Pozdravljamo stalnu pažnju Savjeta za ljudska prava na stanje ljudskih prava u Ukrajini. Uostalom, Savjet na to obavezuje njegov mandat. U suprotnom, rizikovali bismo da ohrabrimo slične prijetnje i drugim državama, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u govoru na 52. sesiji Savjeta za ljudska prava u Ženevi.

„Danas je to Ukrajina, sjutra bi to mogla biti neka druga susjedna država. Recimo i Crna Gora koja je inače duže vremena pod snažnim uplivom tzv. meke moći Rusije i njenih ekspozitura hibridnog djelovanja u zemlji i na Zapadnom Balkanu. U prošlosti smo prečesto bili svjedoci zastrašujućih efekata nekažnjivosti za zločine. Na greškama moramo učiti. Greške ne smijemo ponavljati“, dodao je Đukanović u govoru koji je medijama dostavila Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore.

Dodao je da se i ovogodišnja debatu održava u kontekstu nastavka jednogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, sa nesagledivim patnjama i stradanjima civila, i daljim teškim kršenjima međunarodnog prava ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.

„U uslovima rušenja temelja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i Povelje UN, tektonskih potresa i posljedica po globalnu bezbjednost, geopolitiku i ekonomiju, uključujući krizu energenata i hrane, inflatorne pritiske i porast troškova života i poslovanja. Ruska agresija je stavila na test cio svijet, generalno djelujući otrežnjujuće i kohezivno na međunarodnu zajednicu“, kaže Đukanović.

Napad na Ukrajinu, dodaje on, napad je na evropsku i globalnu bezbjednost i stabilnost.

„I na obavezujuće ključne principe međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava. Zato ne smijemo ostajati nijemi kada je dio suverene države okupiran od strane druge, kada se dešavaju pokušaji svrgavanja demokratski izabranih vlasti ili kada bilo koja država krši i zloupotrebljava ljudska prava i slobode. Zbog svega toga, važno je da otvoreno i jasno sagledavamo kako se države odnose prema svojim obavezama da štite i unapređuju ljudska prava, jer od toga zavise životi ljudi, kao i mir, sigurnost i stabilnost. Ne možemo biti neutralni u odnosu na agresiju, niti na kršenja ljudskih prava“, istakao je Đukanović.

Naveo je da Crna Gora ponavlja snažnu osudu ruske agresije na Ukrajinu.

„I daje punu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, kao i njeno pravo na samoodbranu. Ostajemo snažan zagovornik osiguravanja pune odgovornosti za učinjene zločine, posebno kroz djelovanje Međunarodnog krivičnog suda, ali i drugih nacionalnih i međunarodnih mehanizama. Služenje pravdi i osiguravanje odgovornosti za zločine je ključno za sprečavanje njihovog ponavljanja, kao i za ostvarivanje prava žrtava i preživjelih na istinu, pravdu i obeštećenje“, kaže on, a navodi se u saopštenju.

Dodao je da u pozadini navedenih geopolitičkih dešavanja, ove godine se obilježavaju važni jubileje dostignuća čovječanstva – 75. godišnjica Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i 30. godišnjica Bečke deklaracije i Programa akcije, kao i druge važne jubileje.

„To nas neminovno vraća na podsjećanje da su ovi ključni dokumenti nastali na premisi da su osnovna ljudska prava, slobode i dostojanstvo inherentni svakoj osobi. Da su kao takvi zajednički standard UN, a ne privilegija ili geografska, kulturološka ili bilo koja druga odrednica koja se vezuje samo za pojedine države ili grupe država i njima svojstvene modele demokratije i razvoja. Da se svijet saglasio oko univerzalnosti, nedjeljivosti i međuzavisnosti ljudskih prava. Da su tako viđena ljudska prava temelj slobode, pravde, mira i jednakosti u svijetu. I zajednička vrijednost koja određuje i ujedinjuje čovječanstvo. Ovakva vizija i duh Univerzalne deklaracije – koja je dovela do stvaranja sistema ljudskih prava prije 75 godina – su potrebni našem vremenu i svijetu više nego ikada“, istakao je.

Zato Crna Gora, kako kaže on, pridružuje svoj glas rezonantnim pozivima Visokog komesara za “podmlađivanje“ globalnog konsenzusa o ljudskim pravima kao univerzalnim, nedjeljivim i međuzavisnim i za oživljavanje duha i vitalnosti Univerzalne deklaracije.

„To dalje zahtijeva da osiguramo da ljudska prava budu u središtu naših odgovora na višestruke krize, i da budu podržana pravnim sistemom zasnovanim na vladavini prava. Isto tako da podržimo inkluzivan, efikasan i umreženi multilateralizam i njegove institucije. To je važno da bi preokrenuli alarmantni trend sistemskih i široko rasprostranjenih kršenja ljudskih prava, rastuće diskriminacije i nejednakosti, kao i erozije demokratskih institucija i građanskog prostora. I da bi odgovorili na nove izazove za ljudska prava poput hibridnih prijetnji, tehnološkog razvoja, klimatske krize i ekološkog propadanja, te višestrukih posljedica pandemije COVID-19. Da bismo ovo postigli, potrebno je da krenemo od svoje kuće. Da stalno radimo na očuvanju i unapređenju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti u našim društvima. Jedino tako možemo biti kredibilni i odgovorni prema svojim građanima i pouzdani u saradnji sa drugima. Kada sagledavamo domete Univerzalne deklaracije u kontekstu sadašnjih višestruko povezanih i isprepletanih izazova i kriza, čini se važnim podsjetiti da je država na čijem sam čelu sačuvala mir, međukulturni i međuetnički karakter crnogorskog društva u vihoru zla i rata koji su generisali retrogradne politike na prostoru bivše Jugoslavije, devedesetih godina prošlog vijeka“, naveo je Đukanović.

Istakao je kako danas Crna Gora sve svoje susjede može pogledati u oči.

„Ne okrećući glavu od Srebrenice i svih drugih zločina, kao što nijesmo zatvarali vrata pred kolonama izbjeglica iz BiH, Hrvatske, sa Kosova, koje su tokom devedesetih našle utočište u Crnoj Gori. Kao i danas od velikog broja Ukrajinaca koji bježe od ruske agresije. Ipak, i danas se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima koji nagrizaju njenu multietničku demokratiju, oazu mira na Zapadnom Balkanu i sidro njegove stabilnosti kako su je od devedesetih godina prošlog vijeka do nedavno nazivali najviši zvaničnici demokratskih država. Kontinuirana ruska hibridna djelovanja, kojima smo besomučno izloženi, podstiču retrogradne politike, šire govor mržnje i produbljuju podjele i u Crnoj Gori, kao i u drugim zapadnobalkanskim društvima“, kaže on.

Ali, kako kaže, mi nemamo i ne tražimo alternativu evropskom vrijednosnom sistemu.

„Na vrijednostima pravde, prava, slobode i jednakosti, uz poštovanje najviših međunarodnih standarda, Crna Gora je obnovila nezavisnost. Ostvarila članstvo u NATO, i našla se u predvorju Evropske unije. I nastavićemo evropskim putem. Crna Gora će ostati principijelan glas u odnosu na dramatična kršenja ljudskih prava, krize i sukobe koje su se dešavale i u drugim državama širom svijeta: u Iranu, Avganistanu, Etiopiji, Mjanmaru i mnogim drugim mjestima. Bićemo snažni podržavaoci prava djevojčica i žena, prava osjetljivih i marginalizovanih grupa, uključujući LGBTIQ plus osoba. Crna Gora će nastaviti da djeluje u Savjetu proaktivno i konstruktivno, s ciljem jačanja poštovanja i očuvanja univerzalnih ljudskih prava svugdje i za sve. I u okviru UPR procesa. I da podupire nezavisnost mandata Visokog komesara i Kancelarije. Kao i da sarađuje sa ostalim UN mehanizmima za ljudska prava“, zaključio je Đukanović.

U govoru u Ženevi on je pozdravio izbor ambasadora Vaclava Baleka za predsjednika Savjeta, kao i Volkera Turka za Visokog komesara za ljudska prava.