Demokratska partija socijalista (DPS) spremna je da glasa za manjinsku vladu, jer je i to bolje rješenje od katastrofalne situacije u kojoj se Crna Gora nalazi na čelu sa aktuelnom Vladom, poručio je lider te stranke i predsjednik države, Milo Đukanović.

Đukanović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da manjinsku vladu smatra najlošijom alternativom aktuelnoj, ali, kako je naveo, u ovom trenutku ne postoji spremnost jednog broja parlamentarnih subjekata da podrže druga rješenja za izlazak iz krize.

On smatra da bi manjinska vlada trebalo da traje godinu, i da je veoma važno utvrditi prioritete kojim će se baviti u tom periodu.

Đukanović je ocijenio da je aktuelna Vlada neuspješna, da je demonstrirala nekompetentnost i neodgovornost prema državnim interesima na svakom konkretnom pitanju, i da se već kasni sa njenom smjenom.

„Crna Gora je izgubila neke ljude koji možda nijesu morali umrijeti, zahvaljujući lošoj politici Vlade u zaštiti života i zdravlja ljudi u uslovima pandemije koronavirusa. Takođe, izgubila je i više investitora i biznisa bez kojih nema dinamičnog ekonomskog razvoja. Izgubila je početni zamah u razvoju institucija nezavisne države Crne Gore “, rekao je Đukanović.

On je kazao da, zahvaljujući tome, Crna Gora gubi korak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU).

„Nažalost, kao i u mnogo ranijih istorijskih etapa nastavljamo da gubimo vrijeme kao veoma dragocjen resurs“.

„Sve su to razlozi koji su nas opredijelili da podržimo inicijativu Građanskog pokreta URA da dođe do izglasavanja nepovjerenja Vladi a, naravno, kazali smo da ćemo nakon toga sjesti sa svima koji su zainteresovani da razgovaramo o tome kako bi trebala izgledati nova vlada“, naveo je Đukanović.

On je istakao da u DPS-u smatraju da bi najbolje bilo ići na prijevremene parlamentarne izbore.

„Najodgovornije i najpoštenije je vratiti mandat građanima, da oni odluče kome će povjeriti upravljanje izvršnom vlašću i državnom politikom“, kazao je Đukanović.

Kako je naveo, u ovom trenutku postoji dosta skepse kod značajnog broja parlamentarnih subjekata oko takvog scenarija izlaska iz krize.

Ako je već tako, smatra Đukanović, sljedeće racionalno rješenje može biti formiranje političke vlade, čija bi politička baza bila nova proširena parlamentarna većina koja artikuliše građansku i proevropsku politiku države.

„Smatramo da bi svi subjekti koji se nalaze na toj političkoj platformi trebalo da daju svoje najbolje potencijale za formiranje vlade, jer će ona biti na veoma ozbiljnom iskušenju“, pojasnio je Đukanović.

On je kazao da, ipak, jedan broj parlamentarnih partija koje će vjerovatno glasati za smjenu aktuelne Vlade nije spreman da podrži takvu ideju političke, te da preferiraju izbor manjinske Vlade.

„Manjinsku vladu smatramo najlošijom alternativom aktuelnoj, i postavljamo pitanje za sve – moramo li iz lepeze alternativa baš da izaberemo najlošiju“, rekao je Đukanović.

On smatra da se manjinskom vladom nepotrebno sužava i onako nedostatna baza iz koje će se selektirati kadrovi za njen sastav.

„Ako ne postoji spremnost svih partnera da podrže neki od ova dva, prema nama superiorna scenarija, onda će DPS, vjerujem, podržati i manjinsku Vladu zato što je i ona rješenje za katastrofalnu i ponižavajuću situaciju u kojoj se nalazi Crna Gora predvođena Vladom premijera Krivokapića”, poručio je Đukanović.

Na pitanje da li je bilo razgovora u vezi sa formiranjem manjinske vlade, Đukanović je odgovorio da oni za sada nijesu zvanično vođeni.

Prema njegovim riječima, za DPS nije presudno pitanje da li će učestvovati u manjinskoj vladi.

„Vidjeli ste tokom ovih 17 mjeseci da je DPS dokazao da se državnom politikom odgovorno možete baviti, ne samo iz vlasti, nego i iz opozicije“, kazao je Đukanović.

On je dodao da o manjinskoj vladi i njenim ciljevima sa svim zainteresovanim treba razgovarati nakon epiloga inicijative za smjenu Vlade 4. februara.

„Crnoj Gori treba još političke i društvene emancipacije, dostizanja novih nivoa demokratske i kulture odgovornosti, da bi se smjeli osloniti da će manjinska Vlada trajati i da će obezbijediti stabilnost i učinkovitost“, rekao Đukanović.

On smatra da bi eventualna manjinska vlada mogla da traje godinu i da se u tom roku mogu obaviti određeni poslovi.

Za DPS, kako je naveo, presudno je važno šta bi bili politički i razvojni prioriteti tokom njenog mandata.

„To je tema o kojoj želimo da razgovaramo sa svim političkim subjektima koje će okupiti inicijativa za formiranje manjinske vlade, ako to ostane prioritetni scenario i poslije 4. februara“, poručio je Đukanović.

Na pitanje kako vidi koalicioni potencijal DPS-a, Đukanović je kazao da je problem jednog broja političkih subjekata koji, po inerciji iz vremena svog opozicionog staža, ponavljaju konstrukcije kojim su se služili da bi došli na vlast.

„U tom dugotrajućem periodu, oni su DPS tendenciozno označavali kao partiju ogrezlu u korupciji i navodnog pokrovitelja kriminala“, rekao je Đukanović.

On je dodao da su u DPS-u to uvijek i javno tumačili kao priznanje političke nemoći i izborne nekonkurentnosti zbog čega su njihovi politički protivnici i mediji koji ih podržavaju upotrebljavali i taj repertoar nekorektnih i neutemeljenih optužbi na naš račun.

„Zato su danas u raskoraku, jasno im je da bez DPS-a nema pouzdane stabilnosti, niti potencijala za dinamičan hod ka EU, a opet ti novi potencijalni partneri na platformi građanske i evropske politike imaju barijeru da to priznaju, pruže ili prihvate ruku saradnje zbog svega što su neodgovorno pričali prethodnih godina“, naveo je Đukanović.

On je rekao da je DPS opstajao na vlasti zato jer je kontinuirano bio u procesu reformi.

„Zaista mislim da smo mi, tokom 30 godina, sistematski mijenjali nabolje svoju političku filozofiju, metod rada i kadrovske sastave i da smo time uspješno zadovoljavali prirodnu potrebu građana da na političkoj sceni uvijek prepoznaju poželjnu dozu novog“, naveo je Đukanović.

On je kazao da su se, nakon Kongresa u januaru prošle godine, sa izuzetkom predsjednika, svi funkcioneri koji su prethodnih 25 godina bili u vrhu stranke i koji su, kako je naveo, najzaslužniji i za obnovu nezavisnosti, strateški zaokret ka Evropi i ulazak u NATO, investicioni bum i dinamičan ekonomski razvoj, dobrovoljno povukli u korist mlade generacije DPS-a.

Đukanović je rekao da je stav te nove generacije političara u vrhu DPS-a bio da državu i partiju u ovom periodu čekaju teška iskušenja i da je zbog toga važno da se na održanom Kongresu ne otvara pitanje promjene na poziciji predsjednika stranke.

On je naveo da Crna Gora nikada nije prošla težu godinu, i da su promoteri velikosrpskog nacionalizma, udobno smješteni u samom vrhu državne politike Srbije, vjerovali da će, nakon 30. avgusta 2020. godine, Crna Gora biti njihov lak plijen.

„Kao što vidite nije. I ovaj epilog nije rezultat toga što Srbija nije bila agresivna. Bila je agresivna, i upotrijebila je, rekao bih, ne manje težak repertoar osvajanja Crne Gore od Miloševićevog repertoara. Dakle nije uspjela, jer smo se oduprli tome“, smatra Đukanović.

On je kazao da je u tom periodu i DPS prolazio teška iskušenja, jer je bila izložena frontalnoj destrukciji od strane nove vlasti u Crnoj Gori, a takođe i od strane politika iz regiona i van njega koje imaju ciljeve u Crnoj Gori u čijem im ostvarenju DPS svojom političkom snagom predstavlja nerješivu prepreku.

„Danas, godinu kasnije, mi smo na istom rejtingu na kojem smo bili 30. avgusta 2020. Dakle, spriječili smo spontani raspad, ili destruktivno rušenje DPS-a“, ocijenio je Đukanović.

On je rekao da je DPS pokazao da se može odgovorno brinuti o državnim interesima i iz opozicije.

„Da nije tačno da vam je kao opozicionoj partiji jedina mogućnost da nasilno, kamenjem i drugim pomagalima nasrćete na državni parlament. Prvog dana nakon izbornog poraza kazali smo da to nećemo raditi jer smo mi stvarali državu za razliku od ranije opozicije koja je nije željela i koja je sistematski pokušavala srušiti njenu nezavisnost, te da ćemo je braniti i iz opozicionih klupa“, istakao je Đukanović.

Upitan da li će izbori za predsjednika biti prilika da bude nastavljena obnova partije, Đukanović je podsjetio da u Statutu stranke piše da će najkasnije u roku od dvije godine od Kongresa biti održani neposredni izbori za lidera DPS-a.

„Glavni dio te pripreme je reevidencija članstva, sada kada više nijesmo vladajuća, nego opoziciona partija, važno je ustanoviti ko su stvarno naši članovi i njima dati pravo da izaberu novog predsjednika DPS-a, najkasnije do kraja ove godine. To se može dogoditi u bilo kom ranijem terminu“, objasnio je Đukanović.

On smatra da će neposredan izbora predsjednika stranke značiti novi impuls njenoj demokratizaciji i da će potvrditi da DPS u svojoj bogatoj kadrovskoj bazi ima ljude koji su u stanju i da uspješno kormilare strankom, i koji će moći da doprinesu daljem evropskom razvoju Crne Gore“.

Na pitanje da li će se kandidovati za predsjednika DPS-a, Đukanović je rekao da nije trenutak za taj odgovor.

Đukanović je kazao da zna da taj odgovor nestrpljivo očekuje jedan dio javnosti, posebno onaj koji, kako je naveo, iz konkurentskih ili naglašeno kritizertskih pobuda daje sebi za pravo da sudi o kvalitetu i tempu „naših stranačkih reformi, čak i da nam daju netražene savjete šta bi tobože za nas bilo dobro“.

„Ali, odgovoriti danas eksplicitno na vaše pitanje nije mudro jer moja odgovornost nije primarno okrenuta prethodno pomenutim ‘dobroželateljima’ nego članovima i biračima na koje se oslanjamo u ostvarivanju svojih političkih interesa, uvijek podudarnih sa interesima Crne Gore“, rekao je Đukanović.

Govoreći o Temeljnom ugovoru koji Crna Gora treba da potpiše sa Srpskom pravoslavnom ckrvom (SPC), Đukanović je kazao da nije upoznat sa tim dokumentom.

„Nijesam upoznat sa tim navodnim Temeljnim ugovorom kojeg je objavio jedan dnevni list. Pogledao sam tog dana da li na sajtu Vlade postoji zvanično obavještenje da je vlada razmatrala taj akt i da ga je usvojila. Tada to obavještenje nije postojalo, kasnije zaista nijesam kontrolisao“, rekao je Đukanović.

On je rekao da se do sada niko iz Vlade nije našao pozvanim da o tom, jednom od najvažnijih političkih pitanja crnogorske današnjice, konsultuje bilo koga, počev od predsjednika države.

„To ubjedljivije od bilo čega govori o vladinom razumijevanju pravila kohabitacije vlasti u našoj zemlji“, rekao je Đukanović.

Upitan da li će tražiti od premijera ugovor, Đukanović je odgovorio da neće jer je, kako je naveo, Zakonom o slobodi vjeroispovijesti predviđeno da ugovor o nekim pitanjima od zajedničkog interesa sa vjerskim zajednicama potpisuje Vlada.

„Da se ne bi bilo ko, počev od premijera, našao pogođenim što se predsjednik miješa u nešto što je ustavna nadležnost Vlade. Ali smatram da se ovo pitanje pokušava riješiti na nedopustivo netransparentan način“, kazao je Đukanović.

On je rekao da se neosnovano naziva Temeljnim i da to treba biti ugovor kakav je potpisan sa Islamskom i Jevrejskom vjerskom zajednicom u januaru 2012. godine, ili kakav je SPC potpisala sa Hrvatskom.

Kako je naveo, pokušaj da se ugovor sa SPC predstavi kao Temeljni ugovor sam po sebi, govori o lošoj namjeri.

„Da se nastavi sa idejom monopola SPC, ne samo nad pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori, nego i sa pokušajem da se SPC, kao vjerska zajednica, pretpostavi svim drugim vjerskim zajednicama, a u krajnjoj konsekvenci da se pretpostavi i državi Crnoj Gori“, ocijenio je Đukanović.

Govoreći o Zapadnom Balkanu, Đukanović je upozorio da je bezbjednosna situacija u regionu pogoršana.

On je rekao da o tome govori duže od godinu i upozorava da stanje u regionu nije onakvo kakvo je bilo prije pet godina i da smo korak po korak sa teme proširenja Evrope došli do obnavljanja teme bezbjednosti i stabilnosti Zapadnog Balkana, što neodoljivo podsjeća na rane 90. godine.

„I tada se sa razvojne politike prešlo na teren međunacionalnog nadgornjavanja i sukobljavljanja zbog čega smo vrlo brzo zabasali u tešku nestabilnost koja je u finalnoj konsekvenci porodila i genocid u Srebrenici“, ocijenio je Đukanović.

Upitan kako komentariše da je, nakon objavljivanja informacije da je spriječen atentat na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, on doveden u vezu sa tim događajem, Đukanović je rekao da su to najobičnije gluposti i politikantske konstrukcije.

„Smatram da tu temu na političkoj i medijskoj sceni i Srbije i Crne Gore danas spinuje jedan broj ljudi bolesnog uma. Zato njihove izmišljotine o mojoj navodnoj ulozi u stvarnoj ili izmišljenoj pripremi atentata na predsjednika Srbije odbacujem sa podsmijehom i najdubljim prezirom”, poručio je Đukanović.

On je rekao da je očigledno da se Srbija približava izborima i da je vladajuća politika nezadovoljna iskustvom sa nedavno održanog referenduma.

„Siguran sam da je procjena medijsko-političkih čimbenika u Srbiji da je potrebno napraviti novu mobilizaciju oko figure za koju oni procjenjuju da je najvažnija u političkom životu Srbije danas. I, naravno, tu je tema o atentatu uvijek zahvalna“, rekao je Đukanović.

On je istakao da nije obavezno da se u takvim spinovima pojavi i predsjednik susjedne države kao poručilac atentata, ali da u ovom slučaju to svjedoči samo o nekoj posebnoj frustraciju koja danas postoji na medijsko-političkoj sceni Srbije prema Crnoj Gori i njenom predsjedniku države.

Đukanović kao drugi mogući aspekt teme atentata prepoznaje i konstrukciju poznatu u saradnji obavještajnih službi.

„Nije nepoznato da iz određenih krugova, političkih i obavještajnih, koji nijesu zadovoljni kvalitetom, lojalnosti Srbije i njenog predsjednika i koji stalno sumnjiče da bi Srbija u nekom kritičnom momentu mogla zalutati u EU, pa možda čak i u NATO, pokušavaju da serviraju ovakve konstrukcije, trudeći se da ga što više vežu za sebe“, rekao je Đukanović.

On kaže i da je poznata, iako profesionalno nekorektna praksa da obavještajne agencije kada im je to potrebno za političku upotrebu, znaju da od partnerske službe poruče informaciju o navodnoj ugroženosti bezbjednosnih prilika ili života markantnih ličnosti u zemlji čiju bezbjednost štite.

„Tako i u ovom slučaju krunski argument za neupućenu javnost treba da bude informacija sa neke misteriozne partnerske adrese“.

„Želi se skrenuti pažnja predsjedniku Srbije da bi i on mogao biti meta obojenih revolucija, i da mu navodna opasnost prijeti sa zapadne strane i od podržavaoca evroatlantske politike u regionu“, dodao je Đukanović.