Connect with us

DRUŠTVO

PJEVAČICA DUHOVNE I ETNO MUZIKE

Danica Crnogorčević: „U Crnoj Gori treba da živimo svi u miru, radosti i veselju! Moje pjesme ne vezujte za politiku“

„Crnoj Gori je potrebna ljubav, a ne mržnja. Potrebno je poštovanje za svakog od nas“, kazala je Danica

Crnogorčević, Foto: Instagram

Pjevačica duhovne i etno muzike Danica Crnogorčević nastupala je juče u Novom Sadu gdje je za Alo govorila o osudi dijela javnosti u Crnoj Gori zbog stihova pjesme „Oj junaštva svijetla zoro“.

„Navode da sam promijenila tekst pjesme „Oj svijetla majska zoro“, a ja sam ispred Hrama otpjevala izvornu pjesmu „Oj junaštva svijetla zoro“, koja datira iz 1863. i 1884. godine. Pjesma „Oj svijetla majska zoro“ je pjesma novijeg datuma. Postoje arhivski dokazi o nastanku stihova i ja ih pjevam u izvornom obliku poslednjih deset godina. Ne znam iz kojih razloga i pobuda je to nekome sada zasmetalo“, navela je Danica, koja se nada da će doći do pomirenja u Crnoj Gori.

„Treba nam ljubav, a ne mržnja. Biće nam svima bolje samo ako zakopamo ratne sjekire. Voljela bih da se svi zajedno veselimo uz sve pjesme. Apsolutno svi, ma koje vjerske pripadnosti bili – rekla je pjevačica, pa otkrila da se uvijek rasplače kada pjeva o Kosovu i Metohiji.

„Nastojim da pjevam duhovne pjesme na početku svakog koncerta jer su upravo te pjesme suština cijelog mog dosadašnjeg rada. Nakon toga pjevam splet tradicionalnih pjesama sa svih prostora. Pjevam rumunske, bugarske, grčke, makedonske pjesme. Kosovske pjesme koje su dio svih nas ostavljam za kraj kako bi narod osjetio toplinu i povezanost vjere i tradicije. To su pjesme koje najviše ugriju naša srca, budući da je Kosovo dio naše duše. Emocije koje tada osjetim uvijek završe suzama, koje ne uspijevam da suzbijem ma koliko se trudila“, kazala je ona, i istakla da pjesma „Veseli se, srpski rode“, koja ju je proslavila širom regiona, nikada nije imala političku konotaciju.

„Pjesma je nastala prije četiri i po godine, nije bila vezana ni za jednu političku aferu. Nijedna moja pjesma to nikada nije ni bila. Moj suprug je napisao refren, a ja melodiju i strofe. Iako tada nisam razumjela kontekst stiha „Veseli se, srpski rode, zbog slobode“, on je istrajao da ostaje riječ „slobode“. Kada je ta pjesma doživjela popularnost, dobila je smisao zbog tadašnjih spornih događaja u Crnoj Gori“, rekla je pjevačica, koja ne krije da je razočarana što izvornu muziku drugi poštuju više nego narod sa Balkana.

„Najteže je biti čovjek i to sam posle svih priča i hajki dobro spoznala na svojoj koži. Zahvalna sam svim ljudima na podršci, prosto me je sramota kada vidim koliko divne riječi mi upućuju. Javljaju mi se ljudi iz Indonezije, Turske, Hrvatske i iskazuju ogromno poštovanje prema muzici koju izvodim. Tog poštovanja, nažalost, najmanje ima kod nas u Srbiji i Crnoj Gori“, kazala je Crnogorčevićeva za Alo.

Poštovanje su joj na poseban način ukazali profesor i učenici jedne islamske škole u Crnoj Gori.

„Puno mi je srce zbog muslimana koji su prije nekoliko dana pjevali moju pjesmu „Veseli se, srpski rode“ na jednom od svojih okupljanja. Svaka im čast na tome što su pokazali da nemaju predrasude i da možemo svi da živimo u miru, radosti i veselju“, rekla je pjevačica.

1 Comment

1 Comments

  1. Maki

    21.01.2023. 18:43 at 18:43

    Dobro joj četnici platili. Nažalost, i Kseniju su četnici dovodili da im pjeva. Danica je četniklukom okaljala i ime i prezime — zauvijek…

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Saopštenje za javnost Igumana Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama povodom nemilih scena ispred svetnje

„Izvinjavam se ako su moje riječi protumačene na pogrešan način jer nisam mislio na sve građane Berana, već na one kojima je poročni život draži od monaškog života i posvećenosti Bogu“, riječi su igumana Danila Romanova

Foto: Manastir Đurđevi Stupovi u Beranama

Iguman manastira Đurđevi Stupovi u Beranama Danilo Romanov obratio se saopštenjem za javnost nakon večerašnjih nemilih scena ispred manastira prilikom održavanja skupa podrške sveštenicima Milošu Cicmilu i Stefanu Milovanoviću nakon odluke da budu premješteni iz Berana u druge parohije.

Njegovo obraćanje prenosimo u cjelosti:

„Povodom protesta dijela građana koji su se večeras okupili ispred Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama pod sloganom „Ne damo Stefana i Miloša“ želim da upoznam javnost da se pitanja uređenja crkve rešavaju unutar crkve, a ne na protestima.

Kao iguman Manastira Đurđevi Stupovi namjeravao sam da se obratim prisutnima i objasnim stav crkve povodom nastale situacije, ali sam bio izložen verbalnim napadima dijela prisutnih koji su tražili da napustim manastir, jer nisam iz Berana, a u koji sam po Božijem blagoslovu došao i gdje me je Crkva poslala.

Mislio sam da kažem, da kada toliko brinu za manastir, a smeta im što nisam iz Berana, zašto neko od njih ne dođe da se zamonaši i živi monaškim životom i upravlja manastirom, već u Beranama ima puno poroka kao što su narkomanija, kocka i lopovluk, a gotovo da nema onih koji bi da dođu u manastir i žive kao monasi.

Kajem se što sam reagovao na neprimjerene riječi koje su mi upućivali, ali nisam mogao ostati po strani, jer su htjeli da se miješaju u ustrojstvo manastira. Da nije bilo takvih napada ne bih reagovao na način na koji sam to učinio, jer nisam imao namjeru da bilo koga uvrijedim, već da ukažem na probleme te vrste u Beranama.

Tako da nisam mislio na sve građane Berana, već na takve krugove, koji bi uz to da se bave i crkvenim pitanjima.

Prethodnih dana bespotrebno je širena u narodu netrpeljivost prema episkopu i meni kao igumanu. Crkvena pitanja rešavaju se kroz razgovor sa vladikom.

Svu odgovornost za današnji nemili događaj snose oni koji se na necrkven način protive odlukama vladike, koji upravlja Eparhijom i nije neprijatelj crkve i naroda.

Izvinjavam se ako su moje riječi protumačene na pogrešan način jer nisam mislio na sve građane Berana, već na one kojima je poročni život draži od monaškog života i posvećenosti Bogu“.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Privremeno se obustavlja saobraćaj kroz tunel na Jelovici

„Obustava saobraćaja kroz tunel trajaće od ponedeljka 9. septembra do petka 13. septembra u periodu od 9 do 17 časova“, navodi se u saopštenju Uprave za saobraćaj

Tunel na Jelovici, Foto: Berane online

Saobraćaj na putu Berane-Kolašin preko Lubnica biće privremeno obustavljen od ponedeljka 9. septembra do petka 13. septembra u periodu od 9 do 17 časova.

Saobraćaj se obustavlja zbog završetka radova na instalaciji i testiranju opreme za radio signale u tunelu Klisura.

“Molimo građane, koji planiraju da u ovom periodu putuju na ovom putnom pravcu uzmu u obzir vrijeme obustave saobraćaja, a podsjećamo ih da mogu koristiti putne pravce preko Ribarevnina i Trešnjevika. Apelujemo na građane za strpljenje jer se radi o privremnom prekidu saobraćaja zbog radova koji imaju za cilj povećanje nivoa bezbjednosti svih korisnika tunela Klisura”, kaže se u saopštenju Uprave za saobraćaj.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Skoro 60 odsto građana Crne Gore nema para ni za sedam dana godišnjeg odmora

Podaci pokazuju i da je prošle godine 34,2 odsto stanovnika Sjevernog regiona Crne Gore bilo izloženo riziku od siromaštva, dok su stanovnici Južnog regiona imali najmanji rizik siromaštva od 11,6 odsto

Foto: Screenshot/Ilustracija

Skoro 60 odsto crnogorskih građana živi u domaćinstvima koja ne mogu da priušte nedelju dana godišnjeg odmora van kuće, pokazala je Anketa o dohotku i uslovima života u 2023. godini, koju je objavio Monstat.

Sa druge strane, prema podacima iste ankete, najmanji procenat osoba (11,3 odsto) živi u domaćinstvima koja su izjavila da ne mogu priuštiti svaki drugi dan jelo sa mesom, piletinom, ribom (ili vegeterijanski ekvivalent)”. 

“Mogućnost spajanja ‘kraja sa krajem’, kao indikator subjektivnog siromaštva pokazuje da u 2023. godini 15,1 odsto osoba živi u domaćinstvima koja uz mnogo poteškoća spajaju ‘kraj sa krajem’, dok njih 0,8 odsto živi u domaćinstvima koja su izjavila da veoma jednostavno spajaju ‘kraj sa krajem'“, navodi se u Anketi o dohotku. 

Podaci, kako prenosi portal RTCG, pokazuju i da se 27,3 odsto djece starosti od 0 do 17 godina nalazilo u riziku od siromaštva. 

“Procenat djece u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je pokazatelj koliko je djece koja su u riziku od siromaštva i/ili izrazito materijalno i socijalno deprivirana, i/ili žive u domaćinstvima s veoma niskim intenzitetom rada. U 2023. godini, ovaj pokazatelj je iznosio 38,2 odsto”, navodi se u dokumentu, prenosi Tanjug. 

Anketa o dohotku i uslovima života (EU-SILC) je godišnje istraživanje koje Uprava za statistiku redovno sprovodi od 2013. godine.  Monstat pojašnjava da su podaci prikupljeni ovim istraživanjem predstavljaju osnovu za izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Crnu Goru. 

Anketa je pokazala da je stopa rizika od siromaštva u 2023. godini iznosila je 20,1 odsto, što pokazuje procenat lica čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Preciziraju da te osobe nisu nužno siromašna, samo imaju veći rizik da to budu, jer je njihov ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. 

“Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE), kao procenat osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i/ili su izrazito materijalno i socijalno deprivirani i/ili žive u domaćinstvima sa veoma niskim intenzitetom rada, u 2023. godini iznosila je 31,0 odsto. Stopa izrazite materijalne i socijalne deprivacije, u 2023. godini iznosila je 12,3 odsto i pokazuje procenat lica koja žive u domaćinstvima koja ne mogu da priušte najmanje sedam od trinaest stavki materijalne deprivacije”, pokazuje Anketa. 

Podaci pokazuju i da je prošle godine 34,2 odsto stanovnika Sjevernog regiona Crne Gore bilo izloženo riziku od siromaštva, dok su stanovnici Južnog regiona imali najmanji rizik siromaštva od 11,6 odsto.

„Riziku od siromaštva, u 2023. godini, je bio izložen skoro svaki treći stanovnik ruralnih područja (27,5 odsto). Stopa rizika od siromaštva u gradskom području iznosila je 15,9 odsto u 2023. godini”, navodi se u Anketi o dohotku i uslovima života u 2023. godini. 

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije