Connect with us

KULTURA

DRUGO IZDANJE

Danas počinje festival „I literatura ima žensko lice“ u Beranama

Ženski književni festival koji traje do 21. novembra pod sloganom ‘’Ja’’ obilježiće, po riječima glavne urednice – književnice Rebeke Čilović, marš koji će biti održan u subotu u 12 časova pod sloganom “I sjever je ženski” u glavnoj ulici

Foto: Poster

Drugo izdanje ženskog književnog festivala “I literatura ima žensko lice” u Beranama počinje danas pod sloganom „Ja“.

Ovogodišnje izdanje festivala koje traje do 21. novembra okupiće neka od najznačajnijih ženskih autorki iz Crne Gore i regiona, među kojima su: Maša Dabić, Adisa Bašić, Jasenka Lalović, Nadija Rebronja, Milica Vučković, Ana Golejshka Džikova, Dragana Tripković i mnoge druge, a izdvaja se i specijalna gošća iz Austrije Maša Dabić.

Ono po čemu će se ženski književni festival izdvojiti jeste i aktivistički pristup organizatorki koji se ogleda, ne samo u diskusijama kao što su “Religija i feminizam”, “Rodno čitanje filma ‘Grudi’” crnogorske rediteljke Marije Perović i druge, već i simbolična završnica festivala.

”Za kraj je planirano da se održi prvi ženski marš na sjeveru pod sloganom ‘I sjever je ženski’, a sve u cilju povećane vidljivosti žena iz manje razvijenih opština ali i ruralnih područja. Festival je imao odličnu kampanju kojom je poslao jasnu poruku da bez ženske solidarnosti ne može ni ono naše autentično ‘Ja’ dobiti svoju punoću izraza”, poručuju organizatori.

foto: Poster

Glavna urednica festivala, književnica Rebeka Čilović ističe da je festival s namjerom postavljen u ovako jedinstvenom formatu i baš na sjeveru Crne Gore, a izdvaja se, kaže, svojim sadržajem i punoćom izražaja u čemu ne zaostaje za manifestacijama iz regiona, ali i Evrope.

”Sve to nas motiviše da i ove godine postavimo program vrijedan pažnje. Misija ovako raznovrsnog, a opet u ideji ujedinjenog: festivala je jasna: Jednake šanse za sve, ni manje, a ni više od toga. Izgleda da (često) seminari, obuke, konferencije, festivali, pa i književni događaji samo formalno vode računa o ženskom tekstu i autorkama koje ne moraju nužno pripadati feminističkoj doktrini, ali koje svojim prisustvom i izlaskom iz zone privatnog u javno čine par ekselans politički čin”, kaže Čilović za „Vijesti“.

Ona podsjeća da žene u svojim pravima uživaju tek 70-ak godina i dalje se boreći za ravnopravnost i nerijetko praveći “jedan korak naprijed, dok nas drugi često vrati dva u natrag”, smatra i poručuje da se zbog toga ovaj festival mora njegovati.

”Ženski književni festival mora trajati i mora se njegovati. Njegova misija je i misionarska, neka nas uči da nije senzacija okupljati se oko ženske misli, već nasušna potreba. Oni koji čitaju znaju šta znače imena kao što su Maša Dabić, Adisa Bašić, Ana Golejška Džikova, Nadija Rebronja, Jasenka Lalović, Milica Vučković i mnoge druge… U našem fokusu je dobra literatura koju pišu žene. Njihov odziv je potvrda i garant da je festival brend koji s lakoćom uspostavlja saradnju sa književnicama, kao što se vidi, iz čitavog regiona”, ponosno ističe Čilović.

Rebeka Čilović, foto: Privatna arhiva

Ona dodaje i da iza svega toga stoji naporan rad, veliki trud i nevjerovatna želja svih koji su uključeni u projekat bilo kao organizatori ili učesnici.

”Sve to je doprinijelo da Festival postane brend. Naravno, festival nije samo književni on je i ženski, aktivistički. Ovaj festival tjera na angažovanost, na borbu, tu je da nas zapita, iznenadi i začudi. Ljudi mijenjaju svijet, a naša je želja da mijenjamo svijest. Osmjelile smo se, nije ni to bilo lako. Same ne možemo, zato zajedno moramo. Pozivam sve da nam se pridruže, objavljuju i dijele naše objave, prate nas i pridruže nam se”, poručila je Čilović.

Ona zaključuje da je Crnoj Gori “potreban svaki vid djelovanja po srednjem putu”.

”Izgleda da nas ovakve ideje ne dijele, već one od nas čine da zaboravimo na trvljenja, razlike i ujedinimo se u borbi ka pravednijem društvu, a nema tog društva koje može težiti napretku ukoliko zaboravi ili zanemari svoju najveću skupinu, (često) osporavanu, neafirmisanu i neostvarenu, a to su žene”, istakla je Čilović na kraju razgovora za “Vijesti”.

Festival “I literatura ima žensko lice” podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori, a organizuje ga nevladina organizacija “Poligon za žensku izuzetnost ‘Sofija’”. Prijatelj festivala je Sekretarijat za sport, kulturu i mlade i Opština Berane.

Marš “I sjever je ženski”

Bogat program festivala zatvoriće najavljeni marš koji će biti održan 21. novembra u 12 časova pod sloganom “I sjever je ženski” u Ulici Mojsija Zečevića.

”Marš, kao prvi ženski na sjeveru, ima za cilj da pokaže da je ‘I sjever ženski’, da nas ima da osvijetli naša lica i ideje. Bilo je planirano da više od hiljadu ljudi bude prisutno i naši autobusi su bili spremni da dovezu drugarice, koleginice, saborkinje iz Plava, Gusinja, Andrijevice, Rožaja, Mojkovca i Petnjice, no kako su nas nove mjere zadesile, marš će morati da bude organizovan mnogo skromnije, ali nikako neće biti manje važan”, ističe Rebeka Čilović i poručuje:

”Marš je tu da prolomi glas žena sa sjevera koji je dugo bio u zapećku, ućutkan i zanemarivan”.

 

KULTURA

Preminula glumica Radmila Živković

Radmila Živković (Kruševac, 14. januar 1953) bila je filmska, pozorišna i televizijska glumica. Karijeru je počela krajem šezdesetih, da bi otad igrala u nekoliko desetina filmova

Glumica Radmila Živković preminula je u 72. godini u Beogradu, potvrđeno je portalu Nova.rs iz Narodnog pozorišta.

Radmila Živković (Kruševac, 14. januar 1953) bila je filmska, pozorišna i televizijska glumica. Karijeru je počela krajem šezdesetih, da bi otad igrala u nekoliko desetina filmova.

Najpoznatiji među njima su „Sabirni centar“, „Mrtav ’ladan“, „Još ovaj put“… Poznata je i po ulogama Đilde u TV seriji „Srećni ljudi“, Jovanke Ljutić u „Stižu dolari“, ali i po „Ulici lipa“, gde je igrala glavnu ulogu. Živkovićeva je svakako bila najpoznatija kao tetka Doka u velikom bioskopskom hitu Zona Zamfirova, piše Nova.

Kao pozorišna glumica ostvarila je uloge na scenama Ateljea 212, Pozorišta na Terazijama, u Zvezdara teatru, a 20 godina je bila član Drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Vlasnica je nagrade „Milivoje Živanović“ i „Žanka Stokić“.

Nastavite sa čitanjem

KULTURA

Preminula čuvena glumica Rada Đuričin

Jedna od najznačajnijih glumica ovih prostora preminula je danas u 91. godini, saopšteno je iz JDP-a

Jedna od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih glumica, dugogodišnja članica ansambla Jugoslovenskog dramskog pozoršta (JDP), Rada Đuričin, preminula je danas u Beogradu, saopšteno je iz JDP-a.

Radojka Rada Đuričin rođena je 31. maja 1934. u Vršcu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Studije glume upisala je 1954. nа Аkademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, u klasi profesora Josipa Kulundžića, zajedno sa Radmilom Andrić, Nikolom Simićem, Ružicom Sokić, Batom Živojinovićem… Glumu je diplomirala 1958, a naredne godine i jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Debitovala je 1958, ulogom Ane Frank u predstavi „Dnevnik Ane Frank „Narodnog pozorišta u Beogradu. Od te, pa do 1998. godine bila je članica ansambla Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Brzo je postala prepoznata, ali i voljena širom bivše Jugoslavije.

“Imala sam sreću da se bavim poslom koji je u suštini igra, djetinjstvo, nešto što čovjeka drži u nekoj vrsti mladosti. Drugima je lakše sa onima koji nose neku vedrinu nego sa onima koji su jako zabrinuti. Ali ti koji su jako zabrinuti u prvom redu je to teško za njih same, a onda i za nas koji ih slušamo nije baš lako”, rekla je u jednom ranijem intervjuu za Vijesti.

Sarađivala je sa najuglednijim rediteljima ovih prostora, kao što su: Hugo Klajn, Mata Milošević, Bojan Stupica, Miroslav Belović, Branko Pleša, Dejan Mijač, Boro Drašković, Ljubiša Ristić, Milenko Maričić, Vida Ognjenović, Ljubomir Draškić, Jagoš Marković…

Tokom svoje duge karijere, igrala je i u predstavama Narodnog pozorišta u Beogradu, Ateljea 212, Zvezdara teatra, KPGT-a, Bitef teatra, Malog pozorišta „Duško Radović“, Narodnog pozorišta u Nišu i u Užicu, Madlenijanuma, i drugih, manjih i nezavisnih pozornica, ali je najviše uloga, više od 40, odigrala na scenama svoje kuće – JDP-a.

„U trenutku kada se pipremamo da obilježimo 40. godina od prve predstave Zvezdara teatra „Mrešćenje šarana“ u kojoj je igrala i Rada Đuričin, primili smo vijest da nas je napustila i da će uz nas biti sa nekog drugog mjesta. Pamtićemo je po osmijehu, entuzijazmu i lakoći koja ju je pratila“, saopštili su iz Zvezdara teatra.

Iz pozorišta „Slavija“ takođe su sa žaljenjem objavili smrt velike glumice.

„Danas nas je napustila naša draga, predivna, fantastična i jedinstvena osoba i glumica, Rada Đuričin. Hvala za sve lijepe trenutke, na sceni, kao i van scene“, saopštili su.

Iz JDP-a su istakli da je Rada Đuričin na kamernim scenama sa posebnim žarom kreirala i igrala monodrame i duodrame, i za njih dobijala nagrade.

„Njene predstave „Pohvala ludosti“, „011“, „Krај vikenda“, „Strah od letenja“ doživjele su po više od 500 izvođenja širom Jugoslavije, ali i u brojnim zemljama svijeta – u Evropi, Americi, Australiji“, dodali su iz JDP-a.

Rada Đuričin ostvarila je veliki broj uloga i u igranim filmovima i televizijskim serijama. Osvojila je brojne nagrade, kako u pozorištu, tako i van njega, a fFilm „Osma vrata“ donio joj je Debitantsku nagradu na Filmskom festivalu u Puli 1959. godine. Ukazom Predsednika Republike Srbije, 2018. godine, Rada Đuričin je dobila Zlatnu medalju za zasluge.

Rada Đuričin je napisala i objavila dvije knjige: „Tajna crne ruke: dnevnik jedne glumice“ (1999) i „Moje monodrame“ (2005). Prevela je i djela „O ja sam vrlo, vrlo srećna“ Daria Foa i Franka Rame i „Isidora“ Martina Šermana. Bila je novinarka-voditeljka u Radio Beogradu.

Nastavite sa čitanjem

KULTURA

(FOTO) Film Beranca Dušana Vojinovića „Gabi“ nagrađen na 37. Filmskom festivalu Herceg Novi

„Zahvalio bih se organizaciji hercegnovskog festivala i cijeloj ekipi koja je učestvovala u kreiranju ovog filma. Ova nagrada će sigurno biti motivacija za dalji rad, a festival u Herceg Novom jedna od najljepših uspomena u dosadašnjem radu“, kazao je Vojinović za Portal Berane online

Vojinović

U kategoriji studentskog fima na 37. Filmskom festivalu Herceg Novi nagrađen je film „Gabi“ mladog reditelja iz Berana Dušana Vojinovića (Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju).

Vojinović

„Zahvalio bih se organizaciji hercegnovskog festivala i cijeloj ekipi koja je učestvovala u kreiranju ovog filma. Ova nagrada će sigurno biti motivacija za dalji rad, a festival u Herceg Novom jedna od najljepših uspomena u dosadašnjem radu“, kazao je Vojinović za Portal Berane online.

Podsjetimo, svečanom dodjelom nagrada završen je 37. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival, koji je pod motom „Sve boje filma“ održan od 23. do 29. avgusta.

Vojinović

Grand Prix – Veliku Zlatnu mimozu na festivalu osvojio je film „Čuvari formule“ reditelja Dragana Bjelogrlića.

Dragan Bjelogrlić (Foto: CG News)

Žiri u sastavu Lordan Zafranović (predsednik), Pjer Žalica i Pavle Simonović (članovi) istakli su da je ovo ostvarenje „izuzetan bioskopski film koji u svim svojim elementima na uzbudljiv način, publici prezentuje dio velike opasnosti za svijet kad je u pitanju atomska energija“.

„Priznanje od izuzetnog žirija“

Dragana Bjelogrlića je gromoglasno pozdravila publika na Kanli Kuli, a on je, između ostalog, kazao:

„Dobio sam ovo priznanje od izuzetnog žirija, u izuzetno jakoj konkurenciji i zaista mi to mnogo znači.

U izjavama za medije svesrdno i argumentovano je isticao važnost filmskih festivala i apostrofirao značaj hercegnovskog filmskog festivala.

Internacionalna produkcija ovog filma ocijenjena je kao vrhunska realizacija, pa mu je pripala i nagrada koja nosi ime producenta i dugogodišnjeg direktora Festivala – Zorana Živkovića.

Ostali dobitnici

Zlatna mimoza za najbolju režiju dodijeljena je reditelju Goranu Stolevskom za film „Domaćinstvo za početnike“, za scenario Jeleni Paljan za film „Proslava“, a Specijalno priznanje otišlo je u ruke reditelja Mladena Đorđevića za film „Radnička klasa“.

Zlatna mimoza za najbolju žensku ulogu dodijeljena je Jeleni Đokić za ulogu u filmu „Svemu dođe kraj“ a za mušku Marku Janketiću za rolu mehaničara u filmu „Pontonovo srce“.

Žiri Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana (FEDORA) koji je ove godine radio u sastavu: Zlatko Vidačković – predsednik, Mikelanđelo Mesina i Marija Ivanović – Nikičević donio je odluku da nagradu za najbolji dodijeli filmu „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića i Specijalno priznanje filmu „Majka Mara“ Mirjane Karanović.

U kategoriji studentskog fima na Filmskog festivalu Herceg Novi nagrađeni su pored filma Vojinovića još i filmovi „Komšijske bubice Filipa Zadra i Ivane Ožegović (zagrebačka akademija) i „Alenka“ Kristijana Irgla (ljubljanska Akademija).

Najbolji dokumentarni film je „Stolar“ (Xelil Sehhragerd) a apostrofirani su i „Moody“ (Karolina Karwan, Tomasz Ratter) i „Pjesma koju smo pevali“ (Eni Sakab).

Podsjetimo, Nagrada „Milan Žmukić“ za poseban doprinos afirmaciji festivala dodijeljena je Radu Šerbedžiji, na ceremoniji svečanog otvaranja 37. FFHN-MFF.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije