Connect with us

DRUŠTVO

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Crna Gora juče bila prva u Evropi po proizvodnji struje iz vjetra

Dva crnogorska vjetroparka Možura i Krnovo, 17. aprila su zadovoljile 45 odsto ukupnih crnogorskih potreba za električnom energijom

Možura, Foto: Gov.me

Crna Gora juče je, prema podacima sa sajta windeurope.org, bila na vrhu liste evropskih zemalja prema procentu dobijene energije iz vjetroelektrana. Dva crnogorska vjetroparka Možura i Krnovo, 17. aprila su zadovoljile 45 odsto ukupnih crnogorskih potreba za električnom energijom.

„WindEurope“ je udruženje za energiju vjetra u Evropi, čije članice su nacionalna udruženja za energiju vjetra svih evropskih zemalja. Sakodnevno na sajtu windeurope.org objavljuju se podaci o učešću energije iz vjetra u ukupnoj proizvodnji električne energije u pojedinačnim državama.

Crna Gora trenutno u elektroenergetskom sistemu ima vjetropark Krnovo, instalisane snage 72 MW, i vjetropark Možura, snage 46MW. Uskoro će im se pridružiti vjetropark Gvozd, predviđene instalisane snage 54 MW, dok je u planu i vjetroelektrana Braići od 100 MW.

S obzirom na povoljne klimatske prilike i značajne količine sunca i vjetra, jasno je da bi Crna Gora u budućnosti investiranjem u solar i vjetar mogla beoma brzo da transformiše svoju elektroenergetiku i da relativno bezbolno realizuje briselski imperativ procesa dekarbonizacije.

Crna Gora je od 24. maja do 2. juna 2019. godine prvi put proizvela dovoljno energije iz obnovljivih izvora za zadovoljenje svih potreba, čime se pridružila malom broju država koje se mogu pohvaliti da su iz domaćih obnovljivih izvora energije proizveli svu potrebnu energiju.

U tom razdoblju, u kojem je TE Pljevlja bila van pogona, proizvedeno je oko 82 miliona KWh energije, a potrošeno oko 75 miliona KWh.

Evropa je instalirala 17 GW novih kapaciteta vjetra u 2021. godini, od čega je u zemljama Evropske unije instalirano 14 GW. Četiri petine ukupnog broja vjetroelektrana instalirano je na kopnu.

Vjetar je činio 16 odsto električne energije potrošene u Evropskoj uniji u 2021. godini, te se ukupni kapaciteti iz vjetroparkova u Evropi sada procjenjuju na oko 235 GW.

Holandija je zemlja koja je izgradila najviše vjetroparkova, većinom na moru, dok je Norveška izgradila najveći kopneni vjetropark, ozbiljan progres su načinile Španija i Francuska, dok je Njemačka u protekloj godini najmanje investirala još od 2010. godine.

Energija vjetra danas obično dolazi u dva različita tipa – vjetroelektrane na kopnu i vjetroelektrane na moru. Vjetroelektrane na kopnu i na moru pružaju dvije opcije za masovnu proizvodnju električne energije iz vjetra, a postoje različiti kompromisi za obije vrste instalacija. Vjetroparkovi na kopnu su danas najpopularniji tip vjetroparka na svijetu, ali u razvijenim zemljama rapidno raste interesovanje i za izgradnju vjetroelektrana na moru.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona

Cilj izmjena je, kako je navedeno u obrazloženju, uspostavljanje ravnoteže između zdravlja žena i profesionalnih obaveza

Poslanici su danas usvojili izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, zahvaljujući kojima će žene imati pravo na dva dana plaćenog odsustva mjesečno.

Ovo pravo pripada ženama koje imaju sekundardnu dismenoreju, odnosno bolne menstrualne cikluse uzrokovane organskim uzrocima kao što su endometrioza, polipi, miomi…

Inicijativu za izmjenu zakona još u martu ove godine, uoči Dana žena, podnijela je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.

Predlog zakona kojim se uvodi pravo na menstrualno odsustvo za žene sa dijagnostikovanom sekundarnom dismenorejom dobio je ranije danas jednoglasnu podršku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Zakonodavnog odbora.

U obrazloženju piše da Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ima za cilj adekvatno regulisanje dijagnostikovanih patoloških stanja sekundarne dismenoreje, čime se eliminišu sve vrste predrasuda na radnom mjestu i uspostavlja ravnoteža izmedu zdravlja i profesionalnih obaveza žena.

„Predloženim zakonskim rješnjem ženama sa sekundarnom dismenorejom priznaje se pravo na posebno stanje privremene spriječenosti za rad. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva stanje praćeno bolnim simptomima uzrokovanim prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom. Posebnim stanjem privremene spriječenosti za rad će se smatrati bolovanje na kojem se može naći žena usljed sekundarne dismenoreje povezane sa patološkim stanjima poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa, policističnih jajnika ili simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili krvarenje obilnije od normalnog. Dijagnozu sekundarne dismenoreje utvrđuje Ijekar specijalista, a osiguranice su dužne da Ijekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine“, piše u obrazloženju propisa.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije