Connect with us

DRUŠTVO

SASLUŠANA DIREKTORICA MANS-A

Ćalović Marković: Tužilaštvo Đukanoviću ostavlja prostor da uništi dokaze

„Ako je tužilaštvu potrebnija detaljnija informacija o drugim podacima koji se nalazi u okviru tih 12 miliona procurjelih dokumenata dala sam im kontakt Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara i kolege iz Vašingtona da se njima obrate za bilo kakve dalje informacije“, kazala je direktorica MANS-a

Ćalović Marković, Foto: Boris Pejović

Sve što Specijalno državno tužilaštvo radi u slučaju „Pandora papiri“ jeste fingiranje istrage i izviđaja sa ciljem da zatvori taj predmet i nađe način da predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću omogući da sakrije šta se zaista nalazilo iza skirvenih trastova i kompanija.

To je, nakon današnjeg saslušanja u SDT, kazala direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković.

Na taj zaključak upućuje to što je „glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić saopštio javno kako je on pratio skrivene trastove gospodina Đukanovića još od 2012. godine iako je u tom periodu bio na funkciji sudije Apelacionog suda“.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je prošle sedmice predmet povodom toga što su predsjednik Đukanović i njegov sin Blažo sklapali u inostranstvu tajne ugovore o upravljanju svojom imovinom i najavilo da će preduzeti “sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti radi utvrđivanja činjenica i okolnosti”.

„Mislim da to, između ostalog kao i ovo današnje bespotrebno saslušanje, pokazuju da Tužilaštvo jedino što radi je fingira istragu i fingira izviđaj sa ciljem da zatvori ovaj predmet, i da nađe način da Đukanoviću omogući da sakrije šta se zaista nalazilo iza skrivenih trastova i kompanija“, kazala je „Vijestima“ Ćalović Marković.

Dodala da je današnje saslušanje isključivo „hir Katnića“ .

„…Nije bilo nikakvog razloga da me zovu na saslušanje, s obzirom na to da sam im rekla da nemam ništa više od informacija da im dam u odnosu na one koje su već objavljenje u sklopu istraživačke priče, kao i da se sva dokumentacija kojom raspolažemo nalazi na našem sajtu“.

Ćalović Marković je tužilaštvu ukazala na to da je vlasnik dokumenata Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara.

„I da smo mi pregledom tih dokumenata u koje nam je dao uvid, našli podatke vezane za skrivene trastove i kompanije Mila i Blaža Đukanovića, i da smo nakon toga tražili da nam konzorcijum da ta dokumenta da ih koristimo za izradu naše priče, ona se nalaze na našem sajtu. Ako je tužilaštvu potrebnija detaljnija informacija o drugim podacima koji se nalazi u okviru tih 12 miliona procurjelih dokumenata dala sam im kontakt Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara i kolege iz Vašingtona da se njima obrate za bilo kakve dalje informacije“, kazala je direktorica MANS-a.

Ćalović Marković smatra i da je MANS dao „dovoljno dokaza i dovoljno tragova, na osovnu kojih može da dođe do podataka, jer mi smo imali uvid samo u dokumentaciju advokata, dakle, u dokumentaciju koja se odnosi na osnivanje ovih kompanija, a u okviru procurjelih podataka se nisu nalazile informacije o finansijama“.

„Tužilaštvu smo dali dovoljno podataka da bi moglo da isprati trag novca. Dali smo im ime osobe, čak i pasoš osobe koja je upravljala skrivenim kompanijama i trastovima, dali smo im adresu kancelarije u Švajcarskoj, u kojoj se nalazi kompletna finansijska dokumentacija i dali smo im podatke na osnovu kojih mogu doći do žiro računa Blaža Đukanovića“, istakla je Ćalović Marković.

Ona smatra da je posebno zabrinjavajuće što, pored toga što su nju saslušali, a Đukanoviću će da pošalju da se pisano izjasni, „tužilaštvo uopšte ne pominje da li će saslušati na bilo koji način, i da li će prikupiti informacije o Blažu Đukanoviću, o njegovim skrivenim poslovima, on je nekako nestao u cijeloj toj priči i pokušaju specijalnog tužilaštva da zataška ovaj slučaj“.

„Mislim da se ovim kupuje vrijeme i da se ostavlja prostor gospodinu Đukanoviću da uništi dokaze i da nađe način da utiče na svjedoke kako bi sakrio šta se zaista nalazilo iza skrivenih trastova i skrivenih firmi Blaža Đukanovića“, zaključila je dirktorka MANS-a.

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Foto: Slobodan Šebek/DW

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije