Connect with us

POLITIKA

LOKALNI IZBORI

Đeljošaj razbio DPS u Tuzima

Prema preliminarnim rezultatima, Albanski forum osvojio 18 od ukupno 32 mandata, dobili oko 600 glasova više nego 2019. Koaliciju predvođenu DPS-om glasalo hiljadu građana manje nego prije četiri godine (12 mandata). Demokrate i Socijaldemokratska partija imaće po jednog odbornika, ostali nijesu prešli cenzus

Đeljošaj, Foto: Luka Zeković

Albanski forum ubjedljivi je pobjednik lokalnih izbora u Tuzima – koalicija Albanske alternative, Demokratskog saveza Albanaca, Nacionalne albanske unije i Demokratskog saveza u Crnoj Gori osvojila je 18 mandata, dva više nego na izborima 2019. godine, od ukupno 32 odbornička mjesta.

Prema preliminarnim rezultatima, koalicija ne čelu sa aktuelnim predsjednikom Opštine Tuzi i prvim čovjekom Albanske alternative Nikom Đeljošajem, dobila je 4.282 glasa, odnosno 51,83 odsto, pet procenata više nego 2019. Na prethodnim izborima osvojili su 3.682 glasa, a juče oko 600 više.

Đeljošaj je nakon, kako je kazao, prebrojanog 100 odsto biračkog materijala, istakao da su građani Malesije odlučili da im povjere apsolutnu vlast sa 18 mandata:

”Proglašavam pobjedu”.

foto: Vijesti

Na drugim lokalnim izborima, nakon što su Tuzi postale samostalna opština 2018. godine, koalicija koju čine Demokratska partija socijalista (DPS), Bošnjačka stranka (BS), Socijaldemokrate (SD), Demokratska unija Albanaca (DUA) – “Pravim putem”, osvojila je 12 mandata. Za koaliciju koju je predvodio Elez Niković glasalo je 2.755 građana Tuzi, odnosno 33,35 odsto, što je oko 1.000 glasova manje nego prije četiri godine.

Na prethodnim izborima 2019. DPS je samostalno osvojio 10 mandata, Bošnjačka stranka četiri, a Socijaldemokrate jedan. DPS je 2019. dobio 2.491 glas, BS 961, a SD 360.

Portparol i poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore Miloš Nikolić sinoć je saopštio da rezultat koji je koalicija osvojila ukazuje da su zadržali povjerenje birača, i osvojili sličan broj glasova kao i na prethodnim izborima.

”Činjenica da je nacionalna partija odnijela apsolutnu pobjedu u Tuzima, pokazuje jedan trend koji je prisutan već nekoliko godina i on ne iznenađuje. DPS i dalje smatra da je za našu lokalnu sredinu, a i za Crnu Goru, najbolji izbor politička ponuda koju personifikuju ljudi različitih vjera i nacija, ali sa vizijom kako da unaprijede, razvijaju i obogaćuju svoju sredinu. Zahvaljujemo svim biračima koji su nam ukazali povjerenje, i obećavamo da ćemo sa još većim elanom raditi za dobrobit Tuzi i njenih građana”.

Za Demokratsku Crnu Goru je glasalo 417 građana, što čini 5,05 odsto i ta partija je osvojila jedan mandat. Ta partija, koju je na izborima predvodio Štjefan Camaj, prije četiri godine osvojila je jedan mandat, koji je bio presudan da sa Albanskim forumom vrše vlast.

Lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić saopštio je da su ostvarili odličan rezultat.

”Bili smo treća izborna lista po snazi i to u samostalnom nastupu, ostvarili smo rast od 80 odsto u odnosu na lokalne izbore 2019. godine i nekoliko puta uvećali svoj rezultat u odnosu na parlamentarne izbore 2020. godine”, rekao je Bečić.

Socijaldemokratska partija (SDP), koju je predvodio Husein Đoković, osvojila je takođe jedan mandat. Osvojili su 333 glasa, odnosno 4,03 odsto.

Ostale partije koje su učestvovale na izborima nisu prešle cenzus.

Socijalistička narodna partija je osvojila 160 glasova, odnosno 1,94 odsto, dok je Albanska koalicija (DP, Forca) osvojila 189 glasova, odnosno 2,29 odsto.

Slavlje pristalica Albanskog foruma, foto: Željka Vučinić

Stranka pravde i pomirenja (SPP) je osvojila 126 glasova, odnosno 1,53 odsto.

Na izbore je izašlo 8.245 glasača, ili nešto više od 66 odsto birača.

Nevažećih je bilo 69 listića.

Pravo glasa imalo je 12.387 birača.

Izborni dan je protekao mirno, bez većih nepravilnosti.

Predsjednik Opštinske izborne komisije Edmond Ujkaj za Televiziju Vijesti je kazao da je registrovano nekoliko “sitnih nepravilnosti” koje ne remete izborni proces.

Ujkaj je rekao da se te nepravilnosti odnose na fotografisanje glasačkog listića, te da se oni poništavaju.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Patrijarh: Pozivamo Albance na dijalog, na Kosovu ima mjesta za sve

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost

Foto: Screenshot/Instagram

Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije pozvao je kosovske Albance na dijalog jer, kako je istakao, na Kosovu ima mjesta za sve.

Patrijarh je na naučnom skupu u Beogradu rekao da su na djelu potpuno fiktivne i imaginarne konstrukcije po pitanju srpskih svetinja, prenosi RTS.

„Opet i opet, vođeni Hristovom ljubavlju, pozivamo na dijalog Albance, jer kao što na Kosovu ima mjesta za sve, uvijek i još uvijek ima mjesta dijalogu o životu ljudi na Kosovu“, poručio je patrijarh.

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost.

„Ta prava pripadaju svima, a moraju biti garantovana i srpskoj crkvi i njenom vjernom narodu, odnosno univerzalna ljudska i vjerska prava i slobode ne mogu biti dio statusnih pregovora i političkih sporazuma“, zaključio je patrijarh.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić organizovao sastanak lidera parlamentarne većine kako bi riješili krizu

Mandić je pokušao da miri zavađene strane. Na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza

Lideri parlamentarne većine započeli su danas dijalog kako bi prevazišli krizu nastalu nakon izbora v.d. direktora Uprave policije.

Sastanak je u Šipčaniku organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić, a prisustvovali su predstavnici Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić i Boris Bogdanović, čelnik Albanskog foruma Nik Đeljošaj, te premijer i lider Evrope sad Milojko Spajić, piše RTCG.

Mandić je, kako saznaje RTCG, pokušao da miri zavađene strane. Navode da na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza.

Dogovoreno je da se dijalog između lidera parlamentarne većine nastavi.

Premijer i Vlada su 13. marta odbili da na mjesto direktora policije izaberu policijskog službenika Lazara Šćepanovića koga je predložio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović iz Demokrata. Kako ministar nije iznio drugi predlog, većina u Vladi je ovlastila premijera Spajića da on predloži novog kandidata. Premijer je predložio, a Vlada izabrala Aleksandra Radovića za v.d. šefa policije.

Šaranović je ocijenio da je „preuzimanjem ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova grubo prekršen zakon“ i najavio prijavu nadležnima protiv Vlade zbog „izvršenog krivična djela“.

Premijer Spajić je odbacio optužbe Demokrata.

„Vlada nije obavezna da podrži predlog ministra. Ne slažem se da smo ušli u kršenje zakona,“ rekao je Spajić 14. marta.

Predsjedništvo Demokratske Crne Gore oročilo je potom podršku vlasti do sticanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), nakon čega će sprovesti temeljnu analizu odnosa među potpisnicima koalicionog Sporazuma. Odlučeno je i da Predsjedništvo neće podržati bilo kakvu inicijativu za reviziju Sporazuma u smislu principa, konstituenata, podjele oblasti i resora unutar 44. Vlade

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Istraživanje CEDEM-a: Evropu sad bi glasalo 26,3, a DPS 26 odsto ispitanika

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori 11,3 odsto ispitanika bi glasalo Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika

Spajić (PES) i Živković (DPS)

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) predstavio je danas rezultate njihovog istraživanja na temu „Političko javno mnjenje Crne Gore“, prema kojem je 9,5 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 31,5 odsto njih uglavnom zadovoljno, 22,9 odsto uglavnom nezadovoljno, 13,2 veoma nezadovoljno, a 22,9 odsto nema stav.

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić je kazala da se bilježi trend rasta od 2022. godine, kada je u pitanju zadovoljstvo učinkom neke vlade.

„Od pada Vlade Zdravka Krivokapića počinju dinamičniji događaji na sceni. Izabran je SDT, desila se hapšenja, potpisivanje temeljnog ugovora…“, navela je, pišu „Vijesti„.

Da se Crna Gora kreće pravim putem smatra 34,6 odsto ispitanika, krivim njih 31,1 odsto, dok je 34,3 odsto odgovorilo da ne znaju.

Bilježi se, u odnosu na mjerenje iz maja prošle godine, pad broja onih koji misle da se država kreće pogrešnim putem.

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori, 26,3 odsto ispitanika bi glasalo Pokret Evropa sad, 26 odsto Demokratsku partiju socijalista (DPS), 11,3 odsto Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika.

Ispod cenzusa bi ostali Socijaldemokratska partija (SDP) sa 2,3 odsto, kao i Socijaldemokrate i Socijalistička narodna partija (SNP) sa 2,2 odsto podrške.

Pokret Evropa sad bilježi pad podrške, pošto ih je na mjerenju u maju 2023. podržalo 29,1 odsto ispitanika, dok DPS bilježi rast sa 24,1 na 26 odsto.

foto: Aljoša Turović

„Napuštanje Milatovića koštalo je PES podrške, kao i isključenje Milovića, napuštanje nekih poslanika. Situacija je takva da imamo pad u odnosu na prošlo mjerenje, a DPS rast. Može se pripisati kongresu, ali i tome da su neki njihovu glasači otišli drugim partijama, ali nakon odluka nove većine, vratili se DPS-u. Prošli put smo ispitivali za ZBCG, ovaj put kao posebne partije. Blagi rast je vjerovatno zbog ulaska u vlast“, rekla je Bešić.

Milatović ima najbolju ocjenu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović političar je sa najboljom prosječnom ocjenom (2,93), a drugi na listi je premijer Milojko Spajić (2,77).

Slijede Aleksa Bečić (2,47), Milo Đukanović (2,45), Milan Knežević (2,41), Dritan Abazović (2,34), Nikola Janović (2,28), Danijel Živković (2,26), Andrija Mandić (2,23), Srđan Perić (2,18).

Nakon njih slijede Goran Danilović (2,10), Ivan Vuković (2,10), Boris Bogdanović (2,10), Vladimir Joković (2,06), Boris Mugoša (2,05), Nik Đeljošaj (2,02), Ervin Ibrahimović (2,00), Nikola Đurašković (1,94), Srđan Pavićević (1,93), Damir Šehović (1,89), Andrej Milović (1,88), Genci Nimanbegu (1,88), Duško Marković (1,87), Mehmed Zenka (1,86), Fatmir Đeka (1,86), Vladislav Dajković (1,80), Ivan Vujović (1,78), Vatroslav Belan (1,76) i Seid Hadžić (1.68).

Kad je u pitanju udio najviših ocjena, najviše ih ima Spajić (17,6 odsto), pa Milatović (16,4), Đukanović (16,3), Knežević (14,9), Mandić (12,8).

Spajić u segmentu najviših ocjena bilježi najveći porast, sa 10,3 na 17,6 odsto, a značajan je rast i kod Kneževića sa 9,8 na 14,9 odsto.

Kada je riječ o programu „Evropa sad 2“, 32,8 odsto ispitanika misli da on ne postoji, 23,3 odsto da će on biti realizovan tokom mandata ove vlade, a 17,1 da se program već sada realizuje.

Njih 44,9 odsto je zabrinuto za ekonomsku stabilnost. „Potvrđuje da je standard veoma važan građanima“, rekla je Nevenka Vuksanović, projektna koordinatorka u CEDEM-u.

Rekonstrukciju Vlade podržava 34,1 odsto ispitanika, a 21,9 ne podržava.

Da nisu potrebni vanredni parlamentarni izbori smatra njih 39,3 odsto, a 32,1 da jesu.

Ostavku Milatovića u PES-u dobrom smatra 30,4 odsto, a lošom 21,9 odsto ispitanika. „To pokazuje da ga građani percipiraju kao predsjednika svih građana“, navodi Vuksanović.

Porast povjerenja u policiju

Kada je u pitanju povjerenje u institucije, najveće povjerenje imaju sistem obrazovanja, policija, Srpska pravoslavna crkva, zdravstveni sistem…

Uglavnom i veliko povjerenje u sistem obrazovanja ima 55,2 odsto ispitanika, što je manje u odnosu na maj kada je ova brojka iznosila 59,3 odsto. Bešić ovaj fenomen objašnjava nedavnim štrajkom prosvetnih radnika.

Sa druge strane, porast povjerenja bilježi policija o kojoj je u maju 50,9 odsto ispitanika imalo uglavnom ili veliko povjerenje, a po posljednjem 53,5 odsto.

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku. Učestvovalo je 1.007 ispitanika, dok je standardna statistička greška +/- 3,01 odsto..

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije