Connect with us

POLITIKA

Đukanović: Sumnjam da će Crna Gora ući u EU 2028. godine

Đukanović je istakao da se Crna Gora dinamično razvijala do 2020. godine, dok je nakon toga nastupio period stagnacije, jer je država, kako je naveo, uplovila u vode populizma

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti.U intervjuu za FTV, koji prenosi Antena M, govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je, kako tvrdi, autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni pokušaj upada kriminalaca u Tivat.

– U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države – kazao je Đukanović.

Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, te, kako kaže, pravac koji je ova država svojom obnovom zacrtala.

Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije, navodi, obilježje su Crne Gore koja je „uplivala u vode populizma“.

Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istakavši pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.

– Evropska unija danas želi proširenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi proširenje i to je jako dobra vijest – kazao je Đukanović.

Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, zbog generalnog „pada reformskog entuzijazma“ u svim državama regiona, kao i „unutrašnjeg stanja stvari“.

Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je naveo da smatra da je stanje u društvu bolje, te da su mladi ljudi sada usredsređeniji na budućnost i kako svoju državu učiniti ljepšom za život.

– Mislim da je u međuvremenu došlo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore – kazao je Đukanović.

S druge strane, današnju vlast je okarakterisao kao „političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti i koja je pod snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma“.

– Neki od njih su prihvatili nezavisnost i više ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, i dalje su zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori – rekao je Đukanović.

Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.

– Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milošević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada više toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije – rekao je Đukanović.

Naveo je osnovnu funkciju crkve – vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.

Kako vidi i šta je to najbolji put regiona, Đukanović je kazao da je to EU i „savremena evropska kultura i civilizacija“.

– Naš region nema alternativne budućnosti – istakao je i dodao:

– Evropska unija ne smije više da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivati sa antievropskom politikom.

Komentarišući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.

Bez plana za povratak u politiku

– Kao i obično – u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekadašnje zajedničke države sa tako otvorenom i širokom dušom. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo, zaključio je počasni predsjednik DPS-a.

– Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku, kazao je kratko Đukanović, obrazloživši svoj odgovor dugogodišnjom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima. Smatra da je nova generacija Demokratske partije socijalista apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke škole i uvjerenja za odbranu vrijednosti važnih za Crnu Goru. Razgovor je završio emotivnim osvrtom na glavni grad BiH.

POLITIKA

Hrvatski premijer nakon sastanka sa Spajićem: Pozdravljamo odluke Crne Gore o preimenovanju bazena u Kotoru i osiguravanju trajne zaštite spomen-ploče u Morinju

„Očekujemo dalju dinamiku rješavanja naznačenih pitanja“, poručio je Plenković

Spajić i Plenković (Foto: Vlada CG)

Hrvatski premijer Andrej Plenković je kazao da je na sastanku s crnogorskim kolegom Milojkom Spajićem istakao da Hrvatska podržava evropski put Crne Gore, ali i da je istakao potrebu rješavanja pitanja koja su dio osnovnih evropskih vrijednosti u pregovaračkom Poglavlju 23, kao i dobrosusjedskih odnosa u Poglavlju 31.

„Pozdravljamo odluke Vlade Crne Gore o preimenovanju bazena u Kotoru, te osiguravanju trajne zaštite spomen-ploče u Morinju. Očekujemo dalju dinamiku rješavanja naznačenih pitanja, a u cilju stvaranja pretpostavki za dovršetak pristupnih pregovora Crne Gore s EU“, napisao je Plenković na Iksu.

On je bio jedan od učesnika današnjeg Samita lidera Berlinskog procesa u Budvi.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Spajić na Samitu u Tivtu: Približavanje EU doprinijeće rastu životnog standarda građana

Njemački kancelar najavljuje kraj pregovora sa EU

Njemački kancelar Fridrih Merc ocijenio je na otvaranju Samita Berlinskog procesa u Miločeru da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji dostižno i da je država blizu završetka pristupnih pregovora, poručujući da dalji napredak Zapadnog Balkana zavisi od sprovođenja reformi, političke volje i očuvanja mira.

Otvarajući Samit, Merc je kazao da je od sastanka u Tivtu u junu napravljen pomak u jačanju te inicijative i stvaranju uslova za proširenje EU prema principu zasluga. Naveo je i da su predlozi koje su on i francuski predsjednik Emanuel Makron iznijeli u vezi sa proširenjem u velikoj mjeri prihvaćeni u Evropskoj komisiji.

“Evropske integracije ne mogu napredovati bez konkretnih promjena u državama kandidatima, kao i njihove spremnosti da preuzmu odgovornost za reforme. Berlinski proces ima važnu ulogu u povezivanju zemalja Zapadnog Balkana i podsticanju regionalne saradnje”, istakao je Merc.

Osvrćući se na proteste i političke tenzije u regionu, pozvao je na uzdržavanje od nasilja i očuvanje stabilnosti, ističući da se neslaganja moraju rješavati mirnim putem.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić poručio je da regionalna saradnja i ekonomska integracija treba da donesu mjerljive koristi građanima, a ne da ostanu samo političko opredjeljenje. Kao ključne ciljeve izdvojio je lakši protok robe, priznavanje kvalifikacija i otvaranje novih tržišta za kompanije iz regiona.

Spajić je naveo da je Crna Gora tokom predsjedavanja Berlinskim procesom organizovala 25 događaja, među kojima 12 sastanaka na ministarskom nivou, sa namjerom da unaprijedi saradnju i približi region evropskim standardima. Moto predsjedavanja bio je „Region u pokretu“.

“Približavanje EU treba da doprinese rastu životnog standarda građana širom Zapadnog Balkana. Podrška Njemačke je važan dio evropske perspektive regiona”, naglasio je premijer.

Berlinski proces pokrenut je prije 12 godina radi jačanja saradnje između država Zapadnog Balkana i njihovog povezivanja sa Evropskom unijom.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bešić objavio istraživanje: PES na prvom mjestu sa 24,6 odsto podrške, DPS ima 19 odsto, Mandićev NSD 10,1 odsto…

Prema rezultatima istraživanja, DNP ima podršku devet odsto opredijeljenih birača, GP URA 7,9 odsto, Evropski savez 7,1 odsto, Bošnjačka stranka bilježi podršku od 6,6 odsto, dok Demokratska Crna Gora ima 5,3 odsto

Pokret Evropa sad (PES) ima najveću podršku među opredijeljenim biračima u Crnoj Gori, sa 24,6 odsto, dok je Demokratska partija socijalista (DPS) na drugom mjestu sa 19 odsto, pokazuju rezultati istraživanja „Politički barometar Crne Gore“, koje je u oktobru sprovela Spektrum analitika koju vodi Miloš Bešić.

Razlika između dvije partije iznosi 5,6 procentnih poena, dok je na trećem mjestu Nova srpska demokratija (NOVA) sa 10,1 odsto podrške, prenosi RTCG.

Prema rezultatima istraživanja, Demokratska narodna partija (DNP) ima podršku devet odsto opredijeljenih birača, Građanski pokret URA 7,9 odsto, a Evropski savez (ES) 7,1 odsto.

Bošnjačka stranka (BS) bilježi podršku od 6,6 odsto, dok Demokratska Crna Gora (DCG) ima 5,3 odsto.

Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1.020 punoljetnih građana Crne Gore, u periodu od 10. do 19. oktobra 2026. godine.

Kako je navedeno u metodologiji, korišćen je dvostruko stratifikovani uzorak, uz slučajni izbor ispitanika u popisnim krugovima.

Istraživanje pod nazivom „Politički barometar Crne Gore – Trendovi, rejting partija i strateški profili birača“ obuhvata analizu političkih trendova i podrške partijama.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije