Očuvan mir, učvršćen multietnički sklad devedesetih, Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO kampanje, mirnim putem obnovljena i međunarodno priznata država, članica NATO, u predvorju Evropske unije, najrazvijenija ekonomija na Zapadnom Balkanu. Realizovani su projekti tunel Sozina, Luštica, vjetroparkovi… Sve to je legitimacija Crne Gore, rekao je odlazeći predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na svojoj posljednjoj konferencije.

On je rekao da nema namjeru da eksplicitnije sumira rezultate vlasti „koju sam personifikovao, a čije rezultate niko realan ne može osporiti“.

„Crna Gora je pokazala spremnost za promjene. U vrijeme jugoslovenske ratne drame izabrani su mir i stabilnost. Referendum nije bio sam čin obnove uskraćene nam državnosti, niti demokratska svetkovina. To je bio izraz naraslog samopouzdanja građana i vjere u sopstvene sposobnosti. Nakon toga napravljen je zaokret ka evropskom kulturnom krugu. Tek to nije bio jednostavan poduhvat. Ovo nije posao koji se završava u mandatu jedne vlasti, niti može završen. Naša zemlja je još uvijek u ranoj fazi procesa emancipacije, opterećena teškim bremenom ekonomske zaostalosti, te kontraverznim odnosom dijela građana prema državi“, poručio je Đukanović.

Ističe da su napravljeni su značajni iskoraci koje niko ne može da potcjenjuje.

„Snaga naše vizije došla je i nakon promjene vlasti i nedavnih predsjedničkih izbora. Pokazali smo svoj demokratski kapacitet i time dodatno uzdigli Crnu Goru. Površne primjedbe sa zapadnih adresa o nesmjenjivosti vlasti izgubile su vjerodostojnost. Nadam se i da su neki naši partneri shvatili da svaka promjena ne znači promjenu na bolje“.

Đukanović kaže da ima utisak da je većina evropskih partnera shvatila da su u Crnoj Gori dobili ono što nisu željeli, a da je Crna Gora nakon ovih promjena ušla u novu epohu političkog života.

„Prošle godine sam govorio zašto je smijenjena Krivokapićeva Vlada koja je destabilizovala društvo i državu, ali i o razlozima podrške Abazovićevoj Vladi. Podržali smo je s ciljem da se deblokira evropski proces, da se vrati povjerenje investitora i da se radi na pripremi izbora. Nažalost, ništa od toga nije urađeno. Propuštena je iznenada iskrsla šansa zbog rata u Ukrajini da se ubrza evropski put Crne Gore. Vladi je izlgasano nepovjerenje, a onda je i raspušten parlament poznat po svom aantiustavnom djelovanju“.

On tvrdi da će Abazovićeva Vlada po neradu i štetnim odlukama biti upamćena kao najgora u istoriji političkog života u Crnoj Gori.

„Navodno oslobodilačkom politikom, došlo je do urušavanja sistema obrazovanja, zdravstva, ekonomije, javnih finansija… Evropske integracije su zaustavljene, a doveden je u pitanje i kredibilitet Crne Gore kao NATO partnera. Mukotrpno građeni ugled zemlje ozbiljno je uzdrman“.

Đukanović ističe da je Crnoj Gori nasušno potrebna stabilna, kompetentna, patriotska vlada, koja će afirmisati građansku državu i multietničku demokratiju i ostvariti članstvo u EU.

„Vanredni izbori su prva velika šansa i velika nada, jer Crna Gora je ponovo na strateškoj raskrsnici s koje je moguće natrag u Evropu ili u balkanski nacionalizam“, poručio je Đukanović.

Dodaje da je uprkos neznanju, neradu i lošoj namjeri pojedinaca, Crna Gora ostala posvećena evropskoj perspektivi, obavezama iz NATO i prioritetima iz spoljne politike.

„Vjerujemo da će Vlada izabrana nakon skorih izbora preuzeti odgovornost i stvoriti uslove za odvijanje normalnog političkog života u Crnoj Gori. Vjerujem i u bolju Crnu Gori i u bolju Evropu. Nema vječne vlasti, samo je Crna Gora vječna. Čestitam građanima 21. maj, Dan nezavisnosti“, poručio je Đukanović.

Pravo iskušenje slijedi nakon izbora, ogledaće se u hrabrosti lidera partija da naprave koalicije

Na pitanje šta očekuje od predstojećih izbora i kako planira da se angažuje u kampanji Đukanović je kazao da očekuje da izbori proteknu u demokratskoj atmosferi, te da će dati jasan pregled rejtinga partija i politika koje se vode.

„Vjerujem takođe da će se i tim rezultatima nedvosmnisleno pokazati dominacija opredjeljenja građana za dalji proevropski razvoj. Vjerujem da će partije koje su se rezultatima dokazale kao proevropske i partije koje se najavljuju i predstavljaju kao proevropske imati većinsku podršku građana. Na pravom iskušenju ćemo tek biti nakon izbora. Ono će se ogledati u hrabrosti i odlučnosti lidera partija da naprave koalicije koje će biti u stanju da odgovorno vode račuan o interesima Crne Gore. Najvažniji je nastavak puta evropskog razvoja. Sve ostalo su nepametne kalkulacije, a jedna od njih je – samo ne sa prethodnom vlašću. Ta vlast baštini rezultate proevropskgo razvoja i ne predstavlja se najavom svoje evropske politike, nego rezultatima. Iz istraživanja javnog mnjenja rekao bih da građani žečele taj put“, rekao je Đukanović.

Dodao je i da imamo partije koje se svojim nazivom ili programom predstavljaju kao evropske.

„Ako bude hrabrosti i mudrosti, eto prilike da se formira vlada“.

Đukanović je rekao i da nema namjeru da „mijenja dres“.

„U svakoj prilici i u svakom svojstvu nastaviću da podržavam tu politiku, pa i partiju na čijem sam čeku bio donedavno“.

Rekao je i da se neće povući iz polirike.

„Ode čega da se povlačim? Od onoga čemu sam posvetio život? Ne morate biti predsjednik stranke da biste bili odgovoran građanin. Sve što bude trebalo toj politici i toj partiji u svim budućim kampanjama, imaće od mene“, poručio je on.

Smatra da koliko će suverena biti Crna Gora zavisi od kvaliteta upravljanja.

„Do 30. avgusta 2020. ona je bila ne samo nezavisna, nego i suverena država. Nikad nismo dozvolili da Crna Gora ikome postane privezak. Kvalitet unutrašnje politike opredjeljuje nivo uvažavanja zemlje u međuanrodnoj politici. Ne možete biti uvaženi ako ne vodite dobru unutrašnju politiku. Ali, građani su ovako odlučili da izgleda naša parlamentarna večina“.

Izostanak dovoljne pomoći od EU i NATO-a otvorio je široko vrata djelovanju antievropskih politika

Na pitanje kako komentariše tvrdnje političkih protivnika da bi Crna Gora davno bila EU da se DPS iskreno zalagao za to Đukanović odgovara da sve što je u ovoj zemlji urađeno na planu evropskog razvoja, uradila je prethodna vlast.

„Preuzeli smo odgovosrnost da usmjerimo Crnu Goru ka Evropi. Sve ovo smo uradili da bi se folirali? To je vrlo nebulozno i apsolutno neutemeljeno. A zašto Crna Gora već do sad nije članica? To je proces koji podrazumijeva susretno djelovanje i postojanost i komptetentnost u realizaciji reformi koje nas kvalifikuju za članstvo. Glavninu tog posla u Crnoj Gori smo napravili dok je u Evropi stajao neposustali entuzijazam za ujedinjenjem. Tokom otvaranja pregovora bilo je tonova o zamoru proširenja… Osim onoga što se dešavalo na Zapadnom Balkanu, bilo je važnije ono što se dešavalo u EU“.

Smatra da je tačno da su posustale reforme na Zapadnog Balkanu, ali da toj konstatciji EU nedostaje rečenica o njihovoj odgovornosti za posustajanje reformskog aktivizma.

„Treba nam pomoći da bismo stali na kolosjek evropskog razvoja. Izostanak dovoljne pomoći od EU i NATO-a otvorio je široko vrata djelovanju antievropskih politika, počev od ruske, tako da je Balkan izložen malignom uticaju trećih zemalja. Moralo se dogoditi da EU i NATO kažu – ovo je zona naše odgovornosti. Danas svjedočimo ozbiljnoj vrijednosnoj devastaciji Zapadnog Balkana. Nadam se da je ukrajinska nesreća ne samo sezonski, nego dugoročno probudila one koji misle o budućnosti Evropek“, kazao je Đukanović.

Đukanović je rekao da ništa ne bi promijenio kada je riječ o najvažnijim ostvarenjima Crne Gore.

„Kad završite neki posao i osvrnete se, uvijek zaključite da je to moglo nešto bolje. Kad razmišljam o najvažnijim ostvarenjima Crne Gore na kojima sam radio – tu ništa ne bih promijenio. Ponosan sam što smo umjesto pogibija izabrali mir, što smo učvrstili nacionalno dostojanstvo, što smo prepoznali da sukob s NATO 1999. nije naš interes, ponosan sam na referendum, na članstvo u NATO, na poziciju u predvorju Evrope, na sve investicije koje su realizovane. Ovo su ozbiljni poduhvati i ne očekujem da ih iko do kraja razumije, uvaži i još manje poštuje. Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka – doći će vrijeme. Ko je stvorio institucije za 14 godina? Toga nema. Trebaće nam najmanje pola vijeka za to, možda i duže“, smatra Đukanović.

Tražiće titulu počasnog predsjednika
Rekao je i da će iskoristiti zakonsku mogućnost da zatraži titulu počasnog predsjednika.

Taj period će, rekao je, provesti posvećen sređivanju svoje arhive, sistematizaciji dugog političkog vijeka..

„… jer vjerujem da to može koristi ne samo za moja duogtrajnija sjećanja, nego i nekome ko ima ambiiciju da se bavi politikom. Dobro je da čuvamo i te pisane tragove. Negdje mislim da se bavim tim poslom i zbog toga mi odgovra da koristim status ranijeg predsjednika. Da li ću se baviti još nekim poslom – o tome nisam razmišljao. Više puta sam se povlačio iz politika i na takva pitanja sam slično odgovarao. Ako se odlučim da svoju osnovnu djelatnost dopunim još nečim, to će biti kao izraz jedne ozbiljne odluke da energiju koju imam korisno raspodijelim. To će biti samo u slučaju da prepoznam mogućnost za uključivanje u neki posao koji neće oštetiti reputaciju Crne Gore i moju reputaciju predjsednika i premijera“, poručio je Đukanović.

Istorija će ga pravedno vrednovati
Odgovarajući na pitanje kako misli da će ga istorija pamtiti – kao autokratu ili reformatora Đukanović poručuje da nema sumnju da će istorija to pravilno vrednovati, jer ne misli da živimo u vremenu u kom je moguće izvoditi takve sudove.

„Ne samo zbog vremenske distance, nego i zato što ovo vrijeme smatram ozbiljnim političkim nevremenom. Globalna scena zahvaćena je nepodnošljivo plitkoumnim populizmom. Racionalna politika povukla se pred njim. Politika je nekad bila prostor za odabrane, a danas je za one koji su željni reklamerstva. To ne može biti trajno stanje. Da može, svijet bi završio u kataklizmi. Ovo je jedna loša amplituda. Danas nema pameti za izvođenje ozbiljnih istorijskih zaključaka“, zaključio je.