U svaku novu vlast, ukoliko je to moguće, treba uključiti manjinske narode, ali nijedna nova vlast u Crnoj Gori ne smije da bude bez političkih predstavnika Srba, kao što se to dešavalo u posljednjih 20-ak godina, kazala je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić u intervjuu za „Pečat“.

„Mišljenja sam da se pred građane mora izaći sa jasnom idejom i političkom vizijom i koalicijama koje bi nas, na poštenoj osnovi, uvele u mirnije političke vode. Nije dovoljno da se neko izjašnjava kao Srbin, mada meni je sama ta činjenica donijela niz nevolja, vjerovali ili ne, i na osnovu samo te činjenice lako je zaključiti koliko je jedno vrijeme teško bilo biti Srbin u Crnoj Gori. Moglo se, naravno, ali tako što ćete biti dio opcije koja ne baštini ništa srpsko, ili, još bolje, baštini antisrpsko. Dakle, može se biti Srbin i Srpkinja, ali, poželjno bi bilo „u svoja četiri zida“ i šapatom – javne funkcije, to nikako“, navela je Bratić.

Dodala je da trenutna situacija u Crnoj Gori najviše odgovara onima koji su zarad očuvanja sopstvenih privilegija i vlasti posijali seme razdora i mržnje.

„Uprkos toj činjenici, u Crnoj Gori se posle litija mnogo lakše diše, jer su birači shvatili da je moguće pobediti DPS. S obzirom na to da manjinska Vlada izvesno vodi Crnu Goru u zonu nestabilnosti, što u ovim okolnostima, kako kod nas tako i geopolitički, može da ima posljedice koje se sada ne naziru, srećom, ali, zapamtimo da živimo na nepredvidljivom tlu, na Balkanu, zemlji krvi i meda, najpoštenije bi bilo da se sprovedu novi, vanredni parlamemtarni izbori i da dobijemo vladu koja će moći da ostvari sve što vlada Zdravka Krivokapića iz objektivnih razloga nije moglo“, rekla je Bratić.

Prema njenim riječima, Crna Gora danas je zaista u složenom geopolitičkom trenutku i veoma izazovnom okruženju.

„S jedne strane postoji ona tradicionalna Crna Gora, Crna Gora istorijski i kulturološki utemeljena na zavjetu Svetog Petra Cetinjskog, na pravoslavnom hrišćanskom duhu, što je i pokazala za vrijeme litija nakon donošenja sramnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su svjedočile sveslovenskoj i pravoslavnoj vezanosti našeg naroda sa vlastitim istorijskim bićem. S druge strane, postoji politička realnost koja se ogleda u želji većine građana Crne Gore da postanemo integralni dio EU i cvilizacijskih vrijednosti koje ona baštini. Te vrijednosti, kako je govorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije, starije su i vrednije od onoga što nam se prezentuje. Takva dualnost, a često i neka vrsta političke „kognitivne disonance“ često zbunjuje ne samo običnog čovjeka već i političku elitu koja je na dnevnom nivou „prinuđena“ da se određuje o strateškim pitanjima, što može da ima posljedice koje mi, sada, nismo u stanju da percipiramo. To daje prostora za kontroverzna tumačenja i moguću manipulaciju i dnevnopolitičke zloupotrebe“, ocijenlia je ona.

Foto: Savo Prelević

Istakla je da u Crnoj Gori postoji jedna duboka ukorijenjena politička struktura koja unazad tri decenije svako tradicionalno poimanje crnogorskog bića dovodi u direktnu vezu sa tzv. srpskim svetom i automatski pali sva zvona u odbranu identiteta i držvnosti Crne Gore od ove izmišljene opasnosti

„Tako je i moje ekspertsko i političko angažovanje dovedeno u pitanje. Na grub i primitivan način od ovih tajkunskih i profiterskih struktura, uplašenih za svoju budućnost, odmah sam okarakterisana kao nosilac nacionalističkih i destruktivnih ideja“, navela je Bratić.

Govoreći o popisu, Bratić smatra da u Crnoj Gori postoji određen broj političkih struktura koje smatraju da bi održavanje popisa u ovom trenutku produbilo ionako složene međunacionalne odnose u Crnoj Gori.

„Iza svega se krije opasna namjera odnarođenih struktura bivše vlasti da onemoguće demokratske procese u Crnoj Gori, koji će definitivno dovesti do slobodno izražene volje građana kroz dugo godina najavljivano sređivanje biračkih spiskova. Takođe, slobodno izjašnjavanje građana na popisu bez političkih pritisaka i ucjenjivanja, sužava manevarski prostor za manipulativne radnje i koruptivne aktivnosti. Popisom i slobodnim izborima bi se trajno urušila moć onih koji 30 godina drže Crnu Goru kao taoca.Ako mene pitate da li podržavam najavljeni popis stanovništva, moj odgovor je DA“, ocjenjuje ministarka.

Ipak, nije mogla dati jasan odgovor sa stanovišta člana Vlade o tome zašto popis nije održan.

„To nije dio mog resora i ekspertize. Pretpostavljam da se radi o političkom pritisku sa raznih adresa“, zaključila je Bratić.

Nisam bila poželjna za ministarku kao nacionalna Srpkinja

Bratić je takođe u intervjuu za „Pečat“ kazala da kao nacionalna Srpkinja nije bila poželjna za ministarku takvih strateških resora kao što su prosvjeta, nauka i kultura.

„Svi smo duboko svjesni da su gore pomenute strukture upravo kroz ove oblasti pokušavale i uspijevale godinama da vrše modifikaciju crnogorskog nacionalnog bića – tradicionalne vrijednosti su se urušavale, a na njihovo mjesto dolazile nove, „ljepše i starije“. Iz svega toga izvlačim zaključak da riječ mržnja koju ste pomenuli u pitanju nije sasvim adekvatna preovladavajućem osjećaju koje otuđene političke strukture kreiraju prema meni, već sam sklona vjerovanju da se radi o patološkom strahu“, istakla je Bratić.

U politici namjeravam da ostanem

Bratić je u intervjuu otkrila da u politici namjerava da ostanem, a konačnu odluku donijeće, kako kaže, „onog dana kad više ne budem na mjestu ministra prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi“.

„Još uvijek sam član 42. Vlade Crne Gore koja je na početku svog mandata obećala građanima da će biti vlada eksperata i da se nijedan ministar neće stranački angažovati. Nastojaću da to obećenje i održim. Svakako da ću osluškivati glas naroda, poštujući gore navedene vrijednosti i principe i uvažavajući one političke strukture koje su najbliže mojim svjetonazorima. Potrebna nam je odgovorna, pravična politika koja se neće zasnivati na strahu i kreiranju neprijatelja. Neki u Crnoj Gori žele da nas uvjere da partije sa nacionalnim predznakom srpski to ne mogu, a sve ostale nacionalne partije mogu. Kreira se medijska klima da Srbi umiju da budu samo desničari, nacionalisti, ili, ne daj Bože, šovinisti i neprijatelji države. Desničarsko, a bogami i šovinističko, u Crnoj Gori ne gaje partije s nacionalnim predznakom već one sa posve drugim predznacima. Istina je, međutim, da u tim partijama socijalizma i demokratije nema ni u tragovima“, kazala je ona.