Connect with us

POLITIKA

KANDIDAT DPS

Đukanović: Idemo u Evropu!

Kazao je da su plate i penzije u prethodnom periodu povećane i da to niko ne osporava, niti želi da vrati u pređašnje stanje

Foto: Filip Filipović/ADRIA

Predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović kazao je da je vrlo svjestan da je u vremenu vlasti koju je predvodio bilo slabosti, te da je on odgovoran za to.

On je na mini tribini održanoj u Podgorici kazao i da je u stanju da te slabosti i otkloni.

„Dvije i po godine radimo na otklanjanju naših slabosti, danas našu politiku reprezetnuju mladi ljudi – strpljivo čekamo svoju šansu“, rekao je Đukanović.

On je, kako je saopšteno iz DPS-a kazao i da Crna Gora „ne može dalje izdržati ovu agoniju“ i da zato „želimo da interveništemo prvo na predsjedničkim, pa zatim i na parlamentarim izborima“.

„Apsolutno sam siguran da ćemo 2. aprila slaviti još jednu veliku pobjedu demokratske i evropske Crne Gore. Želimo bolji životni standard za sebe, svoje potomstvo i svakog građanina Crne Gore. To je cilj svake ozbiljne politike, da čuvamo stabilnost da bi se mogli razviti. Idemo u Evropu, jer je to provjereno dobra formula za razvoj“, rekao je Đukanović.

Kazao je i da će pobjedom na predsjedničkim izborima početi da se realizuje zadatak koji je DPS postavio pred sobom za naredni petogodišnji period – ubrzan rad na pokretanju novih insvesticija i poslova u Crnoj Gori.

„Crna Gora će u narednih pet godina biti članca Evropske unije i zahvaljujući svemu što ćemo urediti u našoj kući, naši građani treba da imaju prosječnu platu koju imaju građani EU, a na današnji dan to je 1.500 eura i ja vjerujem da je to realno“, rekao je Đukanović.

Dodao je da to podrazumijeva i niz „sinhronozovanih poslova“, odnosno da se snize porezi i unaprijedi administracija tako da se omogući efikasnije Oosnovanje novih biznisa, a samim tim i zapošljavnje građana.

Naveo je i da se društveni prozvod ne može stvarati tako što se moćne kompanije tjeraju iz zemlje.

„Danas prisustvujemo paradi neodgovorne politike u Crnoj Gori. Ljudi pokušavaju stvoriti iluziju da je moguće živjeti odlično, nezavisno od toga da li radite ili ne. To nije moguće. To je krajnje neogovoran pokušaj stvaranja privida da je moguće imati odlične plate i penzije koje ćemo isplaćivati iz kredita. Posljednji put se aktuelna Vlada zadužila po stopi od 9,2 odsto, što je rekord ne samo za našu, nego za bilo koju drugu državu“, rekao je Đukanović.

Dodao je i da oni koji su „zatražili ovakvo zaduženje ne računaju da će se oni starati o njegovom vraćanju“.

„Domaćin državne kuće je vlada, a ova država već dvije i po godine nema domaćina i, nažalost, ovo su posljedice. Mi nudimo alternativu tome, a to je ono kako smo vodili Crnu Goru od obnove nezavisnosti do 2020. godine. U tom periodu bio je kontinuirani rast društvenog proizvoda iz godine u godinu, zahvaljujući čemu je rastao životni standard naših građana“, rekao je Đukanović.

Kazao je i da su plate i penzije u prethodnom periodu povećane i da to niko ne osporava, niti želi da vrati u pređašnje stanje.

„Sad treba gledati kako da se one podmiruju iz sopstvene zarade, a ne iz kredita. 2023. godine naša država zadužuje se 600 novih miliona, unutar kojih je 150 miliona predviđeno za izmirivanje plata. Pravilo u finansijama je kad se zadužujete za investiciju da je to u redu, ali zlatno fiskalno pravilo je da ne smijete da se zadužujete za tekuću potrošnju, ona se izmiruje iz onoga što ste sami stvorili. Neupitno je, dakle, da plate treba da ostanu na ovoj visini i da se stvaraju uslovi da se dalje povećavaju, ali moramo pojačati investicije, otvaramo nova radna mjesta, povećavamo društveni proizvod i plate izmirujemo iz svog rada, a ne iz kredita. U tome je razlika između naše i politike naših oponenata“, rekao je Đukanović.

Naveo je i da povećanje plata nije ispratilo povećanje penzija, što je, kako je kazao stvorilo stopu inflacije od 17,2 odsto.

„Ta inflacija pogađa i one koji nijesu dobili veće penzije, oni su izloženi dvostrukom udaru – udaru inflacije i neadekvatne zdravstvene zaštite. To je mjera odgovornosti prema 120.000 crnogorskih penzionera“, rekao je Đukanović.

Ocijenio je i da su predsjednički izbori „značajni iz najmanje tri važna razloga“.

„Ovo su izbori na kojima država bira svog prvog čovjeka… Drugo sada imamo jedinstveni izborni proces sa dva poluvremena – predsjednički i već zakazani prijevremeni parlamentarni izbori. Ovo je dobra prilika da država, u skladu sa demokratskim standardima, dođe do one vlasti koja će joj najpouzadnije garantovati ostvarivanje ciljeva koje ima ta država. Treće, Crna Gora se i na ovim izborima nalazi na ozbiljnom raskršću sa kojeg vode različiti putevi i mi odlučujemo kojim ćemo putem nastaviti“, rekao je Đukanović.

On je dodao da su opet „oživjele politike nacionalizma, čiji je najretrogradniji vid velikodržavnički nacionalizam koji ima za cij nasilno mijenjanje granica“.

Đukanović je, između ostalog, kazao i da se osjeća superiorno u odnosu na protivkandidata, te da je apsolutno siguran u pobjedu.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Patrijarh: Pozivamo Albance na dijalog, na Kosovu ima mjesta za sve

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost

Foto: Screenshot/Instagram

Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije pozvao je kosovske Albance na dijalog jer, kako je istakao, na Kosovu ima mjesta za sve.

Patrijarh je na naučnom skupu u Beogradu rekao da su na djelu potpuno fiktivne i imaginarne konstrukcije po pitanju srpskih svetinja, prenosi RTS.

„Opet i opet, vođeni Hristovom ljubavlju, pozivamo na dijalog Albance, jer kao što na Kosovu ima mjesta za sve, uvijek i još uvijek ima mjesta dijalogu o životu ljudi na Kosovu“, poručio je patrijarh.

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost.

„Ta prava pripadaju svima, a moraju biti garantovana i srpskoj crkvi i njenom vjernom narodu, odnosno univerzalna ljudska i vjerska prava i slobode ne mogu biti dio statusnih pregovora i političkih sporazuma“, zaključio je patrijarh.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić organizovao sastanak lidera parlamentarne većine kako bi riješili krizu

Mandić je pokušao da miri zavađene strane. Na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza

Lideri parlamentarne većine započeli su danas dijalog kako bi prevazišli krizu nastalu nakon izbora v.d. direktora Uprave policije.

Sastanak je u Šipčaniku organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić, a prisustvovali su predstavnici Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić i Boris Bogdanović, čelnik Albanskog foruma Nik Đeljošaj, te premijer i lider Evrope sad Milojko Spajić, piše RTCG.

Mandić je, kako saznaje RTCG, pokušao da miri zavađene strane. Navode da na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza.

Dogovoreno je da se dijalog između lidera parlamentarne većine nastavi.

Premijer i Vlada su 13. marta odbili da na mjesto direktora policije izaberu policijskog službenika Lazara Šćepanovića koga je predložio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović iz Demokrata. Kako ministar nije iznio drugi predlog, većina u Vladi je ovlastila premijera Spajića da on predloži novog kandidata. Premijer je predložio, a Vlada izabrala Aleksandra Radovića za v.d. šefa policije.

Šaranović je ocijenio da je „preuzimanjem ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova grubo prekršen zakon“ i najavio prijavu nadležnima protiv Vlade zbog „izvršenog krivična djela“.

Premijer Spajić je odbacio optužbe Demokrata.

„Vlada nije obavezna da podrži predlog ministra. Ne slažem se da smo ušli u kršenje zakona,“ rekao je Spajić 14. marta.

Predsjedništvo Demokratske Crne Gore oročilo je potom podršku vlasti do sticanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), nakon čega će sprovesti temeljnu analizu odnosa među potpisnicima koalicionog Sporazuma. Odlučeno je i da Predsjedništvo neće podržati bilo kakvu inicijativu za reviziju Sporazuma u smislu principa, konstituenata, podjele oblasti i resora unutar 44. Vlade

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Istraživanje CEDEM-a: Evropu sad bi glasalo 26,3, a DPS 26 odsto ispitanika

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori 11,3 odsto ispitanika bi glasalo Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika

Spajić (PES) i Živković (DPS)

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) predstavio je danas rezultate njihovog istraživanja na temu „Političko javno mnjenje Crne Gore“, prema kojem je 9,5 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 31,5 odsto njih uglavnom zadovoljno, 22,9 odsto uglavnom nezadovoljno, 13,2 veoma nezadovoljno, a 22,9 odsto nema stav.

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić je kazala da se bilježi trend rasta od 2022. godine, kada je u pitanju zadovoljstvo učinkom neke vlade.

„Od pada Vlade Zdravka Krivokapića počinju dinamičniji događaji na sceni. Izabran je SDT, desila se hapšenja, potpisivanje temeljnog ugovora…“, navela je, pišu „Vijesti„.

Da se Crna Gora kreće pravim putem smatra 34,6 odsto ispitanika, krivim njih 31,1 odsto, dok je 34,3 odsto odgovorilo da ne znaju.

Bilježi se, u odnosu na mjerenje iz maja prošle godine, pad broja onih koji misle da se država kreće pogrešnim putem.

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori, 26,3 odsto ispitanika bi glasalo Pokret Evropa sad, 26 odsto Demokratsku partiju socijalista (DPS), 11,3 odsto Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika.

Ispod cenzusa bi ostali Socijaldemokratska partija (SDP) sa 2,3 odsto, kao i Socijaldemokrate i Socijalistička narodna partija (SNP) sa 2,2 odsto podrške.

Pokret Evropa sad bilježi pad podrške, pošto ih je na mjerenju u maju 2023. podržalo 29,1 odsto ispitanika, dok DPS bilježi rast sa 24,1 na 26 odsto.

foto: Aljoša Turović

„Napuštanje Milatovića koštalo je PES podrške, kao i isključenje Milovića, napuštanje nekih poslanika. Situacija je takva da imamo pad u odnosu na prošlo mjerenje, a DPS rast. Može se pripisati kongresu, ali i tome da su neki njihovu glasači otišli drugim partijama, ali nakon odluka nove većine, vratili se DPS-u. Prošli put smo ispitivali za ZBCG, ovaj put kao posebne partije. Blagi rast je vjerovatno zbog ulaska u vlast“, rekla je Bešić.

Milatović ima najbolju ocjenu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović političar je sa najboljom prosječnom ocjenom (2,93), a drugi na listi je premijer Milojko Spajić (2,77).

Slijede Aleksa Bečić (2,47), Milo Đukanović (2,45), Milan Knežević (2,41), Dritan Abazović (2,34), Nikola Janović (2,28), Danijel Živković (2,26), Andrija Mandić (2,23), Srđan Perić (2,18).

Nakon njih slijede Goran Danilović (2,10), Ivan Vuković (2,10), Boris Bogdanović (2,10), Vladimir Joković (2,06), Boris Mugoša (2,05), Nik Đeljošaj (2,02), Ervin Ibrahimović (2,00), Nikola Đurašković (1,94), Srđan Pavićević (1,93), Damir Šehović (1,89), Andrej Milović (1,88), Genci Nimanbegu (1,88), Duško Marković (1,87), Mehmed Zenka (1,86), Fatmir Đeka (1,86), Vladislav Dajković (1,80), Ivan Vujović (1,78), Vatroslav Belan (1,76) i Seid Hadžić (1.68).

Kad je u pitanju udio najviših ocjena, najviše ih ima Spajić (17,6 odsto), pa Milatović (16,4), Đukanović (16,3), Knežević (14,9), Mandić (12,8).

Spajić u segmentu najviših ocjena bilježi najveći porast, sa 10,3 na 17,6 odsto, a značajan je rast i kod Kneževića sa 9,8 na 14,9 odsto.

Kada je riječ o programu „Evropa sad 2“, 32,8 odsto ispitanika misli da on ne postoji, 23,3 odsto da će on biti realizovan tokom mandata ove vlade, a 17,1 da se program već sada realizuje.

Njih 44,9 odsto je zabrinuto za ekonomsku stabilnost. „Potvrđuje da je standard veoma važan građanima“, rekla je Nevenka Vuksanović, projektna koordinatorka u CEDEM-u.

Rekonstrukciju Vlade podržava 34,1 odsto ispitanika, a 21,9 ne podržava.

Da nisu potrebni vanredni parlamentarni izbori smatra njih 39,3 odsto, a 32,1 da jesu.

Ostavku Milatovića u PES-u dobrom smatra 30,4 odsto, a lošom 21,9 odsto ispitanika. „To pokazuje da ga građani percipiraju kao predsjednika svih građana“, navodi Vuksanović.

Porast povjerenja u policiju

Kada je u pitanju povjerenje u institucije, najveće povjerenje imaju sistem obrazovanja, policija, Srpska pravoslavna crkva, zdravstveni sistem…

Uglavnom i veliko povjerenje u sistem obrazovanja ima 55,2 odsto ispitanika, što je manje u odnosu na maj kada je ova brojka iznosila 59,3 odsto. Bešić ovaj fenomen objašnjava nedavnim štrajkom prosvetnih radnika.

Sa druge strane, porast povjerenja bilježi policija o kojoj je u maju 50,9 odsto ispitanika imalo uglavnom ili veliko povjerenje, a po posljednjem 53,5 odsto.

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku. Učestvovalo je 1.007 ispitanika, dok je standardna statistička greška +/- 3,01 odsto..

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije