Connect with us

KULTURA

DRUGO IZDANJE

Danas počinje festival „I literatura ima žensko lice“ u Beranama

Ženski književni festival koji traje do 21. novembra pod sloganom ‘’Ja’’ obilježiće, po riječima glavne urednice – književnice Rebeke Čilović, marš koji će biti održan u subotu u 12 časova pod sloganom “I sjever je ženski” u glavnoj ulici

Foto: Poster

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Drugo izdanje ženskog književnog festivala “I literatura ima žensko lice” u Beranama počinje danas pod sloganom „Ja“.

Ovogodišnje izdanje festivala koje traje do 21. novembra okupiće neka od najznačajnijih ženskih autorki iz Crne Gore i regiona, među kojima su: Maša Dabić, Adisa Bašić, Jasenka Lalović, Nadija Rebronja, Milica Vučković, Ana Golejshka Džikova, Dragana Tripković i mnoge druge, a izdvaja se i specijalna gošća iz Austrije Maša Dabić.

Ono po čemu će se ženski književni festival izdvojiti jeste i aktivistički pristup organizatorki koji se ogleda, ne samo u diskusijama kao što su “Religija i feminizam”, “Rodno čitanje filma ‘Grudi’” crnogorske rediteljke Marije Perović i druge, već i simbolična završnica festivala.

”Za kraj je planirano da se održi prvi ženski marš na sjeveru pod sloganom ‘I sjever je ženski’, a sve u cilju povećane vidljivosti žena iz manje razvijenih opština ali i ruralnih područja. Festival je imao odličnu kampanju kojom je poslao jasnu poruku da bez ženske solidarnosti ne može ni ono naše autentično ‘Ja’ dobiti svoju punoću izraza”, poručuju organizatori.

foto: Poster

Glavna urednica festivala, književnica Rebeka Čilović ističe da je festival s namjerom postavljen u ovako jedinstvenom formatu i baš na sjeveru Crne Gore, a izdvaja se, kaže, svojim sadržajem i punoćom izražaja u čemu ne zaostaje za manifestacijama iz regiona, ali i Evrope.

”Sve to nas motiviše da i ove godine postavimo program vrijedan pažnje. Misija ovako raznovrsnog, a opet u ideji ujedinjenog: festivala je jasna: Jednake šanse za sve, ni manje, a ni više od toga. Izgleda da (često) seminari, obuke, konferencije, festivali, pa i književni događaji samo formalno vode računa o ženskom tekstu i autorkama koje ne moraju nužno pripadati feminističkoj doktrini, ali koje svojim prisustvom i izlaskom iz zone privatnog u javno čine par ekselans politički čin”, kaže Čilović za „Vijesti“.

Ona podsjeća da žene u svojim pravima uživaju tek 70-ak godina i dalje se boreći za ravnopravnost i nerijetko praveći “jedan korak naprijed, dok nas drugi često vrati dva u natrag”, smatra i poručuje da se zbog toga ovaj festival mora njegovati.

”Ženski književni festival mora trajati i mora se njegovati. Njegova misija je i misionarska, neka nas uči da nije senzacija okupljati se oko ženske misli, već nasušna potreba. Oni koji čitaju znaju šta znače imena kao što su Maša Dabić, Adisa Bašić, Ana Golejška Džikova, Nadija Rebronja, Jasenka Lalović, Milica Vučković i mnoge druge… U našem fokusu je dobra literatura koju pišu žene. Njihov odziv je potvrda i garant da je festival brend koji s lakoćom uspostavlja saradnju sa književnicama, kao što se vidi, iz čitavog regiona”, ponosno ističe Čilović.

Rebeka Čilović, foto: Privatna arhiva

Ona dodaje i da iza svega toga stoji naporan rad, veliki trud i nevjerovatna želja svih koji su uključeni u projekat bilo kao organizatori ili učesnici.

”Sve to je doprinijelo da Festival postane brend. Naravno, festival nije samo književni on je i ženski, aktivistički. Ovaj festival tjera na angažovanost, na borbu, tu je da nas zapita, iznenadi i začudi. Ljudi mijenjaju svijet, a naša je želja da mijenjamo svijest. Osmjelile smo se, nije ni to bilo lako. Same ne možemo, zato zajedno moramo. Pozivam sve da nam se pridruže, objavljuju i dijele naše objave, prate nas i pridruže nam se”, poručila je Čilović.

Ona zaključuje da je Crnoj Gori “potreban svaki vid djelovanja po srednjem putu”.

”Izgleda da nas ovakve ideje ne dijele, već one od nas čine da zaboravimo na trvljenja, razlike i ujedinimo se u borbi ka pravednijem društvu, a nema tog društva koje može težiti napretku ukoliko zaboravi ili zanemari svoju najveću skupinu, (često) osporavanu, neafirmisanu i neostvarenu, a to su žene”, istakla je Čilović na kraju razgovora za “Vijesti”.

Festival “I literatura ima žensko lice” podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori, a organizuje ga nevladina organizacija “Poligon za žensku izuzetnost ‘Sofija’”. Prijatelj festivala je Sekretarijat za sport, kulturu i mlade i Opština Berane.

Marš “I sjever je ženski”

Bogat program festivala zatvoriće najavljeni marš koji će biti održan 21. novembra u 12 časova pod sloganom “I sjever je ženski” u Ulici Mojsija Zečevića.

”Marš, kao prvi ženski na sjeveru, ima za cilj da pokaže da je ‘I sjever ženski’, da nas ima da osvijetli naša lica i ideje. Bilo je planirano da više od hiljadu ljudi bude prisutno i naši autobusi su bili spremni da dovezu drugarice, koleginice, saborkinje iz Plava, Gusinja, Andrijevice, Rožaja, Mojkovca i Petnjice, no kako su nas nove mjere zadesile, marš će morati da bude organizovan mnogo skromnije, ali nikako neće biti manje važan”, ističe Rebeka Čilović i poručuje:

”Marš je tu da prolomi glas žena sa sjevera koji je dugo bio u zapećku, ućutkan i zanemarivan”.

 

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

KULTURA

Skulptura Beranca Luke Radojevića postavljena u centru Izmira

Skulptura „Amazonka“, posvećena grčkoj mitologiji, nalazi se u parku „Halk“ koji je nedavno otvorio gradonačelnik Izmira Tunč Soyern. Ovo je treća skulptura Radojevića koja je postavljena u Turskoj. Ovaj beranski i internacionalni umjetnik koji niže velike uspjehe ima izložene skulpture i u Kini, Italiji, Francuskoj, Australiji, Njemačkoj, Južnoj Koreji i drugim državama širom svijeta

Foto: Berane online

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Skulptura “Amazonka“ beranskog i internacionalnog umjetnika Luke Radojevića postavljena je u centru Izmira, trećeg grada po veličini u Turskoj.

Skulptura, izlivena u bronzi i visoka tri metra, nalazi se u  parku „Halk“ koji je nedavno otvorio gradonačelnik Tunč Soyer. Time se Izmir našao u društvu brojnih svjetskih centara čije javne prostore krase djela ovog mladog čovjeka iz Berana.

Radojević je u izjavi za portal „Berane online“ kazao da je ovo njegova treća skulptura postavljena u Turskoj, nakon onih na trgovima u gradovima Eskišehir i Torbali.

Skulptura „Amazonka“ vajara Luke Radojevića u Izmiru (Turska)

Skulptura „Amazonka“ u Izmiru posvećena je grčkoj mitologiji. Ovaj grad i okolina su važna teritorija na kojoj je bila nekada kultura Antičke Grčke. Sam park „Halk“, gdje je ona postavljena, prostire se na površini od preko stotinu hiljada kvadratnih metara„, rekao nam je ovaj mladi umjetnik.

Navodi da je sa počasnim konzulom Crne Gore u Izmiru, Đunejtom Bosnalerom dogovorio u novembru sastanak kojem će prisustvovati i gradonačelnik Izmira Tunč Soyer.

Radojević, Foto: Privatna arhiva

„Tom prilikom ćemo razgovarati o novim projektima između Crne Gore i Turske. Gospodin Đunejt je inače porijeklom iz Gusinja, njegovi preci su se doselili prije sto godina u Tursku. Nas povezuje ista sudbina i zajednički život Berana i Gusinja kao mnogonacionalnih prijateljskih gradova na sjeveru Crne Gore“, ističe Radojević.

Podsjetimo, malo koji savremeni vajar s naših prostora može se pohvaliti uspjesima kakve niže Radojević, a njegove skulpture izložene su u Kini, Italiji, Francuskoj, Australiji, Njemačkoj, Južnoj Koreji i drugim državama širom svijeta.

Ovaj mladi umjetnik rođen je 1986. godine u Beranama, a Akademiju primijenjenih umjetnosti završio je u Beogradu u klasi profesora Miroljuba Stamenkovića. Odmah po dipolomiranju otisnuo se u inostranstvo.

Radojević je učestovao na brojnim umjetničkim projektima širom svijeta, a ostvario je i želju da neku svoju skulpturu postavi u Crnoj Gori. Tako je 2018. u Beranama postavljena skulptura ”Homo sapiens – Luča Mikrokozma” ispred zgrade Osnovnog suda u centru grada.

Piše: Berane online 

Nastavite sa čitanjem

KULTURA

Preminuo Ivan Tasovac, direktor Beogradske filharmonije

Bivši ministar kulture Srbije dobitnik je brojnih nagrada, a nedjeljnik „Vreme“ izabrao ga je za ličnost 2011. godine

Foto: Stefan Stojanović (Mondo)

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Ivan Tasovac (55), direktor Beogradske filharmonije, preminuo je večeras u Beogradu, javljaju mediji u Srbiji.

Tasovac je preminuo oko 21 sat, nakon što mu je iznenada pozlilo.

Tasovac je diplomirao klavir na Konzervatorijumu „Petar Iljič Čajkovski“ u Moskvi u klasi profesora Sergeja Dorenjskog. Bio je direktor Beogradske filharmonije od 23. marta 2001-2013. godine.

Početkom 2014. na konkursu za novog direktora jednoglasno je izabran kao najbolji kandidat za ovu poziciju.

Tasovac u dvanaestoj godini debituje sa orkestrima Beogradske i Zagrebačke filharmonije. Nastupao je kao solista i sa orkestrima u Italiji, Švajcarskoj, Španiji, Irskoj, SAD, Rusiji i Belgiji.

Dobitnik je brojnih nagrada, a nedjeljnik „Vreme“ izabrao ga je za ličnost 2011. godine.

Bio je predsjednik Savjeta za promociju Srbije. Krajem avgusta 2013. godine prihvatio je poziv srpskog premijera Ivice Dačića da postane ministar kulture.

Aprila 2014. godine ponovo je imenovan za ministra kulture i informisanja. Tu funkciju obavljao je do avgusta 2016. godine, kada je izabrana nova Vlada Srbije.

Nastavite sa čitanjem

KULTURA

„Teatar iskrenosti“ Stefana Simića u subotu veče u Beranama

„Čast mi je što se Stefan odazvao mom pozivu da posjeti Berane, i ovim putem pozivam sugrađanke i sugrađane da dođu u što većem broju i prisustvuju jednoj posebnoj i drugačijoj književnoj večeri. Veliku zahvalnost dugujem Polimskom muzeju, direktorici i zaposlenima, koji mi i ovog puta nesebično pomažu u realzaciji mojih ideja“, kazala je Pantović

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Književno veče Stefana Simića pod nazivom ,,Teatar iskrenosti” biće održano u subotu veče u 20 sati u Galeriji Polimskog muzeja, u Beranama.

Riječ je o nestandardnoj književnoj večeri, u organizaciji naše sugrađanke Ivane Pantović i njenog gift šopa „Imam ideju“, gdje autor predstavlja istine do kojih je došao kroz neprekidno smjenjivanje poezije, psihologije, ispovijesti, humora i pozorišta.

„Čast mi je što se Stefan odazvao mom pozivu da posjeti Berane, i ovim putem pozivam sugrađanke i sugrađane da dođu u što većem broju i prisustvuju jednoj posebnoj i drugačijoj književnoj večeri. Veliku zahvalnost dugujem Polimskom muzeju, direktorici i zaposlenima, koji mi i ovog puta nesebično pomažu u realzaciji mojih ideja“, kazala je Pantović.

O autoru

Stefan Simić je rođen 1989. u Paraćinu. Studirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Svoju prvu knjigu ,,Pustite nas“ objavio je 2012. godine, drugu ,,Odjeci ljudskog” 2013, treću ,,Generacijama koje rastu bez poezije” 2016, ,,Rekoh… i olakšah dušu” 2019. godine i ,,Povratak čoveku” 2020. godine.

Objavljuje već godinama svoju poeziju i prozu na internetu. Vremenom je njegov internet angažman prerastao u nešto mnogo šire. Specifičnim stilom pisanja i otvorenim načinom izražavanja na nastupima privukao je pažnju u Srbiji, a u Berane dolazi nakon turneje po hrvatskom primorju.

Stefan piše, nastupa, snima emisije, bori se i vjeruje u jedan novi svijet, svijet sa ljudskim likom. Trenutno radi na romanima i putuje sa svojim ,,Teatrom iskrenosti“, životnim teatrom, gdje prenosi sve ono na čemu je radio godinama, u duhu čovjeka, u duhu, ljudskosti.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije