Ova Vlada će obezbijediti finansiranje apsolutno svih zakonskih obaveza, zarada, penzija, socijalnih davanja, koje neće smanjivati, niti za to ima razloga, a svakako će pokušati da u najvećem dijelu unaprijedi pojedina rješenja, kako bi se ranjive kategorije stanovništva, a tu podvlačim penzionere, sačuvale od inflatornih šokova.

To je u intervjuu za “Vijesti” poručio ministar finansija Aleksandar Damjanović koji je najavio da će neka stečena prava u budžetu biti unaprijeđena.

On je kazao da resor kojim rukovodi pravi precizni presjek stanja u javnim finansijama, te da zasada može kazati da se bilježi manjak u državnoj kasi za prva četiri mjeseca u iznosu od 36,4 miliona eura, da zabrinjava realizacija kapitalnog budžeta kao razvojne komponente od svega 47,9 miliona, dok je planiran u iznosu od 240 miliona za ovu godinu, da je bivša Vlada planirala na prihodnoj strani 50 miliona eura, a da za to nije stvorila zakonski osnov o igrama na sreću, markiranju goriva, oporezivanja nezakonito stečene imovine.

”Na bazi tih predloga, koji ili nijesu ni utvrđeni od prethodne Vlade, ili nijesu dostavljeni Skupštini, ili nijesu raspravljeni, a bili su u proceduri, planirano je više od 50 miliona eura na prihodnoj strani budžeta za tekuću godinu. Kako se neko poigrao sa budžetom pa planirao novac na osnovu zakona koje nije pripremio posebna je priča i svjedoči o neozbiljnosti i neodgovornosti u politici upravljanja javnim finansijama”, poručio je ministar.

Građani su polako, ali sigurno gurnuti prema privatnom zdravstvenom sistemu, sa skupim uslugama koje većina ne može sebi da priušti. Ukidanjem doprinosa za zdravstvo, kao Ustavom garantovanog socijalnog doprinosa, problem je eksplodirao i trenutne obaveze Fonda za zdravstvo su veće od 65 miliona eura, istakao je Damjanović

On je istakao da ono što radikalno mijenja sliku je apsolutna marginalizacija Fonda zdravstva, a tima i direktno ugrožavanje javnog zdravlja i zdravstvene zaštite građana Crne Gore.

Ministar ukazao da su na račun dodatnog akumuliranja duga za zdravstvene usluge „peglani“ neki drugi prioriteti, foto: Savo Prelević

”Građani su polako, ali sigurno gurnuti prema privatnom zdravstvenom sistemu, sa skupim uslugama koje većina ne može sebi da priušti. Ukidanjem doprinosa za zdravstvo, kao Ustavom garantovanog socijalnog doprinosa, problem je eksplodirao i trenutne obaveze su veće od 65 miliona eura. Predlagao sam da se zadrži stopa od 0% kao prelazno rešenje, a ne da se obavezno zdravstveno osiguranje izbriše iz sistema, čime su širom otvorena vrata potpunoj supstituciji (zamjeni) javne zdravstvene zaštite sa privatnim uslugama. Kada ustanovimo precizne obaveze Fonda, razmotrićemo načine za izmirivanje tih obaveza, a svakako će se sagledati način na koji se planiraju budžetski transferi za Fond, jer očigledno da oni nijesu dobro planirani, niti su blagovremeno izvršavani. Prosto, na račun dodatnog akumuliranja duga za zdravstvene usluge, “peglani” su neki drugi prioriteti, što cijenim kao izuzetno pogrešno i neodgovorno ponašanje”, naglasio je Damjanović.

Uz penzionere i sistem javnog zdravstva na čijim “leđima” se finansira program “Evropa sad”, treća “žrtva” su opštine, naročito one na sjeveru. U tekućoj rezervi je obezbijeđeno 15 miliona eura za djelimičnu kompenzaciju lokalnim samoupravama i taj novac je već počeo da se otpušta, kazao je ministar

Prema njegovoj ocjeni, uz penzionere i sistem javnog zdravstva na čijim “leđima” se finansira program “Evropa sad”, treća “žrtva” tog programa su opštine, naročito one na sjeveru.

”U tekućoj rezervi je obezbijeđeno 15 miliona eura za djelimičnu kompenzaciju lokalnim samoupravama i taj novac je već počeo da se otpušta. Neizmirene obaveze opština su na početku godine bile oko 79 miliona, a kreditne obaveze dodatnih 115 miliona, što dovoljno govori o složenim problemima u kojima se nalaze i o otežanom finansijskom poslovanju najvećeg broja opština”, kazao je Damjanović koji je na ljeto najavio suštinski rebalans budžeta, a analize koje se sada rade pokazaće koliko će novca biti obezbijeđeno kroz novo zaduženje.

Zašto ne bi Elektroprivreda (EPCG) razmišljala o kupovini Montenegrobonusa, u čijem su vlasništvu naftni rezervoari u Baru, čime bi se na efikasan i brz način obezbijedile svojevrsne naftne rezerve Crne Gore”, istakao je Damjanović.

Ministar je kazao da je pristalica da državne firme reinvestiraju dobit kada god postoje realni uslovi i da će to biti prioritet, jer smatra da postoji potreba iIi mogućnost da se sopstvenim snagama ne čekajući strane investitore odradi dobar dio posla u jačanju energetskog potencijala.

”Recimo, zašto ne bi Elektroprivreda (EPCG) razmišljala o kupovini Montenegrobonusa, u čijem su vlasništvu naftni rezervoari u Baru, čime bi se na efikasan i brz način obezbijedile svojevrsne naftne rezerve Crne Gore,” istakao je Damjanović.

On je kazao i da pokušaj da se unaprijedi upravljanje u državnim kompanijama kroz formiranje kompanije “Montenegro works” (MW) nije bez smisla, ali je problem što je kreiran bez zakonske podloge, jer se morao promijeniti postojeći Zakon o privrednim društvima ili donijeti posebni Zakon o privrednim društvima u državnom vlasništvu, kako bi “MW” mogao legalno da posluje.

”Na bazi iscrpne informacije koju pripremamo, obavijestićemo Vladu o trenutnom status i perspektivi “MW”, kako bi se donijele odgovarajuće odluke, jer je status kvo neodrživ”, istakao je Damjanović.

Na poziciji ministra finansija ste mjesec dana. Kakvo ste stanje zatekli u javnim finansijama?

Ako se pitanje odnosi na izvršenje budžeta za prva četiri mjeseca, imajući u vidu da je nova Vlada izabrana 28. aprila, pa se taj period može smatrati relevantnim, zvanični podaci ukazuju da je budžetski deficit u tom periodu 36,4 miliona eura. Ono što zabrinjava je realizacija kapitalnog budžeta, kao razvojne komponente, od svega 47,9 miliona. Pri tome se na projekat auto-puta odnosi 21,5 miliona, a ostatak od 26,4 miliona je za sve ostale projekte u državi. Tom dinamikom ne može se obezbijediti realizacija planiranog kapitalnog budžeta do kraja godine, koji iznosi 240 miliona. To, uz ogromne probleme koje imaju izvođači radova zbog rasta cijena građevinskog materijala, ugrožava ukupan privredni razvoj. Identifikovane neizmirene obaveze su 13,5 miliona, ne računajući obaveze prema Fondu zdravstva, koje se još identifikuju. Državni dug je na oko četiri milijarde eura, a raspoloživi novac tekuće rezerve je svega 5,7 miliona, što govori da je dobar dio tekuće rezerve za ovu godinu, koja je planirana na 67 miliona, potrošen ili rezervisan. To može praviti ozbiljne problem u realizaciji budžeta u narednom periodu. Ovo su samo najosnovniji podaci, imajući u vidu da tek slijedi puna identifikacija i detaljna analiza stanja javnih finansija, što je proces koji se ne može realizovati za mjesec, koliko funkcioniše nova Vlada, ali će taj proces imati prioritet i biće transparentan.

Šta nam možete reći o neizmirenim obavezama budžeta i koliko one mijenjaju sliku o javnim finansijama koju je prezentovala bivša Vlada?

Ono što radikalno mijenja sliku je apsolutna marginalizacija Fonda zdravstva, a time i direktnog ugrožavanja javnog zdravlja i zdravstvene zaštite građana Crne Gore. Prosto, obaveze prema Fondu nijesu izvršavane u velikom stepenu, novac za Fond nije pravilno planiran, a dug Fonda u ovom trenutku je enorman, o čemu će javnost biti obaviještena čim se napravi detaljna analiza. Takođe, jedan dio obaveza, koje su prema zaključcima prethodne Vlade konstituisane, niti je planiran niti izmirivan iz budžeta države, već je ostavljen da se realizuje iz sredstava tekuće rezerve. Najbolji primjer su četiri miliona eura za koja se Vlada obavezala da će da plati koncesionaru puta Meljine-Petijevići, na osnovu tzv. sporazuma Vlade, Opštine Herceg Novi i koncesionara iz proljeća prošle godine. Ne samo da taj novac nije planirana u budžetu za ovu godinu, shodno zaključku tadašnje Vlade, već je ostavljeno novoj Vladi da ih izmiri sa pozicije tekuće rezerve, a zna se precizno za šta se ona koristi. Nova Vlada će apsolutno preuzeti sve stvorene, utemeljene obaveze, pa i ovu, nakon detaljne analize ispunjenosti ugovornih stavki svih strana iz tog tzv. sporazuma. To važi i za ostale konstituisane, a neizmirene obaveze prethodne Vlade, kojih ima sijaset.

Najavili ste suštinski rebalans budžeta u junu zbog globalne krize, ali i činjenice da se na prihodnoj strani ne može planirati novac od markiranja goriva, oduzimanja nelegalno stečene imovine, igara na sreću, akciza… Postoji li opasnost da se zbog toga uvedu neki novi nameti građanima i privredi ili će se ovaj novac nadomjestiti kroz najavljeno zaduženje?

U situaciji globalne krize zbog rata u Ukrajini, koja uzrokuje rast cijena hrane, energenata, sirovina, građevinskog materijala, u situaciji kada više od 50 miliona eura na prihodnoj strani koje je planirala prethodna Vlada neće biti ostvareni, iz prostog razloga što ta Vlada nije obezbijedila zakonski osnov, u situaciji kada je neophodno obezbijediti nesmetano finansiranje novokonstituisanih zakonskih obaveza poput rasta zarada u zdravstvu, prosvjeti, obaveza prema majkama sa troje i više djece, vanrednog usklađivanja penzija, svakako dobrodošlog, ali nedovoljnog da bi se obezbijedio poželjan odnos minimalnih i prosječnih penzija u odnosu na zarade, svaka elementarno ozbiljna i odgovorna Vlada razmišlja o rebalansu kao načinu uravnoteženja budžetskih prihoda i rashoda.

Ova Vlada će obezbijediti finansiranje apsolutno svih zakonskih obaveza, zarada, penzija, socijalnih davanja, koje neće smanjivati, a svakako će pokušati da u najvećem dijelu unaprijedi pojedina rješenja, kako bi se ranjive kategorije stanovništva, a tu podvlačim penzionere, sačuvale od inflatornih šokova. Dakle, svi vidljivi problem uzrokovani usvojenom novom poreskom politikom i politikom zarada, biće u hodu rješavani, sva prava sačuvana, u velikom dijelu i unaprijeđena, a rast životnog standarda građana i podrška domaćoj privredi biće u fokusu ekonomske politike nove Vlade.

Zagovarali ste ranije aranžmana sa MMF-om. Jeste li i dalje pri tom stavu i ako do njega dođe za vrijeme Vašeg mandata na poziciji ministra šta će biti sa platama, penzijama i socijalnim davanjima? Možete li reći okvirnu cifru koliko će nam novca faliliti i koliko može biti potencijalno zaduženje?

Kao što ste sami naveli, radi se o stvaranju prostora za potencijalno zaduženje, a analize koje se rade daće odgovor na to o kolikom se iznosu radi. Suština je da se postojeći depoziti koji se troše, moraju nadomjestiti, prvenstveno iz domaćih resursa, a po potrebi i iz dodatne akumulacije, kako bi se početak naredne godine dočekao sa ozbiljnom rezervom. Ne može se dozvoliti scenario da se postojeći depoziti iscrpe i da se maltene bez budžetske rezerve uđe u neizvjesnu 2023. godinu. To, naročito imajući u vidu globalne posljedice rata u Ukrajini za koje se očekuje da traju dugo i donesu dodatne ekonomske nevolje na globalnom nivou. I sve odgovarajuće analize ozbiljnih međunarodnih ekonomskih činilaca ukazuju na veliku ekonomsku i finansijsku neizvjesnost.

Rat u Ukrajini i nerealno planiranje prihoda razlozi za suštinski rebalans budžeta: Damjanović, foto: Boris Pejović

Očekujući dobru turističku sezonu, jačanje fiskalne discipline, donošenje jednog dijela zakona, koji nije donijela prethodna Vlade, kako bi se obezbijedila dodatna budžetska sredstva, kao i radikalno suzbijanje sive ekonomije, uz nastavak borbe protiv organizovanog kriminala koji je snažno započela ova Vlada, pokušaćemo da najveći dio nedostajućeg novca obezbijedimo iz sopstvene akumulacije, a po potrebi i van Crne Gore, prateći pažljivo dešavanja na međunarodnoj finansijskoj sceni. Saradnja sa MMF-om, čija smo članica, kontinuirana je i dobrodošla, mogući finansijski aranžman je uvijek opcija, a što se tiče bojazni od smanjivanja plata penzija i socijalnih davanja, tu nema nikakvih bojazni, niti razloga za bilo kakva smanjivanja. Naprotiv, Vlada će pokušati da jedan dio ovih davanja i isplata poveća, kako bi se ublažile posledice inflacije, a što će zavisiti od faktora koje sam već naveo.

Državna revizorska institucija je 2016. godine upozorila na dugogodišnje iskazivanje visokog nivoa neizmirenih obaveza Fonda zdravstva koje treba zaustaviti i na potrebu realnog planiranja obaveza za zdravstveni sistem, ali je ta preporuka ostala mrtvo slovo na papiru do danas. Šta je Vaš predlog za rješenje duga Fonda zdravstva koji je narastao na 65 miliona eura?

Ta revizija je bila posljednji alarm da se problem finansiranja zdravstvene zaštite svih građana Crne Gore shvati ozbiljno, ali, nažalost, nije bilo sluha za to upozorenje. Dugovanja Fonda zdravstva nijesu od juče. I sam sam ranije, kao predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet još prije desetak godina ukazivao na problem, organizovao saslušanja u odboru kako bi se problem blagovremeno rješavao. Od tada je dug uvećavan, neracionalnosti su se produbile, sistem javnog zdravstva je doveden pred kolaps, a građani su polako, ali sigurno gurnuti prema privatnom zdravstvenom sistemu, sa skupim uslugama koje većina ne može sebi da priušti. Ukidanjem doprinosa za zdravstvo, kao Ustavom garantovanog socijalnog doprinosa, problem je eksplodirao i trenutne obaveze su veće od 65 miliona eura.

Predlagao sam da se zadrži stopa od 0% kao prelazno rešenje, a ne da se obavezno zdravstveno osiguranje izbriše iz sistema, čime su širom otvorena vrata potpunoj supstituciji(zamjeni) javne zdravstvene zaštite sa privatnim uslugama. Kada ustanovimo precizne obaveze Fonda, razmotrićemo načine za izmirivanje tih obaveza, a svakako će se sagledati način na koji se planiraju budžetski transferi za Fond, jer očigledno da oni nijesu dobro planirani, niti su blagovremeno izvršavani. Prosto, na račun dodatnog akumuliranja duga za zdravstvene usluge, “peglani” su neki drugi prioriteti, što cijenim kao izuzetno pogrešno i neodgovorno ponašanje.

Zakoni koje je bivša Vlada planirala o igrama na sreću, markiranju goriva, porezu na podizanje gotovine za pravna lica, oporezivanja nezakonito stečene imovine, na kraju ipak nisu pripremljeni. Koja će biti njihova sudbina, da li ćete Vi predložiti neke slične zakone?

Na bazi tih predloga, koji ili nijesu ni utvrđeni od prethodne Vlade, ili nijesu dostavljeni Skupštini, ili nijesu raspravljeni, a bili su u proceduri, planirano je više od 50 miliona eura na prihodnoj strani budžeta za tekuću godinu. Kako se neko poigrao sa budžetom pa planirao novac na osnovu zakona koje nije pripremio posebna je priča i svjedoči o neozbiljnosti i neodgovornosti u politici upravljanja javnim finansijama. Sad smo u situaciji da brzo analiziramo postojeća rješenja i da hitnim intervencijama jedan dio tih akata pripremimo i dostavimo Skupštini. Država gubi ozbiljan dio prihoda na tržištu prometa naftnim derivatima i na tržištu igara na sreću zbog neadekvatnog zakonskog okvira, pa je to razlog za predlaganje novog zakonskog okvira, imajući u vidu da su pojedina zakonska rješenja, poput važećeg zakona o igrama na sreću na snazi gotovo dvije decenije. Ne treba posebno naglašavati, koliko se samo u toj oblasti promijenilo u prethodnom period i koliko je regulatorni okvir zaostao za novim trendovima u industriji kocke, čime se gube milionski prihodi za državu.

Opštine imaju velike gubitke u prihodima zbog smanjenja poreza iz programa “Evropa sad”. Da li imate plan kako da se obezbijedi dugoročno stabilno poslovanje lokalnih samouprava?

Uz penzionere i sistem javnog zdravstva na čijim “leđima” se finansira taj program, treća “žrtva” jesu opštine, naročito one na sjeveru. U tekućoj rezervi je obezbijeđeno 15 miliona eura za djelimičnu kompenzaciju lokalnim samoupravama i taj novac je već počeo da se otpušta. Neizmirene obaveze opština su na početku godine bile oko 79 miliona, a kreditne obaveze dodatnih 115 miliona, što dovoljno govori o složenim problemima u kojima se nalaze i o otežanom finansijskom poslovanju najvećeg broja opština. Uvođenje neoporezivog dijela zarade do 700 eura, smanjilo je državne prihode od poreza na dohodak fizičkih lica, a sljedstveno i prihode lokalnih samouprava kojima pripada odgovarajući dio od tog poreskog oblika. Ovo prosto znači da ćemo nakon analize javne potrošnje u opštinama brzo morati da izmijenimo i dopunimo postojeći regulatorni okvir, a najprije postojeći zakon o finansiranju lokalne samouprave, kako bi se obezbijedila stabilnost u njihovom funkcionisanju, jer je na duži rok ova situacija “omča o vratu” za veliki dio crnogorskih opština.

Energetske kompanije EPCG i CGES imali su na kraju prošle godine preko sto miliona eura neraspoređene dobiti. Da li ćete tražiti da državne kompanije koje pozitivno posluju dio svoje dobiti kao dividendu uplate u državni budžet?

Energetski sektor je razvojno blago Crne Gore i neophodne su investicije u njega, kako bi se u narednom periodu moglo ići prema energetskoj samodovoljnosti, kao temelju za razvoj svake ozbiljne ekonomije. To znači da će akumulirana dobit energetskih kompanija služiti kao realan investicioni potencijal, a svakako, u odnosu na planove, postoji mogućnost da dio te dobiti pripadne akcionarima, izneđu ostalog i državi, kao pojedinačno najvećem akcionaru. Pristalica sam reinvestiranja dobiti kada god postoje realni uslovi i to će nam biti prioritet, jer smatram da postoji potreba iIi mogućnost da se sopstvenim snagama, ne čekajući strane investitore, odradi dobar dio posla u jačanju energetskog potencijala. Recimo, zašto ne bi EPCG razmišljala o kupovini Montenegrobonusa, u čijem su vlasništvu naftni rezervoari u Baru, čime bi se na efikasan i brz način obezbijedile svojevrsne naftne rezerve Crne Gore. Isto važi i za brojne projekte tzv. zelene energije, poput solarnih elektrana, investicija u dodatni hidropotencijal… Zato moramo biti oprezni kada govorimo o upotrebi sredstava iz neto dobiti ključnih energetskih kompanija.

Koji je Vaš stav o reformi preduzeća u državnom vlasništvu?

Neefikasnosti i neracionalnosti u poslovanju dobrog dijela kompanija u većinskom vlasništvu države nijesu novost i maltene traju od kad ta preduzeća posluju. Nije se lako oduprijeti političkim pritiscima i željama da se kroz upravljačke strukture utiče na njihov rad. Svjedoci smo da su pojedine državne kompanije apsolutno neophodne sistemu, nose crnogorsku ekonomiju, a na drugoj strani, ni izbliza ne koriste sopstvene potencijale. Druge državne kompanije su u ozbiljnim problemima, u ogromnim dugovima, a postoji konsenzus u društvu da ih sačuvamo.

Time se prosto moramo baviti na dnevnom nivou. Jedan od pokušaja da se unaprijedi upravljanje u državnim kompanijama je formiranje kompanije “Montenegro works” (MW) koji je trebalo da bude svojevrsni “holding” koji bi upravljao državnim portfeljom u kompanijama u kojima je država većinski vlasnik. Taj koncept nije bez smisla, ali je problem što je kreiran bez zakonske podloge, jer se morao promijeniti postojeći Zakon o privrednim društvima ili donijeti posebni Zakon o privrednim društvima u državnom vlasništvu, kako bi “MW” mogao legalno da posluje.

To je, iz meni nepoznatih razloga propušteno, pa smo sada u situaciji da moramo donijeti odluke. Ili će se napraviti zakonski osnov da bi se poslovanje “MW” uvelo u zakonitu sferu i kako bi se išlo u pravcu kreiranja tog holdinga odnosno sistema koji bi unaprijedio odgovornost, efikasnost i zakonitost poslovanja državnih kompanija ili prosto treba naći drugačiji model. Na bazi iscrpne informacije koju pripremamo, obavijestićemo Vladu o trenutnom status i perspektivi “MW”, kako bi se donijele odgovarajuće odluke, jer je status kvo neodrživ. Ponavljam, sam koncept ima smisla, ako se postavi na zakonske osnove i dobije podršku kolega u Vladi, o čemu će biti prilike da se razgovara.

Šta planirate da uradite sa započetim projektom bivše Vlade o razvoju blokčeina i kriptovaluta u Crnoj Gori?

Za razliku od nekih drugih akata koji su morali biti spremni, a nisu, poput pomenutog predloga zakona o igrama na sreću, kod dva nabrojana akta se išlo brzo u pripremu. U saradnji sa našim međunarodnim partnerima napravićemo analizu usklađenosti ovih akata sa evropskim pravnim okvirom, kako ne bi napravili nešto što bi nam bila prepreka za naš evropski put, pa ćemo vidjeti kako se ovi zakoni uklapaju u taj okvir. Mislim da je neophoodno da i Centralna banka saopšti svoj stav oko ovih akata, kao i neke druge institucije poput Komisije za tržište kapitala. Uz punu transparentnost stavova i procesa a u vezi sa pomenutim predlozima, donijećemo odluku o njihovoj daljoj sudbini, posebno imajući u vidu međunarodnu finansijsku scenu tekuća dešavanja na tržištu kriptovaluta.

Ispitaćemo zašto je nacrt zakona o igrama na sreću “držan u fioci”

Ministarstvo finansija je 2018. godine sa Vladom Slovačke potpisalo sporazum kojim Slovačka donira milion eura kako bi Crna Gora pripremila moderan zakon o igrama na sreću i unaprijedila državni onlajn nadzor priređivača. Za skoro četiri godine pripremljen je nacrt zakona koji je prije godinu bio na javnoj raspravi, a zatim se ne zna šta se desilo sa njim. Da li i kada planirate da pripremite novi zakon o igrama na sreću i da unaprijedite onlajn nadzor igara na sreću?

Dvije prethodne vlade su, iz nepoznatih razloga, držale u fioci nacrt zakona, pri čemu je prethodna planirala dodatni novac u budžet, a nije ni utvrdila predlog zakona, niti ga dostavila Skupštini. To je dosta čudna situacija, imajući u vidu da je neuobičajeno duga javna rasprava davno završena i da se odjednom zaćutalo oko te teme. Identifikovaćemo zašto se zaćutalo i da li je problem u pripremljenim rješenjima koja nisu adekvatna ili u pritiscima da taj, ili neki drugi zakonski tekst ne uđe u vladinu i skupštinsku procedure. Imajući u vidu trendove na tržištu igara na sreću, činjenicu da je ogroman dio igara otišao od tzv. zemaljskog klađenja prema onlajn klađenju, a važeći regulatorni okvir je nedovoljan I nedostatan da “uhvati” taj trend, jasno je da će se morati hitno tražiti rešenje. Ili će se postojeći nacrt naći u proceduri, nakon kraće analize rešenja i razloga zašto nije predložen, ili se mora ići sa izmjenama i dopunama postojećeg zakonskog rešenja kako bi se internet klađenje i još neke nove pojave na tržištu uvele u zakonski okvir. Na taj način će se spriječiti da se potencijalno milionska sredstva ne odlivaju van regularnog sistema, odnosno van državnog budžeta.

Zbog kašnjenja zakona o igrama na sreću gube se milionski prihodi: Damjanović, foto: Savo Prelević

Hitno treba riješiti pitanje 32 miliona u predmetu “e-komerc”

U predmetu “E-komerc” koji je pod lupom tužilaštva utvrđeno je poreska obaveza od 32 miliona eura za 130 firmi koju je potvrdio Upravni sud. Očekujete li da novi specijalni državni tužilac da zeleno svjetlo da se ovaj novac sa posebnog računa prebaci u državni budžet, odnosno na račun Uprave prihoda i carina?

I dok sam obavljao funkciju vršioca dužnosti direktora Uprave prihoda i carina imao sam inicijative u pravcu rešavanja ovog problema. Tada sam rekao, a i sad ponavljam da je ovakvo stanje neodrživo da se novac nalazi na tzv. prelaznom računu, a da se u našim bilansima značajno uvećao poreski dug i pored činjenice pravosnažnih presuda i odluka pojedinih klijenata da priznaju poresku evaziju i da jedan dio novca uplate u državni budžet. Zato očekujem da se ovo riješi brzo, posebno imajući u vidu da se dešavaju nevjerovatne stvari da isti novac potražuje stečajna uprave u Atlas banci kao dio stečajne mase, što je nonsens jer je taj novac izuzet iz bilansa banke i prebačen na poseban račun mnogo prije nego što je otvoren stečajni postupak. No, sva su čuda moguća kod nas. Ponavljam, očekujem da se ova pat pozicija riješi u najkraćem mogućem roku.

Uskoro tačni podaci o stanju zaliha zaplijenjenih cigareta

Kada se može očekivati zakonsko rješenje kojim će se definisati kako će država postupiti sa zaplijenjenim cigaretama u Luci Bar?

Nakon izmještanja cigareta iz Slobodne zone u Baru, o čemu je javnost obaviještena, formirali smo međuresornu radnu grupu sa zadatkom da u najkraćem roku pripremi osnove za kreiranje posebnog zakona kojim bi se upravljalo zalihama cigareta. Paralelno, i dalje teče proces izmještanja na bezbjednu lokaciju, koji će se završiti za nekoliko dana, pa ćemo imati tačan bilans i stanje zaliha.

U okviru postojećih carinskih propisa, a i međunarodnog regulatornog okvira i uz podršku naših međunarodnih partnera pokušaćemo da transparentno zakonito i efikasno riješimo problem preostalih zaliha cigareta izmještenih iz Slobodne zone. Jedan od modela je i uništavanje dijela robe za koji su se stekli uslovi. Za dio robe za koji se nijesu stekli uslovi jasno je da ista ne može biti puštena na domaće tržište, a tražimo model, po kojem ona u precizno predviđenom roku, uz plaćanje odgovarajuće takse, pod nadzorom države može napustiti naše carinsko područje.

To može biti urađeno na bazi posebnog zakona, potpuno transparentno, uz poštovanje međunarodnih propisa, poštovanje vlasničkih prava koja mogu biti oduzeta isključivo u upravnom postupku. Kakvo god da bude rješenje, biće transparentno i čisto, a dobra je vijest da se na ovaj način rješava višedecenijski problem organizovanog krijumčarenja cigareta iz Slobodne zone u Baru koji je pojedincima donio stotine miliona eura prihoda, državnu kasu oštetio za pripadajuće akcizne prihode, a Crnoj Gori donio neslavnu reputaciju švercerskog raja.