POLITIKA
"LJUDI IMAJU ZAKONSKU OBAVEZU DA POŠTUJU DRŽAVNU ZASTAVU ALI NIKO NEMA OBAVEZU DA JE VOLI"
Danilović: Sadašnju zastavu ogroman broj ljudi smatra kreacijom Ranka Krivokapića koja ničim ne podsjeća na slavnu istoriju Crne Gore
„Gradonačelnik Podgorice u različitim oblicima zastavu kači na svaki stub rasvjete, na stubove od struje, rastegne i razapne na kanape iznad bulevara i tako drži od maja do kraja jula na temperaturama koje ih izobliče često do neprepoznavanja. Je li to patriotizam?“, pita lider Ujedinjene Crne Gore

Članovi: 16, 17, 18, 19 i 20 Zakona o državnim simbolima Crne Gore jasni su i lako razumljivi, pa i samo donekle pismenim ljudima. Piše precizno kada, gdje, kako i zašto se ističe državna zastava. Taj Zakon nije pisao niko od „velikosrpskih nacionalista“ nego oni koji se kunu u odanost državi i nadasve njenim simbolima.
Pise: Goran Danilović
Zašto se onda državna zastava koristi kao peškir i razastire po ogradama, kači na prozore, hvata štipaljkama i štipavicama, podiže na pritke, pobada oko puta na kolčeve, i na kraju, koristi kao neka vrsta materijalizovanog ideološkog oružja kojim se vitla i koja se unosi drugima u lice i pod nos.
Zar nije dovoljno što je gradonačelnik Podgorice u različitim oblicima kači na svaki stub rasvjete, na stubove od struje, rastegne i razapne na kanape iznad bulevara i tako drži od maja do kraja jula na temperaturama koje ih izobliče često do neprepoznavanja. Je li to patriotizam?
Ljudi imaju zakonsku obavezu da poštuju državnu zastavu ali niko nema obavezu da je voli!
Način na koji je usvojena i vrijeme kada je to urađeno trajno su podijelili narod jer je, s pravom, ogroman broj njih smatra kreacijom Ranka Krivokapića koja ničim ne podsjeća na slavnu, pa ni simboličku, istoriju Crne Gore.
Ipak, iako je tako, sve dok je državna zastava, i oni koji je vole morali bi je čuvati od svojih često jadnih poriva.
Nigdje kao kod nas državna zastava je simboličko opravdanje raznim biznismenima koji su ojadili državni budžet, kriminalcima i bjeguncima od pravde. Po pravilu umotavaju se i uvijaju u njenu „svetost“. Zadijevaju ih za skupe šeširiće, za kupaće gaće, a s posebnim žarom, ali i namjerom, izlijepe njome cijele spratove zgrada za koje još nisu platili komunalije. Ako i jesu onda su korupcionaški došli do lokacija za njih. Benzinske pumpe, od kojih su one nastale na švercu cigareta i goriva, posebna su mjesta ukrašavanja zastavama i patriotizmom.
Da, ima i onih koji u takve svrhe zloupotrebljavaju albanske, bošnjačke ili srpske zastave. Podjednako mi se gadi u svim slučajevima jer zastave nisu smokvini listovi kojima se pokriva vlastita golotinja, nesojluk ili prostakluk.
Odavno su, ipak, najčuvenije „balkonke“ i „terasuše“. Njih često iz najdubljeg patriotskog ubjeđenja ističe i pošten svijet, ali kad god vidite one dominantne u novogradnji, na skupim, mondenskim mjestima, možete se kladiti da je vlasnik stana metar kvadratni „platio“ u nekom prizemnom kompezacijom, iznudom, zelenašenjem, ili je 90% platila država, a njemu preostalo da onih 10% razvuče na deceniju ili dvije.
Juče je na Cetinju jedna monahinja optužena da je sa manastirske ograde skinula i bacila na tlo državnu zastavu? I dok se nije pojavio snimak stvaran je utisak da se radi o pripadnici neke specijalne jedinice za borbu protiv zastava i atakovanje na Crnu Goru.
Sušto i lažavo zlo, preko brojnih portala, posijalo se odmah – monahinju je valjalo tražiti, naći i raspeti ispred Manastira ili Biljarde?
Te iste monahinje, međutim, već decenijama ukrašavaju i obnavljaju nekada zapuštene manastire širom Crne Gore, oživljavaju dušu jedne nesrećne države koja je decenijama prije umjesto državnih zastava po ogradama, kitila manastire i crkvišta stadima koza, životinjskim izmetom i deponijama smeća. Te iste, bezimene monahinje, prvo su morale godinama da čiste korov, gnoj, ljudski nesojluk i gadluk, kojim su naši brkati posleratni junaci zasrali svaku stopu negdašnjih svetih mjesta, prenoseći svetost na spomenike podignute sebi i sebi sličnima.
Danas je taj krvavi trud, ta, nečija posvećena mladost i život, odjednom postala naša svojina, a oni koji su prosili po svijetu, slagali kamenje i ciglu po ciglu da se Svetinja obnovi, proglašavaju se okupatorima.
Umjesto da se zastidimo i zaplačemo nad onim razasutim kamenjem od kapele na Koritima, umjesto da zahvalimo Bogu i ljudima koji su mu ostali vjerni, a koji su od zapuštenih manastira napravili najljepše slike Crne Gore, neki od nas su za tuđi sendvič i bidon nafte spremni da gurnu novi ugarak u temelj crkvene i necrkvene Crne Gore.
Nekada su zastave Crne Gore, one istorijske, narodne i državne, one bojne i vojne, mogli i smjeli da nose samo najbolji sinovi, samo junaci koji su prije davali život nego barjak, da bismo ih danas širili kao kecelje i traveze po ogradama i žbunovima.
Polusvijet koji drži barjake kao članske karte drži čas Crnoj Gori kako valja i kako ne valja.
Crna Gora koja se brani simbolikom, suštinski je zgažena i opljačkana, izmrcvarena i pridavljena nezajažljivošću nove klase.
Prevaranti su zaposlili nesrećni i sluđeni narod barjacima, a življenje su odabrali za sebe. Takva Crna Gora nikada nije postojala. Takva Crna Gora nije ni laička ni monaška, ni petrovićka ni crnojevićka. To je latifundija nekolicine skorojevića koji su se prvi put u životu napili i najeli i to od naše gladi i u našem poniženju.
Autor je predsjednik Ujedinjene Crne Gore
POLITIKA
Đeljošaj: Svaki Albanac u srcu nosi svetu borbu OVK i legendarnog komandanta Adema Jašarija
„Veoma loša vijest i izuzetno nepravedna odluka! Danas može biti dan žalosti za Albance, ali dostojanstven stav optuženih daje snagu albanskom narodu da izdrži ovaj bol, uz vjeru da će ova užasna presuda biti oborena pred višim instancama“, kazao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma

Nikad nisam vjerovao da sudska odluka može biti ovoliko nepravedna, rat Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) je bio oslobodilački, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma (AF) Nik Đeljošaj na Fejsbuku, komentarišući današnju odluku Specijanog suda u Hagu.
Taj sud osudio je danas bivše vođe OVK Hašima Tačija i Jakupa Krasnićija na po 25 godina zatvora, a saoptužene Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija na 18, odnosno 13 godina zatvora, proglasivši ih krivim za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.
„Veoma loša vijest i izuzetno nepravedna odluka! Danas može biti dan žalosti za Albance, ali dostojanstven stav optuženih daje snagu albanskom narodu da izdrži ovaj bol, uz vjeru da će ova užasna presuda biti oborena pred višim instancama“, kazao je Đeljošaj.
Kako je dodao, nikad nije vjerovao da sudska odluka može biti „ovakva i toliko nepravedna“.
„Ovo je prvostepena odluka i sudski proces nije završen. Vjerujemo da će se, do potpunog okončanja procesa, dokazati nevinost svih. Rat OVK bio je samoodbrambeni, oslobodilački i pravedan. Bio je to rat za opstanak, slobodu i državu Kosovo, uz podršku naših zapadnih saveznika. Agresor ne može i ne smije biti izjednačen sa onim ko je bio prinuđen da se brani. Albanci i sami optuženi poštovali su međunarodne institucije. Niti su pobjegli, niti su se skrivali, već su se pojavili pred pravdom i svoju pravnu bitku nastaviće do kraja“, kazao je.
Đeljošaj je istakao da „svaki Albanac u srcu nosi svetu borbu OVK i legendarnog komandanta Adema Jašarija“, ali i da „svaki Albanac vjeruje u njihovu nevinost“.
„Sloboda i nezavisnost imaju jedan pečat: OVK i Amerika!“, poručio je.
On se osvrnuo i na svoju izjavu iz sinoćnje emisije „Reflektor“ na Televiziji „Vijesti“.
„U Crnoj Gori imamo političke partije koje učestvuju na izborima. Nema otvorenih lista. Lista koju sam predvodio imala je moje ime i prezime u nazivu. Ja zastupam politički subjekat, ali imamo odluke predsjedništva. Smatramo da glasamo o vrijednostima. Osnovne vrijednosti su jeste li poštovali međunarodne odluke sudova“, rekao je tom prilikom, komentarišući stav njegove partije da glasa za smjenu šefa parlamenta Andrije Mandića zbog saučešća porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Lider AF je poručio da „ne vrijedi komentarisati izvlačenje jedne moje izjave iz konteksta i manipulaciju njome“.
„Razgovor je bio o poštovanju odluka međunarodnih sudova od strane Albanaca, za razliku od stava druge strane. Nikada nisam vjerovao da međunarodni sudovi mogu činiti nepravdu. I Ante Gotovina je doživio nepravdu u prvom stepenu, ali je u drugom stepenu pravda pobijedila. Vjerujemo do kraja; borba za pravdu se nastavlja“, kazao je.
Uz objavu na albanskom jeziku, Đeljošaj je objavio fotografiju na kojoj je prikazana mapa Evrope, kruna od trnja (simbol koji se vezuje za Isusa Hrista) i natpis „sramota“.
POLITIKA
Knežević: Ako me narod fino zamoli, razmisliću o kandidaturi za predsjednika Crne Gore ili mjestu premijera
Lider DNP-a je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević izjavio je da bi, ukoliko ga narod „fino zamoli”, mogao da razmisli o kandidaturi za predsjednika Crne Gore.
Govoreći o svojim političkim ambicijama u emisiji „Optimista”, koja se emituje na Jutjub kanalu „Dnevnih novina Dan” i portala „Dan”, Knežević je rekao da ga ministarske funkcije nikada nisu posebno privlačile. Ipak, kada je reč o mestu premijera ili predsednika države, kroz osmijeh je poručio da takvu mogućnost ne bi unaprijed odbacio.
Lider DNP-a govorio je i o manje poznatoj strani svog života – književnosti, poeziji, odrastanju u Zeti, kao i ličnoj cijeni dugogodišnjeg bavljenja politikom.
Knežević je odrastao u porodici prosvjetnih radnika, bio je odličan učenik, a sebe danas opisuje kao „štrebera iz posljednje klupe”, zainteresovanog za istoriju, sport, ali i nestašluke.
Posebno mjesto u njegovoj životnoj priči zauzima Zeta, kraj kojem pripada i kojem se neprestano vraća. O Zeti govori kroz pitanja identiteta, poljoprivrede, ukorijenjenih stereotipa i njene neraskidive povezanosti sa Podgoricom.
„Bolji sam književnik nego političar”
Književnost je, kako je istakao, u njegov život ušla mnogo prije politike. Još 1997. godine proglašen je za najboljeg mladog pjesnika Podgorice, a i danas smatra da je bolji književnik nego političar.
Njegov roman „Obala nesanice” nastao je tokom kućnog pritvora i pandemije virusa korona. Reč je o satiričnoj priči o izmišljenoj državi u kojoj se, kako je naveo, lako mogu prepoznati obrisi crnogorske stvarnosti.
Knežević je otkrio i da je mnoge pjesme napisao u avionu, ali i tokom sjednica Skupštine Crne Gore.
– Kada slušam pojedine kolege, ostaje mi da biram hoću li zaspati ili napisati pjesmu – kazao je Knežević u šaljivom tonu.
Politika mu više uzela nego što mu je dala
Govoreći o svakodnevici jednog političara, predsjednik DNP-a ocijenio je da je ona mnogo složenija od onoga što građani mogu da vide u televizijskim prenosima i javnim nastupima.
Kako je objasnio, ljudi mu se obraćaju zbog zapošljavanja, zdravstvenih problema, dugova, porodičnih sukoba, ljubavnih nedoumica i brojnih drugih životnih teškoća. Zato je, prema sopstvenim riječima, tokom političke karijere morao da bude pomalo ljekar, psiholog, bračni savjetnik, pravnik i socijalni radnik.
Iza humora, međutim, nalazi se i ozbiljna cijena političkog angažovanja. Knežević je rekao da mu je politika mnogo više uzela nego što mu je dala – od zdravlja i živaca, do zatvora, sudskih postupaka i hapšenja članova njegove porodice.
Naveo je da nikada nije umio da ćuti kada se sa nečim ne slaže, pa ni onda kada je riječ o potezima političkih partnera sa kojima dijeli vlast. Posebno je kritikovao nepotizam i privilegije u državnom sistemu, naglašavajući da treba praviti jasnu razliku između privatnog života političkih protivnika i pitanja od javnog interesa.
Knežević je u emisiji govorio i o odnosima vlasti i opozicije, evropskim integracijama Crne Gore, iskustvima iz zatvora i sudnica, kao i o životu iza političke scene.
POLITIKA
Knežević iz Teksasa: Traže da ostanem u Americi, oduševljeni su mojom pojavom i stajlingom
„Došao sam da učinim Crnu Goru velikom“, poručuje Knežević

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević javio se pratiocima na Facebooku video objavom iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Knežević je obraćanje iz Dalasa u Teksasu započeo svojim prepoznatljivim pozdravom, ali ovaj put na engleskom jeziku.
Free Montenegro and you in prison, poručio je lider DNP-a.
„Veliki pozdrav iz Teksasa, tj. iz grada Dalasa gdje delegacija DNP-a u sastavu Milun Zogović, Maja Vukićević, Jovana Todorović i moja malenkost, sprovodi još jednu diplomatsku ofanzivu pod nazivom „učinimo Crnu Goru velikom““, kazao je Knežević.
Dodao je kako mu je veliko zadovoljstvo što su kao gosti pozvani da prisustvuju konvenciji Republikanske partije koja će se danas i sjutra održati u Dalasu. Kako je istakao, Knežević na konvenciji će se obratiti predsjednik Donald Tramp i potpredsjednik Džej-di Vens.
„Moram da napomenem da smo jedini politički subjekt i jedina politička organizacija iz Crne Gore koja će prisustvovati ovom veličanstvenom događaju, što najbolje govori i pokazuje kakve efekte i rezultate je imala naša prethodna posjeta u Vašingtonu koju su mnogi pokušali da omalovaže i da je predstave kao minornu“, rekao je Knežević.
Dodao je kako „u ovom trenutku jedino DNP čuva veze sa SAD i razvija ravnopravno partnerstvo, ne odstupajući ni za centimetar od ranije prokalmovanih ideoloških načela“.
HRONIKA2 дана ranijeUdes autobusa sa podgoričkim osnovcima kod Mojkovca: Teško povrijeđen vođa puta, četiri osobe lakše, među kojima troje djece
HRONIKA1 дан ranijeBijelo Polje: Preminula radnica koja je pala sa sprata magacina kompanije, naložena obdukcija
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Bjelopoljac: Osumnjičen za nedozvoljene polne radnje nad maloljetnicom
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen vozač koji je prevozio đačku ekskurziju
EKONOMIJA6 сати ranijeSve vrste goriva skuplje od ponoći
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšić: Vatrogascima po 2.000 eura









Rajko
08.08.2022. 13:09 at 13:09
Svaka čast za napisano. Odlično!