da nakon dvije godine truda medicinskog kadra bilo kome bude krivo što je neko ko radi u zdravstvenom sistemu, dobio neko povećanje, a svi su dobili“, istakla je Borovinić Bojović.
Dodala je i da što se tiče nemedicinskog kadra, da to pitanje nije za nju, ali i pojasnila:
„Onaj ko radi kao pravnik, ekonomista, obezbjeđenje ili ložač ulja u KCCG, ili u katastru ili sudu ima potpuno iste uslove povećanja zarada. Ne mislim da neko ko radi kao pravnik u KCCG treba da dobije povećanje koje je predviđeno zdravstvenim radnicima, a nema završenu medicinsku školu ili Medicinski fakultet“, navela je ministarka zdravlja.
Govoreći o prijetnjama koje su joj upućene prije Nove godine, ministarka zdravlja je odgovorila.
„To je prijavljeno policiji i ona je u izviđaju. Nije riješeno ko stoji iza prijetnji, a policija će odraditi svoj posao. Ne plašim se i nastaviću da odgovorno i časno radim svoj posao kao do sada“.
„Ljekari koji rade u privatnoj praksi, žele da se vrate u KCCG“
Radulović je upitana da li će se nastaviti praksa rada medicinskih radnika u privatnom sektoru i nakon povećanja plata u javnom zdravstu, kazala da se ne može obustaviti nečiji rad ako to zakon dozvoljava.
Borovinić Bojović je kazala da su zadovoljni povećanjem koje će da uslijedi.
„Očekujemo da se osjeti boljitak nakon prispjeća te prve uvećane plate a nastavićemo da radimo na povećanju standarda zaposlenih u zdravstvu. Dobili smo zahtjeve ljekara koji rade u privatnoj praksi, a koji žele da se vrate u KCCG. U toku januara će se završiti aktivnost njihovog vraćanja u KCCG i druge bolnice. Nije riječ o malom broju ljekara“, kazala je ministarka zdravlja.
Dodala je da će se i dalje raditi na tome, „ali bez remećenja privatnog sektora jer je zdravo da postoji konkurencija“.
Konferenciju za medije možete pratiti uživo na našem portalu Berane online.
DRUŠTVO
Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima
„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa“

U srijedu, u banjskom selu Smrduša, koje pripada Mjesnoj zajednici Trubjela, domaćinu Novaku Krivokapiću medvjed je ubio vola teškog 700 kilograma.
Kako je za „Dan“ ispričao Momčilo – Mošo Kilibarda, stanovnik sela Smrduša i Krivokapićev komšija, sve se dešavalo u cik zore.
„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa. Tu su bila i moja goveda, ali je medvjed odabrao i napao najačeg vola teškog oko 700 kilograma. Odmah sam telefonom pozvao Novaka i ispričao mu šta se desilo ispred moje kuće, na udaljenosti ne većoj od 100 metara. Pozvao sam i Vetrinarsku stanicu iz koje su mi rekli da se šteta ne može nadoknaditi jer su goveda bila na otvorenom“, priča Kilibarda i dodaje da je Krivokapić pričao da ovom volu nikakva zvjerka ne bi mogla naštetiti ali evo ipak može.
Kilibarda kaže i da je među mještanima zavladao strah jer ne prođe ni dan da medvjeda ne vide u blizini kuća.
„Ne znam šta se više čeka. Medvjeda pod hitno treba osuditi i odmah ustrijeliti, dok neko od Banjana ili Rudinjana nije glavom platio. Više kroz selo ne smijemo ići pješke, čak ni u po bijela dana već samo sa automobilima. Ja sam trenutno bez auta jer mi se pokvarilo, tako da iz dvorišta ne smijem mrdnuti. Prije dvadesetak dana jednom Delibašiću iz susjednog sela Kamensko, medvjed je ubio dvije krave, a jedna je nestala. Ovih dana po ovim našim selima po čitavu noć vukovi zavijaju, a medvjedi krstare“, navodi Kilibarda.
On smatra da je poslednji čas da se u čitavu priču uključi Lovačko društvo „Dr Zoran Kesler“ iz Nikšića.
Podsjećamo, prije petnaestak dana poljoprivredniku Radoici Mićunoviću, takođe stanovniku sela Smrduša, medvjed je usmrtio jednu i ranio drugu kravu. I tada se napad medvjeda desio u ranu zoru i to na 200 metara od kuće Mićunovića.
Mještani traže da ih država zaštitiMještani sela Smrduša i okolnih sela, udaljenih 34 kilometra od Nikšića kažu da žive u stalnom strahu od krvoločnih zvijeri koje su se izgleda namnožila na ovom području.
„Bukvalno smo na stalnom udaru medvjeda koje nam gotovo redovno napadaju stoku, uništavaju košnice i lome voćnjake. Za kratko vrijeme medvjedi su u ovim selima zaklali desetine grla sitne i krupne stoke. Počeli smo da se plašimo i za svoje živote“, ističu mještani sela Smrduša i zahtijevaju da ih država zaštiti.
„Država pod hitno treba da reaguje, da se nebi ponovio slučaj iz Pive kada je medvjed napao i teško ranio iskusnog lovca“, poručuju mještani sela Smrduša.
DRUŠTVO
Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.
Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.
„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
- HRONIKA3 дана ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA18 сати ranije
Berane: Policija pronašla 30 kilograma marihuane
- DRUŠTVO17 сати ranije
Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima
- HRONIKA4 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- HRONIKA2 дана ranije
Pronađeno tijelo Podgoričanke nakon tri nedjelje
- DRUŠTVO3 дана ranije
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu