Connect with us

DRUŠTVO

15. FEBRUAR

Danas je Sretenje: Srbija slavi Dan državnosti (VIDEO)

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tradicionalno uručio odlikovanja najzaslužnijim pojedincima i institucijama. Dan državnosti je obilježen i u Orašcu

Srbija danas obilježava Dan državnosti – u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak i Sretenje 1835. godine, kada je doniket Sretenjski ustav.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tradicionalno uručio odlikovanja najzaslužnijim pojedincima i institucijama. Dan državnosti je obilježen i u Orašcu, u Marićevića jaruzi.

Na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, na Sretenje 1804. godine, donijeta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Karađorđe.

Sječa knezova prethodila je odluci o podizanju ustanka. Prvi srpski ustanak zahvatio je najprije krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje.

Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je 1807. godine, ali je sudbinu ustanka odredio ishod Rusko-turskog rata, pošto su Rusija i Turska potpisale mir u Bukureštu 1812. godine.

Prepuštanje Srbije bilo je plod činjenice da je počinjao Napoleonov pohod na Rusiju.

Prema riječima njemačkog istoričara Leopolda Rankea, Karađorđevom bunom započela je srpska revolucija, okončana uspješnim diplomatskim dostignućima Miloša Obrenovića, decenijama potom.

Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804–1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, poput Velike škole, dalekog začetka današnjeg Univerziteta u Beogradu.

Sretenjski ustav donijet 1835. godine
U Kragujevcu je 15. februara 1835. godine donet prvi Ustav Kneževine Srbije, poznat kao sretenjski. Ustavne odredbe koje je sadržao oblikovane su po uzoru na ustave Francuske i Belgije.

Dimitrije Davidović, znameniti novinar i srpski nacionalni radnik, izradio je tekst Ustava, a Gligorije Vozarović bio je prvi koji je ukoričio i povezao Sretenjski ustav.

Ovakvo ustavno rešenje odmah je izazavalo negodovanje Austrije, Turske i Rusije, zbog čega je ubrzo suspendovan.

Velike sile smatrale su ga previše liberalnim – u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena on je to i bio, osim retkih izuzetaka poput Francuske i Belgije.

Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rešenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.

Posle Drugog svjetskog rata, od 1945. godine, u potpuno promijenjenim okolnostima, Srbija je u sastavu federalne Jugoslavije četiri puta usvajala najviši zakonodavni akt, a aktuelni je usvojen 30. oktobra 2006. godine.

U međuvremenu, srpski parlament proglasio je 9. februara promene Ustava iz oblasti pravosuđa koje su građani izglasali na referendumu održanom 16. januara 2022. godine.

Centralna svečanost u Orašcu

Povodom Dana državnosti, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama.

Centralna državna ceremonija održana je u Orašcu. Predsjednica Vlade Srbije i izaslanica predsjednika Republike Ana Brnabić prisustvovali je obilježavanju nacionalnog praznika.

Povodom praznika, sa Savskog platoa na Kalemegdanu juče u 16 sati izvršena je počasna artiljerijska paljba.

Dan državnosti se na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima obeležava neradno dva dana, 15. i 16. februara.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Protest ispred Apelacionog suda: „Strože kazne za zločine nad djecom, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije“

Jedna od organizatorki protesta rekla da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina

Više desetina građana okupilo se danas ispred Apelacionog suda u znak protesta nakon što je taj sud odlučio da B.B, okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora sa maksimalnih 15 na osam godina.

Okupljeni su nosili transparente „Strože kazne za zločine nad djecom“, „Smanjite silovanje, ne kaznu“, „Osam godina zatvora za doživotnu traumu“, „Produženo silovanje nema prenaglašen značaj“…

Foto: Jovan Mrdak

„Pitamo Apelacioni sud i vijeće suda zbog čega je nagradilo silovatelja. Ukoliko nije bilo jedne olakšavajuće okolnosti, ako se radi o maloljetnom djetetu, ako se radi o povratniku, zašto su kaznili djevojčicu? Žrtva nikad nije kriva. Ali, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije da nastave da rade ono što rade“, rekla je Aida Petrović iz NVO Prima.

Jedna od organizatorki protesta Vesna Jočić upitala je da li se iko pita jesu li „roditelji sada sposobni da djetetu poslije ovoga slučaja budu psihička podrška“. „Ko iza žrtve stoji sada, ko joj pruža podršku“ kazala je.

Predstavnica pokreta „Mi možemo“ kazala je da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina.

„Zahtijevamo pod hitno promjenu kaznene politike. Ovu peticiju je podržalo šest hiljada građana. Ne komentarišemo sudske odluke, ali smatramo da je nešto pogrešno kada je u pitanju kaznena politika Crne Gore“, kazala je Radić.

Foto: Jovan Mrdak

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je „ovo, nažalost, samo jedan od nekoliko sličnih slučajeva koji se desio posljednjih dana“. „U ovom trenutku ima još nekoliko sličnih slučajeva gdje je čak možda i poruka dodatno loša. Mi nemamo registar. Nemamo ko je sve počinio ovakva djela. Ako nemate svoje dijete, zašto ne pomislite na dijete iz vaše blizine, kakvu mu poruku šaljete“, navela je ona.

Mihajlović je dodala da osim što smanjuju kazne, „idete ka donjoj a ne gornjoj granici, odlučujete da ne primjenjujete ono što treba da bi djeca bila zaštićena“

B. B, koji je od januara do juna 2020. godine silovao djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže, 2022. sutkinja Vesna Kovačević osudila je na maksimalnih 15 godina. Apelacioni sud je ukinuo tu presudu, nakon čega mu je u ponovljenom postupku sudija Veljko Radovanović izrekao istu kaznu, pa je nova odluka da se ona smanji na osam godina pravosnažna.

Iz Apelacionog suda su juče kazali da razumiju potrebu javnosti da iskaže nezadovoljstvo njihovom odlukom, ali ističu da su na osnovu brižljive i svestrane analize odmjerili kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, u skladu sa kaznenom politikom iskazanom kroz dostupnu sudsku praksu i na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja u skladu sa zakonom.

Odluku o smanjenju donijele su sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i Vesna Moštrokol.

Okrivljeni B.B. već je odležao pola kazne, a u zatvoru će biti još najviše četiri godine, ako nakon nekog vremena ne dobije uslovni otpust.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

12-godišnji dječak vozio autoputem

Sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat

Policija je na auto-putu kontrolisala vozilo kojim je upravljalo maloljetno lice staro 12 godina, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su dodali, sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat.

„Protiv lica je pokrenut odgovarajući postupak“, navodi se u objavi na društvenoj mreži „X“ Uprave policije.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Težak incident u beranskom sudu: Advokatu polomili vilicu, bio bez svijesti

„Radilo se o običnoj parnici gdje se čovjek najmanje nada da dođe do ovakve situacije. Poslije završenog ročista o alimentaciji napali su me otac i sin Denis i Eldan Adrović iz Petnjice“, tvrdi Simonović

Težak incident dogodio se danas u prostorijama Osnovnog suda u Beranama kada je napadnut advokat Aleksandar Simonović, koji je za Portal RTCG saopštio da mu je, nakon pregleda u beranskoj bolnici, konstatovan prelom donje vilice.

Simonović je u izjavi za ovaj medij kazao da je stabilnog zdravstvenog stanja i da se trenutno nalazi na kućnom liječenju.

„Radilo se o običnoj parnici gdje se čovjek najmanje nada da dođe do ovakve situacije. Poslije završenog ročista o alimentaciji napali su me otac i sin Denis i Eldan Adrović iz Petnjice“, tvrdi Simonović.

Kako je kazao, sve se desilo potpuno neočekivano.

„Kolege su mi rekle da sam u jednom trenutku bio bez svijesti. Nisam ni znao ko me je udario. Sve se dogodilo nakon rasprave u hodniku“, rekao je Simonović.

Simonović očekuje da tužilaštvo odradi svoj posao i da kazni počinioce.

Iz Osvnovnog tužilaštva je Portalu RTCG saopšteno da je predmet u radu i da napadači još uvijek nisu procesuirani.

„Čeka se da se kvalifikuje krivično djelo i da se tužilaštvo odredi prema ovom krivičnom djelu“, poručili su iz Tužilaštva u Beranama.

Podršku Simonoviću dali su njegove kolege, poručivši da su ogorčeni i da očekuju da nadležni organi strogim kaznama kazne izgrednike.

Podsjetimo, povodom ovog slučaja oglasila se i Advokatska komora Crne Gore, sa apelom da nadležni državni organi preduzmu sve mjere i radnje, radi privođenja aktera napada na Simonovića pravdi.

Iz komore su saopštili da je Simonović napadnut danas oko 11 sati, nakon okončane rasprave, kada su ga osobe sa suprotne strane u postupku fizički napale i teško povrijedile.

„Posebno treba imati na umu činjenicu da se ovakvi događaji ponavljaju, što je još jedna potvrda pritisaka kojima su advokati gotovo svakodnevno izloženi od strane nasilnih pojedinaca. Crnogorski advokati cijene da je obaveza državnih organa da u okviru svojih nadležnosti preduzmu sve mjere i radnje kako bi advokati bez pritisaka i straha za svoju bezbjednost, nesmetano mogli obavljati advokatsku djelatnost na najbolji mogući način“, zaključili su u saopštenju Advokatske komore.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije