Connect with us

DRUŠTVO

JELENA PEROVIĆ

Direktorka Agencije za sprečavanje korupcije sebi najbolji radnik i u martu: Za prekovremeni rad do sada primila gotovo 13.500 eura

Naredba je uslijedila nakon što je Budžetska inspekcija izvršila kontrolni nalaz Agencije za sprečavanje korupcije, a pronašla iste nepravilnosti na koje su ukazali 22. marta. Agencija je uložila prigovor na zapisnik kontrolnog nadzora Budžetske inspekcije, tvrde da im je “uskraćen pravni lijek”, da su inspektorke “prekoračile svoja ovlašćenja, preuzele ulogu suda, izazvale medijske pritiske stvarajući senzaciju kod građana”. Primjedbe su odbačene kao neosnovane

Perović, Foto: ASK

Direktorka Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović potpisala je sebi i u martu varijabile i naknade za prekovremeni rad zbog čega joj je Budžetska inspekcija Ministarstva finansija naredila da te “nepravilnosti otkloni” i informiše ih o tome u roku od tri dana.

Naredba je uslijedila nakon što je Budžetska inspekcija izvršila kontrolni nalaz Agencije za sprečavanje korupcije, a pronašla iste nepravilnosti na koje su ranije ukazali, pišu „Vijesti“.

“Budžetska inspekcija konstatuje da je odgovorno lice nastavilo da ponavlja nepravilnosti, te da nije postupljeno po datom ukazivanju”, naglašava Direktorat za budžetsku inspekciju.

U nalazu, objavljenom 22. marta, Budžetska inspekcija upozorila je na to da je Perović pisala sebi prekovremeni rad i varijabile, za šta je primila gotovo 13.500 eura što je, utvrdila je Budžetska inspekcija, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Resor Novice Vukovića je nalaz uputio Specijalnom državnom tužilaštvu, a tužilac portparol Vukas Radonjić “Vijestima” je ranije rekao da je na osnovu dostavljene dokumentacije formiran krivični predmet.

“Nijesu se uzdražali”

Budžetska inspekcija ponovo je krajem marta kontrolisala Agenciju za sprečavanje korupcije:

“Nakon datog ukazivanja, iz dokumentacije koju je Agencija dostavila Ministarstvu finansija, a koja je proslijeđana od strane Direktorata za finansiranje lokalne samouprave i politiku zarada, konstatovano je da je direktorica Agencije donijela odluku o varijabilnom dijelu zarade za mjesec mart i rješenje za rad duži od radnog vremena (prekovremeni rad) od 20.03.2024. Pomenuta rješenja i odluka, osim ostalih zaposlenih, donijeta su i za direktoricu Agencije Jelenu Perović. Naknadnim, kontrolnim, inspekcijskim pregledom, a uvidom u dokumentaciju dostavljenu od strane Agencije Ministarstvu finansija, utvrđeno je da se direktorica Agencije nije uzdržala od preduzimanja radnji koje su u postupku nadzora utvrđene kao nepravilnosti”, stoji u kontrolnom nalazu Budžetske inspekcije.

Precizirano je da je Perović sebi potpisala varijabilu i prekovremeni rad za mart kao neovlašćeno lice.

13,5 hiljada eura zaradila je direktorka Agencije za sprečavanje korupcije prošle godine mimo plate. Taj iznos se odnosi na prekovremeni rad i varijabile, a dodatnih 8.700 eura inkasirala je za članstvo u Radnoj grupi za utvrđivanje liste javnih funkcionera

Agencija je uložila prigovor na zapisnik kontrolnog nadzora Budžetske inspekcije, a kako se navodi, ukazali su na to da im je “uskraćen pravni lijek”.

Iz Agencije u primjedbama još tvrde da su inspektorke “prekoračile svoja ovlašćenja, preuzele ulogu suda, izazvale medijske pritiske stvarajući senzaciju kod građana”.

Budžetska inspekcija konstatovala je da su primjedbe Perović neosnovane.

“Zakonom o inspekcijskom nadzoru uređuju se načela, način i postupak vršenja inspekcijskog nadzora, obaveze i ovlašćenja inspektora… Pojedina pitanja inspekcijskog nadzora mogu se urediti posebnim propisom… Iz navedenog proizilazi da Budžetska inspekcija, u vršenju inspekcijskog nadzora, postupa u skladu sa posebnim zakonima… U vršenju isnpekcijskog nadzora, inspektor obavlja prvenstveno preventivnu funkciju, a preduzima upravne radnje, kada se preventivnom funkcijom ne može postići svrha i cilj nadzora”, stoji u odgovoru na primjedbe Perović.

Šta sve piše u prvom nalazu

Prema prvom nalazu Budžetske inspekcije koji je objavljen 22. marta, Perović je prošle godine radila čak 310 sati prekovremeno, za šta je sebi potpisala iznos od 5.212,10 eura, a dežurala je i u dane praznika – 22. i 23. maja i 13. i 14. jula prošle godine, za šta je sebi uplatila dnevnice u iznosu od 536,78 eura.

Perović je, prema tok dokumentu, prošle godine mimo propisa podijelila sebi i dijelu zaposlenih na desetine hiljada eura.

Perović je pisala sebi prekovremeni rad i varijabile, za šta je primila gotovo 13.500 eura što je, navodi se u nalazu, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Dodatnih više od 8.700 eura inkasirala je za rad u Radnoj grupi za utvrđivanje liste javnih funkcionera.

Prema podacima iz zapisnika Budžetske inspekcije, Perović je za period od januara do juna prošle godine članovima bivšeg Savjeta uplatila na račun zarada najmanje 10.000 eura više u odnosu na ono što je propisano zakonom.

ASK je isplatila tokom godine 134.221 euro varijabila zaposlenim i to gotovo 11.000 eura u januaru 2023, više od 15.000 hiljada u februaru, u martu 12.326…

Rješenja o varijabilnom dijelu zarade, stoji u zapisniku, donijela je Perović, a na listi nagrađivanih je i ona sama.

“Utvrđeno je da nisu primijenjene odredbe člana 31 stav 6 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Rješenje o zaradi donosi radno tijelo koje ih je izabralo, postavilo…”, stoji pored ostalog u zapisniku.

Iz Agencije su tada, nakon što je nalaz objelodanjen, optužili medije da rade protiv javnog interesa:

“Ako već budžetske inspektorke mogu da preuzmu ulogu Ustavnog suda, mogu i pojedini mediji ulogu redovnih sudova, i to presuđujući u svoju korist, a protiv javnog interesa”.

(Izvor: Vijesti)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije