Connect with us

DRUŠTVO

Darko Pajović uvećao imovinu: Ima veći broj nekretnina u svom vlasništvu

Početkom juna 2016. godine na ponoćnoj sjednici izabran je za predsjednika Skupštine, uz podršku tada vladajućeg DPS-a, navode iz ASP-a

Pajović, Foto: Pozitivna Crna Gora

Od posljednjeg imovinskog kartona iz 2023. godine, koji je podnio shodno obavezama iz Zakona o sprječavanju korupcije, nekadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore i Pozitivne Crne Gore Darko Pajović sada ima veći broj nekretnina u svom vlasništvu, pokazuju katastarski podaci, saopštili su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

U posljednjem kartonu iz 2023. u svom vlasništvu je Pajović prikazao stan od 116 kvadrata i garažu od 14 kvadrata u Podgorici, koje je stekao kupovinom. Za suprugu je naveo parcelu od 933 kvadrata dobijenu nasleđem, gdje ona ima polovinu vlasništva, navode iz Akcije za socijalnu pravdu.

„Kada je prvi put stupio na funkciju kao poslanik 2012. godine Pajović je prikazao upravo taj stambeni prostor kao stan u izgradnji. Prema kupoprodajnom ugovoru sa kraja naredne 2013. godine cijena tog stana iznosila je 135 hiljada eura. Krajem te iste 2013. godine pored Pajovićevog stana je istovremeno za 55 hiljada eura kupljen i stan od 45 kvadrata na ime njegove majke. Taj stan se sada u katastru vodi na njega“, navode iz ASP-a.

Zajedno sa majkom i sestrom, Pajović u Podgorici ima susvojinu i nad stambenim prostorom od 63 kvadrata, dok u ruralnom području Danilovgrada, a nedaleko od Osnovne škole u Spužu, imaju susvojinu nad zemljištem (dvorište, njive, šume) od oko dvije hiljada kvadrata, ali i nad dvije kuće – jedna od 63 kvadrata, a druga od 55 kvadrata.

„Međutim, uz i u blizini tog zemljišta na Pajovića se sada vodi i oko 8,3 hiljade kvadrata zemljišta, prikazanih kao livade i šume, kao i dva pomoćna objekta od 26 kvadrata i 39 kvadrata. Kao osnov sticanja naveden je „poklon“, a dio tog zemljišta je neposredno uz rijeku Zeta“, dodaju iz ASP-a.

Nekadašnji predsjednik Skupštine, dodaju, sa majkom i sestrom, ali i više drugih lica, dijeli i susvojinu u Podgorici nad porodično stambenim objektom od 142 kvadrata, kao i susvojinu, sa takođe više lica, nad oko 3,8 hiljada kvadrata zemljišta (livade, vinogradi, njive) u barskoj opštini, a na širem području Skadarskog jezera. Ipak, neposredno uz te parcele Pajović je kupio livadu od 261 kvadrata i ona se vodi kao njegova svojina.

„U prvom imovinskom izvještaju podnijetom 2012. godine kao poslanik, Pajović je osim stana u izgradnji prijavio i 20 hiljada eura na čekovnoj knjižici, dok je za suprugu prijavio štednju u banci od 15,5 hiljada eura i mercedes A klase iz 2011. godine. Kada je iz civilnog sektora ušao u politiku Pajović je bio lider Pozitivne Crne Gore, a od 2012. do juna 2016. bio je poslanik. Početkom juna te 2016. na ponoćnoj sjednici izabran je za predsjednika Skupštine, uz podršku tada vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), ali i raskol u svojoj partiji. Na funkciji predsjednika Skupštine je ostao oko pola godine, jer na oktobarskim izborima 2016. više nije prešao cenzus za ulazak u parlament, ali ga je DPS vlada dvije godine kasnije imenovala za ambasadora u Pekingu, gdje je bio oko tri godine“, navode iz ASP-a.

Ipak, tokom parlamentarnog statusa Darko Pajović i njegova Pozitivna Crna Gora ostali su najviše upamćeni kroz podršku amandanima za ugovor o zakupu za Sveti Stefan, Miločer i Kraljičinu plažu, koji su od 2012. godine „kupili prašinu“ u Skupštini Crne Gore.

„Aneksom za Sveti Stefan produžen je zakup za 12 godina – do 2049. i smanjena kirija sa 1,6 miliona na 1,1 milion eura. Dopis za smanjenje zakupa pisala je advokatica Ana Kolarević u ime stranog zakupca još 2012. godine, objavljeno je prije tri godine kada je skinuta oznaka tajnosti sa dokumentacije. Aneksom za Kraljičinu plažu zakup je produžen sa 30 na 90 godina i omogućena izgradnja kondo hotela – pola apartmana za prodaju, a pola za hotele. Zakupe za budvanske hotele usaglasila je 2007. godine vlada DPS-a, a sadrže niz privilegujućih odredbi za stranog investitora, a koje su na štetu javnog interesa, dok je aneksima ugovora pozicija Države dodatno pogoršana. Trenutno se u Londonu vodi arbitražni postupak sa stranim investitorom. Prije nekoliko dana državi je dospio ceh na naplatu za advokate od preko 600 hiljada eura, na koji je uložena žalba. Mediji su pisali da je vrijednost atbitraže oko 100 miliona. U međuvremenu strani investitor biser crnogorskog turizma – Sveti Stefan – ne otvara već nekoliko godina“, zaključuju iz ASP-a.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije