Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIK CRNE GORE PORUČIO U INTERVJUU ZA THE JERUSALEM POST

Đukanović: Srpska i Ruska pravoslavna crkva su alati u rukama Putinove politike

„Uprkos protivljenju Srbije, Crna Gora je obnovila nezavisnost“, kazao je Đukanović

Đukanović, Foto: Boris Pejović

Srpska pravoslavna i Ruska pravoslavna crkva samo su alati u rukama politike Vladimira Putina, poručio je predsjednik države Milo Đukanović u intervjuu The Jerusalem Postu.

Govoreći o slučaju temeljnih ugovora sa vjerskim zajednicama, on je istakao kako je onaj sa Jevrejskom zajednicom, potpisan 2012. primjer po uzoru na razvijene demokratije.

„U nekim slučajevima smo uspjeli, ali u nekim nijesmo. Kao što znate, mi se mučimo sa takvim ugovorom sa Srpskom pravoslavnom crkvom. A to što se mučimo sa potpisivanjem takvog sporazuma s njima, opet je refleksija globalnih odnosa o kojima sam govorio. Jer, nažalost i SPC i Ruska pravoslavna crkva su samo alati ili instrumenti u rukama Putinove politike“, dodao je on.

Nije međutim detaljnije govorio o tom pitanju, već se u intervjuu uglavnom osvrtao na bezbjednosne prilike u Evropi, spoljnopolitičke ciljeve i rezultate Crne Gore, na odnose sa Izraelom, Palestinom i drugim državama te regije, ali i na lični politički angažman.

Nije planirao da tri decenije provede u politici

Kaže kako nije planirao da će ovoliko dugo ostati u politici.

„Ali, nažalost, u proteklih 30 godina moje političke karijere bilo je toliko događaja da bi mogli ispuniti jedno stoljeće. U početku smo imali rat u bivšoj Jugoslaviji, pa je neko trebalo da se pobrine da u Crnoj Gori imamo mir. Uspjeli smo u tome. I uspjeli smo sačuvati naš multietnički sklad. A onda je došlo na dnevni red pitanje ekonomske održivosti Crne Gore. Uspjeli smo da obezbijedimo održivost i da je dodatno unaprijedmo. Onda nas je Slobodan Milošević uveo u rat sa NATO. Neko je trebalo da se pobrine da Crna Gora ne bude toliko bombardovana. Uspjeli smo i u tome“, rekao je on.

Uprkos protivljenju Srbije, dodao je, obnovljena je i nezavisnost.

„Odlučili smo da obnovimo nezavisnost Crne Gore. Srbija je bila žestoko protiv toga, ne samo u Miloševićevo vrijeme, nego i u doba vladavine Koštunice. No, uspjeli smo, bez ratova, bez nestabilnosti, što nije uobičajeno na Balkanu. Zapravo, to je bio jedini takav primjer. Takođe smo se opredijelili za članstvo u NATO. I uspjeli smo i u tome. A u međuvremenu smo realizovali neke vrlo jake investicije. Danas čekamo da postanemo dio Evropske unije, i ispred smo ostalih kandidata“, istakao je Đukanović.

Poručio je i kako afirmativno gleda na odnose Crne Gore i SAD.

„To dolazi iz razdoblja kada su Zapadni Balkan i bivša Jugoslavija bili glavni prioritet američke vanjske politike, tokom mandata Bila Klintona. Tada su nam SAD neizmjerno pomogle u odbrani mira i naše multietničke zajednice. To nam je pomoglo i da se zaštitimo od Miloševićeve agresije, da mudro izaberemo vanjskopolitičke prioritete, poput evroatlantskih integracija. Snažna američka podrška značila nam je i u pogledu našeg članstva u NATO“, poručio je Đukanović.

Rusija uspjela infiltrirati u regiju antizapadnu politiku

U regiji su, kako je on kazao, ostale još neke nedovršene stvari.

„Bosna i Hercegovina je i dalje nefunkcionalna država. Sjeverna Makedonija ostala je u mimoilaženju, najprije sa Grčkom, a sada sa Bugarskom. A Srbija je i dalje u problematičnoj situaciji zbog Kosova. Imali smo manjak pažnje SAD. A imali smo i manjak inicijative i odlučnosti sa evropske strane. Uglavnom, nijesu bili voljni da preuzmu vodeću ulogu u integraciji Zapadnog Balkana u EU. A kao što znate, u geopolitici nema vakuuma. Dakle, ako nema EU i SAD, doći će neke treće zemlje. Prije svega, Rusija. I kao što sam rekao, Rusija je počela snažno infiltrirati svoju antizapadnu politiku u regiju još od 2016. godine i pokušaja državnog udara u Crnoj Gori. Da skratim priču, čini mi se da SAD još uvijek idealizuju stanje u državama Zapadnog Balkana“, naglasio je on.

Predsjednik Crne Gore vjeruje i kako će biti naučena lekcija iz agresije na Ukrajinu.

„Vjerujem da smo konačno uspjeli da shvatimo kako je to, u stvari, agresija na evropski sistem vrijednosti. I nadam se da smo shvatili da je potrebno da dovršimo proces ujedinjenja Evrope. Naročito iz perspektive Zapadnog Balkana. U proteklih 10-15 godina imali priliku da svjedočimo nedostatku odlučnosti povodom pitanja integracija Zapadnog Balkana. Takođe, vjerujem da je ovo iskustvo dodatno ukazalo na važnost evroatlantskog partnerstva. Lako ćete se sjetiti poruka od prije nekoliko godina, koje su dolazile sa obje strane Atlantika, a koje su u suštini ukazivale na nebitnost NATO Alijanse, što je bila besmislica sama po sebi“, ocijenio je Đukanović.

Putinova nerealna ambicija uslovila rat u Ukrajini

Okidač za rat u Ukrajini, prema njegovom mišljenju, bila je nerealna Putinova ambicija da prekroji istoriju.

„To je, bez sumnje, najvažniji dio krize. Dopustite mi da podsjetim da je ova kriza prva u novije vrijeme u kojoj imamo otvorene prijetnje upotrebom nuklearnog oružja. Ali, u isto vrijeme, ovo vjerovatno nije cijelo objašnjenje sukoba. Od Hladnog rata do danas, postojala je potreba mnogo pažljivijeg balansiranja geopolitičkih odnosa, što, nažalost, nije bio slučaj. Dakle, moraćemo da pokažemo novi senzibilitet u narednom razdoblju. Svi mi. Zato sam i rekao da sam siguran da se nećemo vratiti na globalni poredak kakav smo imali u doba Hladnog rata. Ali razviće se novi. I naravno, za mene, kao Evropljanina, najvažnije je pitanje položaja Evrope u tom novom geopolitičkom poretku“, smatra on.

Priznaje Đukanović kako ni sam nije očekivao da će u Ukrajini stvari otići toliko daleko.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Milatović tvrdi: Spajićev ujak Sretan Kankaraš imao veliki uticaj na PES, sa Demokratama dogovarao novog direktora policije

Na pitanje da li je upoznao Kankaraša, Milatović je odgovorio potvrdno

Profimedia/Soeren Stache/dpa

Ujak Milojka Spajića Sreten Kankaraš imao je veliki uticaj na Pokret Evropa sad (PES) i sa Demokratama je dogovarao novog direktora policije, kazao je u emisiji „Minula neđelja“ na Aplus televiziji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

„To svako zna, samo im je u interesu da li da govore o tome“, rekao je Milatović.

Na pitanje da li je upoznao Kankaraša, Milatović je odgovorio potvrdno.

„Pomogao je Spajiću mnogo kad su u pitanju porodične stvari. Kad je Spajić došao u Podgoricu, on je u suštini nije poznavao. Došao je u Podgoricu praktično kad je postao ministar. Taj odnos je kasnije prerastao u Kankarašev uticaj u Pokretu Evropa sad“, rekao je Milatović.

Dodao je da trenutno ne zna kakva je trenutno situacija u PES-u što se tiče Kankaraševog uticaja.

„Nisam više dio toga, tako da ne znam. To više nije dio mog posla, niti bih se miješao. Dok sam ja bio u kampanji za predsjedničke izbore, Kankaraševa uloga je bila mala, a kasnije sam čuo da je njegova uloga u Vladi bila veća, a i tokom parlamentarnih izbora“, naveo je on.

Upitan kako komentariše to da neko ko nema nikakvu funkciju u državu, vodi državu i pregovara o procesima, Milatović je kazao da to ne bi komentarisao.

„To je retoričko pitanje na koje svi znamo odgovor. Mislim da smo izašli iz Crne Gore gdje se sa neinstitucionalnih pozicija upravlja procesima“, zaključio je Milatović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Ministarstvo traži: Skupština opštine Berane da se do ponedjeljka izjasni o preporuci Vlade da skrati mandat

“Ako bi došlo do skraćenja mandata, čim se odluka o tome objavi u Službenom listu, Predsjednik države raspisuje izbore“

Opština Berane

Ministarstvo javne uprave dostavilo je juče Skupštini opštine Berane zahtjev da se urgentno, odnosno najkasnije do ponedjeljka izjasne šta su uradili po preporuci Vlade Crne Gore da skrate mandat lokalnom parlamentu, saznaje Portal RTCG.

“Vlada Crne Gore je Skupštini opštine Berane uputila Predlog za skraćenje mandata Skupštine opštine od 15. 08. 2024. godine. S tim u vezi, potrebno je da nas najkasnije do 10. 09. 2024. godine informišete da li je Skupština opštine Berane postupila po predlogu Vlade Crne Gore, odnosno da li je sjednica sazvana, održana i da li je donijeta Odluka o skraćenju mandata”, sadržina je dopisa koji je skupštinskoj službi stigao u petak pred kraj radnog vremena.

Kako je našem portalu nezvanično rečeno, skupštinska služba je odmah pripremila odgovor čija je suština da preporuka Vlade nije ispoštovana, odnosno da na odborničkom kolegijumu koji je održan nije postignut dogovor o sazivanju sjednice.

Da li urgentnost po kojoj sada Ministarstvo javne uprave traži odgovor SO Berane znači da će Vlada pristupiti raspuštanju Skupštine u Beranama na prvoj narednoj sjednici, u četvrtak, ili još neko vrijeme ostaviti da to urade sami odbornici, budući da Vladina preporuka nije bila vremenski oročena, ostaje da se vidi.

“Ako bi došlo do skraćenja mandata, čim se odluka o tome objavi u Službenom listu, Predsjednik države raspisuje izbore“, objašnjeno je iz skupštinske službe.

Sagovornik iz skupštinske službe Portalu RTCG je rekao da je ovo prvi slučaj u Crnoj Gori da jedna Opština nema već duži period predsjednika niti jednog potpredsjednika, i da je stvar pravnog tumačenja kakva bi u tom slučaju ovlašćenja imao Odbor povjernika.

„Da li bi u tom slučaju predsjednik Odbora povjerenika preuzeo ulogu lica koje mijenja predsjednika, ili bi nekoga ovlastili, to je već pitanje“, kazao je taj sagovornik.

Portal RTCG ranije je pisao da ako Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo javne uprave hitno ne uvede privremene mjere i odredi odbor povjerenika, u Opštini Berane biće ugrožen javni interes, jer zbog nemogućnosti usvajanja rebalansa budžeta jedan dio lokalnih preduzeća čiji je Opština osnivač neće moći da primi već avgustovsku platu.

Budžet Opštine Berane usvojen je krajem prošle godine, prije nego je usvojen državni budžet, i bilo je planirano da se početkom ljeta radi rebalans, a u međuvremenu su uslijedila povećanja plata zbog čega su, inače siromašni, budžeti nekih preduzeća, istrošeni.

Vlada je na sjednici preporučila od 15. avgusta Skupštini opštine Berane da skrati mandat, jer to prije toga nisu učinili na predlog Ministarstva javne uprave koje ima je bilo dalo rok od deset dana.

U ovom trenutku se čini da kod vladajuće većine (DF, Demokrate, Berane sad, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora) ne postoji volja da to urade ni nakon preporuke Vlade, čime se situacija dodatno komplikuje i dovodi do ugrožavanja javnog interesa.

Sagovornik našeg portala je objasnio da u ovoj situaciji je potrebno da predsjednik SO Milun Rmuš (Demokrate) zakaže sjednicu sa dvije tačke do tri tačke dnevnog reda, i da bi se na toj sjednici pokazalo da onaj ko ne glasa za skraćenje mandata, odnosno ostaje za produženje agonije u kojoj se našla Opština Berane, ne radi u interesu građana.

Opozicioni DPS koji ima devet odbornika je jasno saopštio da će podržati skraćenje mandata, a na kolegijumu koji je održan to je nagoviješteno i iz opozicione Socijalističke narodne partije (SNP).

Osim što neka preduzeća neće imati za plate, stali su svi postupci javnih nabavki, i time blokirani mnogi projekti koji su planirani za realizaciju, osim onih koji se sprovode sa nivoa države, kao što je izgradnja obaloutvrde između dva dva mosta.

Do agonije u Opštini Berane, došlo se kada dogovorena rotacija na mjestu predsjednika opštine između NSD i Demokrate nije uspjela, jer nije bilo neophodne većine u vladajućoj koaliciji, i kada sve to nije završeno do 13. jula.

Mjesec ranije, naime, 13. juna dotadašnji predsjednik Vuko Todorović (NSD) je dao ostavku, a nešto prije i potpredsjednik Damjan Ćulafić (Demokrate), ali u međuvremenu na dvije sjednice nije došlo do rotacije. Tako je istekao rok od 30 dana u kojem je po zakonu morao biti izabran novi predsjednik.

Od tada, odnosno od 13. juna, Opština Berane je „obezglavljena“, jer nema ni predsjednika, niti makar jednog potpredsjednika, zbog čega nema ni nekoga ko bi mogao biti ovlašćen da predloži rebalans i spriječi još težu krizu, znajući da, pored uobičajenih jesenjih izdataka, većina zaposlenih je kreditno zadužena, što bi, u slučaju da Vlada brzo ne reaguje, moglo dovesti do sigurnih protesta.

Iako mnogi kritikuju tu činjenicu i rigidno je tumače, Opština je najveći poslodavac u Beranama, što sasvim sigurno znatno ublažava tešku socijalnu sliku u kojoj se ovaj grad nalazi. Politička talasanja posljednjih mjeseci samo su podstakla nova migraciona kretanja i odlazak mladih i stručnih ljudi iz Berana, a odugovlačenje agonije ide tome u prilog.

Izvor: RTCG

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Milatović Vučiću: Govorim srpskim jezikom

„Jezik je lingvistički isti. Ljudi ga możda zovu različito, ljudi ga možda zovu drugačije, ali jeste srpski“, kazao je Milatović

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs; TANJUG/ SAVA RADOVANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je na bezbjednosnom Globsec Forumu u Pragu da govori srpskim jezikom.

Tokom panela „Uspon Zapadnog Balkana u EU“ predsjednik Srbije Aleksandar Vučić mu je dobacio da Milatović govori srpskim jezikom, na šta je Milatović kazao: “Da, govorim.”

„Jezik je lingvistički isti. Ljudi ga możda zovu različito, ljudi ga možda zovu drugačije, ali jeste srpski“, kazao je Milatović.

Pogledajte video od 48. minuta.

Milatović je kazao da je za Crnu Goru bilo teško da uvede sankcije Rusije, jer je prije pet godina, 30 odsto turista dolazilo iz Rusije, ali to je stvar usklađivanja spoljne politike EU.

„Mi želimo da budemo dio EU. Razumijem sve što Aleksandar kaže, ali bi bilo lakše da imamo optimistu za predsjednika Srbije, nego pesimistu“, rekao je Milatović.

Vučić mu je odgovorio da su njegove poruke o EU putu vrlo jasne.

„To se dobro uklapa u vaše priče. Vi ne biste mogli biti tako dobri, da nema loše Srbije“, rekao je Vučić.

Vučić vjeruje da će Ukrajina ući u EU 2030. godine

„Bio optimista ili ne, vi znate da sam ja u pravu. Nisam negativan, samo sam realan. Nakon Ukrajine, Srbija, Albanija, Crna Gora možda mogu da se pridruže, ali ne prije Ukrajine. Vidjećete da sam u pravu“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije