Connect with us

POLITIKA

PRATITE TOK EMISIJE NA PORTALU BERANE ONLINE

Ćalović Marković Katniću: Nema svjetskog kriminalca koji ne bi želio da mu vi podignete optužnice

U emisiji Načisto na TV Vijesti gostuju Vanja Ćalović Marković – direktorica MANS-a i rukovodilac Stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou i Milivoje Katnić, glavni specijalni tužilac. Tema emisije: Pandora i papiri

Ćalović Marković i Katnić, Foto: TV Vijesti

21:52h

Odgovarajući na pitanje kako to da Đukanović ima savjetnike koji imaju „probleme sa zakonom“ – Slavoljuba Stijepovića, Petra Ivanovića i Veselina Veljovića i da li je to politička zaštita, Katnić je kazao da on ima jedno sjajno tužilaštvo bez obzira što postoje osobe koje to ne vide i da on „ne vrši te procjene“.

Ćalović Marković je navela da je u slučaju Stijepovića, ciljano gone njega, da bi preskočili ostale koji su odgovorini – Đukanovića. Podsjeća na svjedočenje Đukanovića koji kaže da se sve evidentiralo, a da su se prema državnim organima pravili izvještaji kakvi su trebali.

„Činjenica je da je Katnić dan nakon predsjedničkih izbora rekao da će otvoriti slučaj ‘Konik’ ali je zaboravio da informiše javnost šta je tu bilo“, kazala je.

Katnić je odgovorio da ako jedan tužilac, pravnik, advokat „dokaže Migu Stijepoviću bilo koje drugo krivično djelo nego ovo za koje ga gonimo ne samo da ću otići sa funkcije, nego ću otići na Novi Zeland“.

Ćalović Marković je rekla Katniću da ne manipuliše.

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je prošlog mjeseca optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo podiglo protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića. Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, do sada je dva puta donosilo rješenje kojim se obustavlja krivični postupak protiv Stijepovića, koji je u aferi “Koverta” optužen za pranje novca u saizvršilaštvu.

21:43h

„Nema svjetskog kriminalca koji ne bi želio da mu vi podignete optužnice jer će dobiti najblažu moguću kaznu u najgorem slučaju kad se s vama dogovori“, rekla je Vanja Ćalović Marković govoreći o slučaju Vasa Ulića koji je vodila specijalna tužiteljka Mira Samardžić.

Ulić se sa SDT nagodio da robija dvije godine i plati novčanu od 100.000 eura. Ulić se po dvije optužnice SDT-a tereti za organizovanje kriminalne organizacije u cilju šverca droge.

On je 2018. izašao iz Istražnog zatvora u Spužu nakon što je na račun Višeg suda u Podgorici uplaćeno jemstvo od 300.000 eura kako bi se branio sa slobode

Katnić je odgovorio da je Ulić pošao na suđenje bila bi zastara.

21:36h

Katnić je naveo da „177 lica iz dvije kriminalne grupe stoje na jednoj strani, 95 optužnica je u sudu“.

„Ovaj Savjet za borbu protiv korupcije nije ništa nije učinio ili je podgrijao zajedno sa svima da ne funkcioniše na adekvatan način Ustavni sud, Vrhovni, Upravni sud da nema više sudija od karijere…“, kazao je Katnić.

21:28h

Ćalović Marković je pitala kako Saša Čađenović ne odgovara za to što mu je jedan od šefova kriminalnog klana u bjekstvu pet godina.

Pitala je i ima li neki ozbiljan kriminalac da nije pobjegao tužilaštvu.

„Više od šest mjeseci nijeste podnijeli optužnicu protiv Jovice Vukotića, i on je pobjegao“, rekla je ona.

Na pitanje novinara koliko je mrtvih u obračunima kriminalnih grupa, Katnić je pitao zašto njega pita, kao da je on kriv za to.

21:19h

Ćalović Marković je pitala zašto Kneževiću nije ponuđen status svjedoka saradnika.

Ona je pitala i zašto nije provjerio zbog čega građani plaćaju odštetu Kalićima.

Ona je kazala da Katnić nije htio da čuje o „pranju novca Brana Mićunovića“.

Katnić je rekao da je u slučaju Marović otkrio kriminalnu grupu.

„U slučaju Kneževića nijesmo mu ponudili status svjedoka jer je on organizator kriminalne grupe. Rekao sam da može da se vrati u Crnu Goru i da neću odrediti pritvor nego neka se pojavi na sud. On je kazao da će doći kad ja ne budem tu“, naveo je Katnić.

21:11h

Na pitanje da li se osjeća odgovornim što je Svetozar Marović još na slobodi i jedna mu kazna već zastarjela, Katnić je odgovorio da je 29 miliona eura vraćeno državi u ovom postupku.

On je rekao da Marović nije uhapšen po prijavi MANS-a, ali ta NVO jeste pomogla.

Katnić je kazao da je Maroviću suđeno i da je bio u pritvoru.

„Nijesam tražio produženje pritvora jer sam ozbiljan tužilac i ne tražim ‘oko za oko, zub za zub’ On nije otišao preko mora nego u susjednu državu, Srbiju“, kazao je Katnić.

Ćalović Marković je kazala da je MArović „pušten da pobjegne zato što je ćutao, isto kao što je Duško Knežević gonjen zato što je pričao“.

21:08h

Ćalović Marković je pitala je li tačno da je Milo Đukanović prodao akcije u Prvoj banci svom bratu Acu, koji se sakrio iza kastodi računa.

Katnić je odgovorio da je to tajna u postupku, ali da Ćalović Marković, ako ima para koje su legalno zarađene, može od svog supruga da kupi akcije.

21:00h

Govoreći o slučaju Telekom, Katnić je kazao da je iznio sve o konsultantskim ugovorima i tada je počeo „napad na njega“.

Rekao je da je optužnica podignuta.

Ćalović Marković je rekla da znaju šta je bilo sa Kneževićem i dvojicom bivših direktora Telekoma, ali „šta je sa Anom?“

Pitala je šta je sa kastodi računom u Prvoj banci i ko su vlasnici banke sakriveni iza kastodi računa.

Katnić je kazao da je shvatio da će večeras pričati samo o Pandora papirima.

20:52h

Ćalović Marković je rekla da je Katnić bacio krivičnu prijavu za Đukanovićev kredit kod Pireus banke.

Biznismen Duško Knežević položio je milion i po depozita, kao keš kolateral, za kredit koji je Đukanović dobio u Londonu, 2007. godine kod Pireus banke. Preko tog kredita aktuelni crnogorski predsjednik kasnije je legalizovao svoj prvi milion.

„Vi pitate švajcarsku banku je li sve u redu, to govori koliko ste se potrudili. U svakom slučaju protiv Đukanovića ste se trudili da ih zataškate. To ste uradili i u slučaju Telekom“, kazala je Ćalović Marković.

20:40h

Katnić je kazao da Ćalović Marković ne može biti MANS, ako je državni službenik.

Ona je odgovorila da nije državni službenik.

Na pitanje zašto je oborena prijava u slučaju Pireus banke, Katnić je odgovorio da nije bilo dokaza.

Ćalović Marković je kazala Katniću da se „ne pravi lud“ pa dodala „zapravo, vi ste takvi“, zbog čega je Katnić tražio pauzu i zamolio da ga ne vrijeđa.

„Mi smo sve ispitali, došli do banke u Švajcarskoj koja nam je rekla da je sve zakonito“, kazao je KAtnić.

Ćalović Marković je pitala: „Banka vam je rekla da je sve zakonito, ona je vještak?“.

20:34h

Katnić je tražio da se „vrate na Đukanovića“.

„To su neki teški trenuci bili za moj život. Imao sam stan pod Ljubovićem i prodao ga. Ovaj sam kupio. Dobio sam 46 hiljada kredita i na svojim plećima iznio pločice, cement…skinuo prozore…“, kazao je Katnić odgovarajući na pitanje kako je povećao vrijednost stana za četiri mjeseca sa 67,8 hiljada na 96 hiljada eura.

Ćalović Marković je rekla da kad Katnić misli da je za njega u redu da sakrije 96 hiljada eura, onda nije čudno što to misli i za Đukanovića.

20:28h

Ćalović Marković je rekla da Katnić odlično zna da dokazi mogu da se unište i da organi u tim državama nijesu mogli da reaguju jer je Đukanović sakrio pasoš iza šest firmi.

„Iza pet države ga je sakrio i četiri sloja anonimnosti…Vi znate račun Blažove firme u Crnoj Gori. Vi predstave nemate gdje oni sve imaju račune po svijetu, mi smo jedan našli u Britaniji, vi ni taj ne umijete da protumačite“, rekla je Čalović Marković.

Ona je kazala da je Katnić 2009. sakrio svoju imovinu, odnosno 96 hiljada eura od prijatelja iz Glosarija, dok je bio sudija Apelacionog suda.

20:22h

„Vi se trudite da me prikažete kao advokata Mila Đukanovića i njegovog zaštitnika“, kazao je Katnić tokom žustre rasprave sa Ćalović Marković.

Tokom emisije pušten je prilog iz emisije u kojoj je novinar Nikola Marković Đukanovića pitao za njegovu of šor firmu na Kipru, Vagor investment limited.

Katnić je najavio da će saslušati Đukanovića i da će odlučiti da li će navode odbaciti ili će sprovesti istragu.

„Ako se utvrdi da to postoji, u Engleskoj, Švajcarskoj ili drugoj lokaciji, mi ćemo na osnovu toga donijeti odluku. Ako bude osnovana sumnje prema njemu će se postupiti kao prema svakom drugom građaninu, tražićemo skidanje imuniteta“, rekao je Katnić.

20:17h

„Postoji jedan oblik sumnje, neću reći udaljene, nego na krajnjem polu osnova“, kazao je Katnić i dodao su Đukanovići imali zajednički posao koji nije uspio i sinu je neko otpisao 120 miliona.

Dodao je da će da ispitaju, jer sumnja postoji.

Kazao je da ne može da kaže sadržinu dokaza.

„Tražili smo dokumentaciju i poslali dopis g. Milu Đukanoviću da nam dostavi odgovore koje je dao i da nam da izjašnjenje. Poslaćemo i sinu“, rekao je Katnić i dodao da ga poštuje jer je on predsjednik države.

20:14h

Katnić je kazao da organi u Švajcarskoj i Velikoj Britaniji nijesu reagovali, niejsu reagovale finansijsko-obavještajne službe Evrope, nije bilo uplate novca.

Ćalović Marković je pitala zašto su otvorili predmet ako nema ničega.

„Je li sporno da javni funkcioner krije imovinu i to iza šest firmi?“, pitala je Čalović Marković.

Katnić je odgovorio da je to već opisano u Prokletoj avliji.

„Evo ga, o poeziji, prozi, o svemu samo ne o Đukanovićima“, konstatovala je Ćalović Marković.

20:09h

Milivoje Katnić je rekao da je došao u emisiju kao glavni specijalni tužilac, a ne kao privatno lice, tako ne bi došao „ni da bi mu Patagoniju poklonili“.

„Ovo je urađeno da se večeras ne bi znalo u kojoj su ulozi naši gosti. Koleginica je državni službenik i direktorice MANS-a i ne znam koje podatke koristi i koje će nam dostaviti“, rekao je Katnić imajući primjedbu na najavu emisije.

Dodaje da su za duel potrebne dvije kompatibilne osobe što on i Ćalović Marković nijesu.

20:06h

„Očekujemo da institucije provjere za šta je ovaj trast napravljen“, rekla je Ćalović Marković.

Poručila je da Tužilaštvo zna gdje se nalaze dokumenta i kako da nađe račun.

MANS je u dokumentaciji vodeće advokatske kancelarije u Panami “Alcogal”, pronašao ovjerene kopije ugovora o uspostavljanju trastova koje su Đukanovići sklopili 21. juna 2012. sa kompanijom “CM Skye 2 (PTC) limited” registrovanom na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

Trastovi su uspostavljeni na period od 80 godina, a kompanija koja njima upravlja ovlašćena je da za račun Đukanovića može da kupuje i prodaje nekretnine i firme, otvara nove kompanije i žiro-račune, daje i uzima kredite i obavlja razne druge poslove.

19:49h

Ćalović Marković kazala je da je zasigurno da je Milo Đukanović učinio sve da sakrije da je vlasnik trasta u of šor zoni.

„Koji je to posao koji je g. Đukanović htio da obavlja sa Britanskih Djevičanskih Ostrva? Da li je htio da uzgaja ljubičice? Nikad nije odgovorio na to pitanje“, navela je Ćalović Marković.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) u nedjelju je, u okviru globalne istrage o ofšor kompanijama pod nazivom “Pandora papiri”, objavila da su Milo i Blažo Đukanović 2012. godine potpisali tajne ugovore o upravljanju svojom imovinom, skrivajući se iza, kako su naveli, komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.

Kazala je da su Đukanovića „uhvatili da ne govori istinu“ samim tim što nije rekao da ima firmu u of šor zoni.

Pratite na portalu Berane online tok emisije Načisto – TV duel: Vanja Ćalović Marković – direktorica MANS-a i rukovodilac Stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou i Milivoje Katnić, glavni specijalni tužilac.

Tema emisije: Pandora i papiri

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir

Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Foto: DPS

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.

“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.

Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.

Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.

Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…

Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.

“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…

Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.

Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…

Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.

Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.

Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu

„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Foto: Screenshot

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.

„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.

Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.

„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.

„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Pokrenut proces izmjene Ustava, DNP glasao protiv; Knežević: Nismo u Sjevernoj Koreji

Na sjednici je obavezan Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti preksjutra

Sa sjednice, Foto: Screenshot/YouTube/Skuština Crne Gore

Glasovima 74 poslanika za i i tri protiv, Skupština Crne Gore pokrenula je danas proces izmjene Ustava. Protiv su glasali poslanici Demokratske narodne partije (DNP).

Sa istim brojem glasova, na današnjoj sjednici obavezan je Ustavni odbor da u što kraćem roku glasa o predlozima amandmana.

Predsjednica tog odbora Jelena Božović je najavila sjednicu za sjutra, dok će se poslanici u plenumu o njima izjasniti prekosjutra.

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je saopštila da joj je drago što su se dogovorili, ali i da se nada da će se u što kraćem roku dogovoriti o sudijama Ustavnog suda i Fiskalnom savjetu.

Lider i poslanik DNP-a Milan Knežević je poručio da se „nisu svi dogovorili“, te da su on i ostali poslanici te partije (Vladislav Bojović i Jelena Kljajević) jedina opozicija.

„Nismo se svi dogovorili i svi glasali, jer bi to bilo jednoumlje. Nismo u Sjevernoj Koreji. Nadam se da će biti neka večera kod gospode Johana Satlera i Petera Feltena“, kazao je.

Šef parlamenta Andrija Mandić je poručio da je on danas htio da se glasa o sudijama, ali da se nada da će već u petak to biti moguće.

Nakon pauze, poslanici su glasali za izmjene Ustava koje se tiču Centralne banke.I za taj predlog su glasala 74 poslanika, a tri su bila protiv.

Amandmani će, takođe, biti razmatrani na sjutrašnjoj sjednici Ustavnog odbora, a poslanici će se o njima izjasniti preksjutra.

Na početku sjednice, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao mandat novom poslaniku Građanskog pokreta (GP) URA Mileti Radovaniću. On je, na toj poziciji, zamijenio Miloša Konatara.

Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji u policiji neće obrazovati ministar unutrašnjih poslova, već Vlada na njegov predlog, i to uz pribavljeno mišljenje parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu (koje nije obavezujuće), a član tog tijela biće i predstavnik koji će biti imenovan na predlog glavnog specijalnog tužioca. Šef tajne službe moraće prvo da dobije odobrenje predsjednika Vrhovnog suda da bi prikupio određene podatke ili aminovao pojedine mjere nadzora – za koje dosad to nije bio u obavezi da radi.

To su, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, neke od najznačajnih izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje su utvrđene na sinoćnjem sastanku vlasti i opozicije.

Predstavnici parlamentarne većine i opozicije sinoć su, uz posredstvo Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, došli do dogovora oko većeg broja pitanja.

Televizija Vijesti sinoć je izvijestila, pozivajući se na nezvanične izvore iz opozicije, da je predviđeno da se dvije strane dogovore o popuni i izboru članova Sudskog, Fiskalnog i Savjeta Radio televizije Crne Gore, kao i izboru nedostajućih dvoje sudija Ustavnog suda u narednih 30 dana.

Izmjene najvišeg pravnog akta važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija – Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Podgorica je u obavezi da donese set izmjena najvišeg pravnog akta koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka – prvo se podnosi predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je usvajanje tih predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.

Iz Delegacije EU je nakon preksinoćnjeg sastanka saopšteno da taj sastanak predstavlja korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o izmjenama Ustava i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije