DRUŠTVO
MINISTAR EKOLOGIJE, ODRŽIVOG RAZVOJA I RAZVOJA SJEVERA U POSJETI BERANAMA
Ćulafić: Berane će dobiti milion i 110 hiljada eura za četiri nova projekta
Opredjeljena su sredstva za izmještanje i regulaciju postojećeg kanala atmosferske kanalizacije i izmještanje postojeće fekalne kanalizacije u naselju Donji Talum, izgradnju fekalne kanalizacije za dio naselja Gornji Lužac, zatim izgradnju vodoizvorišta sa pripadajućom infrastrukturom „Zagradsko Vrelo“ u Mjesnoj zajednici Polica, kao i nastavak izgradnje kanalizacione mreže sa pratećom infrastrukturom i priključenje na glavni kolektor u Obalskom naselju

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera opredijelilo je milion i 110 hiljada eura za četiri nova projekta na području Berana.
To je istaknuto tokom današnje posjete resornog ministra Damjana Ćulafića opštini Berane.
To su izmještanje i regulacija postojećeg kanala atmosferske kanalizacije i izmještanje postojeće fekalne kanalizacije u naselju Donji Talum, izgradnja fekalne kanalizacije za dio naselja Gornji Lužac, zatim izgradnja vodoizvorišta sa pripadajućom infrastrukturom „Zagradsko Vrelo“ u Mjesnoj zajednici Polica, kao i nastavak izgradnje kanalizacione mreže sa pratećom infrastrukturom i priključenje na glavni kolektor u Obalskom naselju.
Sredstva za realizaciju projekata u naseljima Donji Talum i Gornji Lužac, ističu, opredijeljena su iz Kapitalnog budžeta, dok će planirana sredstva za projekte u Mjesnoj zajednici Police i Obalskom naselju obezbijediti Ministarstvo u saradnji sa Eko fondom.
Ministar Ćulafić, državni sekretari Nenad Vitomirović i Zoran Dabetić i izvršni direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić razgovarali su sa predsjednikom Opštine Berane Božom Premovićem, glavnim administratorom Miladinom Tmušićem, izvršnim direktorom DOO Vodovod i kanalizacija Tomicom Bubanjom, v.d. sekretarkom Sekretarijata za privredu, razvoj i investicije Opštine Berane Majom Đurišić, izvršnim direktorom DOO Komunalno-Berane Milanom Lekićem i sekretarom Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj Bojanom Radoševićem.

Foto: MERS
Na sastanku je bilo riječi o temama koje se tiču svih resora koje pokriva Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a dominantna tema bila je zaštita životne sredine realizacijom konkretnih projekata u toj oblasti.
„Ministarstvo je Kapitalnim budžetom opredijelilo oko 400 hiljada eura za izgradnju kanalizacione mreže u naselju Gornji Lužac, gdje bi oko 2.100 lica trebalo da bude opskrbljeno ovim projektom. Opredijelili smo 100 hiljada eura za izgradnju kanalizacije sa putnom infrastrukturom u Obalskom naselju u Beranama, gdje će 25 porodica dobiti adekvatan priključak na kanalizacionu mrežu. Ministarstvo je opredijelilo 360 hiljada eura za izgradnju vodovoda sa Zagradskog vrela čime bi oko 700 proodica u naselju Police po prvi put dobilo vodu. Opredijelili smo i 250 hiljada eura iz Kapitalnog budžeta za izgradnju kanalizacione mreže u naselju Donji Talum“, naveo je Ćulafić.
Na sastanku je razgovarano i o ukupnom razvoju Berana, a dogovoreno je formiranje radne grupe u toku ove sedmice, koja će raditi na izradi Platforme opšteg i ekonomskog oporavka Berana. Ministar Ćulafić je kazao da će taj dokument obuhvatiti sve sfere života u Beranama, kako bi se na taj način stvorila adekvatna normativna pretpostavka za dalja ulaganja. Istakao je da duboko vjeruje da će realizacija nekih projekata početi već do kraja ove, a sasvim izvjesno početkom sledeće godine.
Predsjednik Opštine Božo Premović na sastanku je predočio listu prioritetnih projekata, za čiju realizaciju je neophodna podrška Ministarstva, odnosno Vlade Crne Gore, a koji se odose na vodovodnu, kanalizacionu i saobraćajnu infrastrukturu u Beranama.
On je kazao da je izuzetno zadovoljan kako je protekao radni sastanak i da ostaje samo da se u narednom periodu intenzivno radi na ekonomskom razvoju grada.
“Vrlo sam zadovoljan rezultatima današnjeg sastanka, vjerujem da će ih biti još u ovoj godini i koristim priliku da pozovem sva ministarstva koja imaju mogućnost da pomognu našem gradu”, kazao je Premović.
Naročito je istakao važnost formiranja radne grupe koja će, kako je rekao, brojati desetak članova i zajednički raditi na razvoju grada.
Iz Opštine Berane su govorili o nasipanju kao i o održavanju puta do deponije Rujišta, a naveli su i da Komunalno preduzeće ima probleme za mehanizacijom. Istakli su da je za sanaciju deponije potrebno oko 40 hiljada eura, ali da sama sanacija nije dovoljna.
Ministar je, govoreći o deponiji Rujišta, rekao da je, u saradnji sa lokalnom samoupravom, moguće njeno zatvaranje i odvoženje otpada u Podgoricu, kao što je to bio slučaj sa deponijom Mislov do u Nikšiću. Ministarstvo će, kako je naglasio, iskomunicirati oko pomoći Opštini Berane vezano za opredjeljivanje sredstava za odvoženje smeća na deponiju u Podgorici.
Na sastanku je takođe naglašena potreba da se, prema novom Zakonu o upravljanju otpadom, dostavi spisak svih zagađivača na teritoriji opštine Berane.
Važna tema sastanka bila je i izgradnja Reciklažnog dvorišta, a iz Opštine su informisali da je izrađen novi elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Ministar Ćulafić je istakao da će se Ministarstvo uključiti u realizaciju projekta Reciklažnog dvorišta sa sortirnicom, kao i da će razmotriti pomoć od 300 hiljada eura za nabavku snjegočistača i kamiona za kanalizaciju.
Ministarstvo će se takođe uključiti u realizaciju projekta Stacionarne stanice za mjerenje kvaliteta vazduha, a kao kontakt osobe određeni su direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić i sekretarka Sekretarijata za privredu, razvoj i investicije Opštine Berane Maja Đurišić.
Ministar je sa saradnicima nakon sastanka obišao deponiju Rujišta, Zagradsko Vrelo, Obalsko naselje, Donji Talum i Lužac.
Obišao je i Mjesnu zajednicu Dapsiće i izvedene radove na putnoj infrastrukturi za koje je Ministarstvo početkom oktobra obezbijedilo 36.630 eura.
„Ministarstvo će u saradnji sa Opštinom Berane raditi na realizaciji započetih, kao i budućih projekata u ovom gradu, sa fokusom na očuvanje prirodnih resursa, smanjenje otpada i poboljšanje kvaliteta života građana“, zaključio je ministar Ćulafić.
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
DRUŠTVO
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.


Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.
Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.
DRUŠTVO
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
Gradeći put Berane – Kolašin, preko Lubnica, koji je plaćen državnim novcem, Bemaks je u trup puta ugraduo cijevi za potrebe svojih budućih malih hidroelektrana

Ko je kompaniji „Bemaks“ dozvolio da gradeći put Berane – Kolašin, preko Lubnica, koji je plaćen državnim novcem, u trup puta ugrađuju cijevi za potrebe svojih budućih malih hidroelektrana, do danas nije poznato.
Zna se samo da je ta kompanija iskoristila situaciju i bez pola muke o državnom trošku ugradila trinaest kilometara cijevi za te potrebe.
„Bemaks“ je posao izgradnje puta Berane – Kolašin, na prvoj dionici do beranskog mjesnog centra Lubnice započeo u ljeto 2013. godine.
Na tom dijelu i nekoliko kilometara iznad Lubnica koje su takođe oni gradili, nakon toga niklo je sedam malih hidroelektrana, a voda iz rijeke Bistrice preseljena u cijevi.
Jedan od mještana sela Lubnice kazao je Portalu RTCG da su oni tada više puta ukazivali da kompanije „Bemaks“ koristi izgradnju puta i da bez ičijeg znanja postavlja cjevovod kroz trupni put.
„Niko nije htio da nas čuje, sve do one situacije kada su eksplozijama jedanaest puta oštetili cijevi gradskog vodovoda i izavali masovno trovanje građana Berana“, rekao je mještanin.
„Tada je to pitanje aktuelizovano, ali je opet brzo sve zaboravljeno“, kazao je taj mještanin Lubnica.
Portal RTCG je nedavno pisao o tome da više od deset godina od masovnog trovanja građana Berana, kada samo pukim slučajem i nadljudskim angažovanjem medicinskog osoblja nije bilo tragičnog ishoda, slučaj prekriva debeli veo zaborava i niko nikada nije zbog toga proglašen krivim i odgovornim.
Uzaludni su bili sudski procesi protiv „Bemaksa“ i JP Vodovod, jer su završeni oslobađajućim presudama.
Glavni incident se dogodio na krševitom prevoju Zdravac, nakon bušenja cijevi vodovoda, otrovna šalitra od eksploziva ušla u cijevi i stigla do slavina potrošača u gradu.
Tada su počela optuživanja između JP Vodovod i „Bemaksa“ ko je kriv. Iz JP Vodovod su tvrdili da je kriv „Bemaks“, dok su iz te kompanije optužili JP Vodovod i lokalnu upravu da im, nijesu dostavili katastar vodovoda, odnosno mapu trase kuda prolaze cijevi gradskog vodovoda i da nijesu izmjestili cijevi, što su navodno trebali da učine prije početka radova na putu.
Izvorište beranskog vodovoda „Merića vrelo“ nalazi se desetak kilometara od grada, na padinama planine Bjelasice, neposredno ispod sela Lubnice. Cijevi skoro čitavom dužinom do prekidne komore i vodovodne stanice u mjestu Banjevac, nadomak grada, prolaze pored puta kuda su se izvodili radovi.
O bušenju cijevi gradskog vodovoda i tome da voda nije za piće, javnost je obaviještena tek nakon izbijanja epidemije. Sve je to sada zaboravljena i nepopravljiva priča, ali ostaje i dalje bez odgovora pitanje ko je „Bemaksu“ dozvolio da ugrađuje cijevi za male hidroelektrane u trup puta o državnom trošku.
Portal RTCG je ranije pisao o tome da izgradnje i gazdovanja malim hidroelektranama na sjeveru Crne Gore predstavlja najlakšu dobit za vlasnike, dok lokalno stanovništvo na čijim teritorijama su male hidrolektrane izgrađene ima najamnje koristi.
Kompanija “Hidroenergija Montenegro” koju je osnovao u Beranama Oleg Obradović zajedno sa tadašnjim lokalnim vlastima, 2007. godine, na rijekama Bistrici i Šekularskoj, ima do sada izgrađenih deset malih elektrana.
Piše: Tufik Softić (RTCG)
- HRONIKA1 дан ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- HRONIKA2 дана ranije
Šaranović suspendovao još četiri policajca sa sjevera
- HRONIKA1 дан ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- DRUŠTVO2 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA3 дана ranije
Tuča u centru Podgorice: Policija saslušava više osoba
- DRUŠTVO23 сата ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić