Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić sproveden je oko 13 časova iz Istražnog zatvora u Urgentni blok Kliničkog centra.

Nakon završenih pregleda vraćen je iz Urgentnog bloka u Istražni zatvor u Spužu.

Katnić od 14. aprila, kada je i uhapšen, štrajkuje glađu.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija „Vijestima“ su nezvanično kazali da je Katnić odveden na pregled u KC jer je odbio da ga pregleda zatvorski ljekar.

Iz te ustanove ranije su kazali da zatvorski ljekari konstantno prate njegovo zdravstveno stanje.

Katnić je slobode lišen po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), zbog sumnje da je član kriminalne organizacije koju je, prema njihovim tvrdnjama, formirao dugogodišnji bezbjednjak Zoran Lazović.

Terete ih da su kao GST i pomoćnih direktora Uprave policije radili u korist mafijaškog kavačkog klana.

SDT sumnjiči Lazovića da je aminovao otvaranje crnogorske granice za ulazak plaćenika te organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

Obojici se na teret stavlja da su teških optužbi spasili šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, Milana Vujotića, Igora Božovića i Duška Roganovića.

Članovima te kriminalne ekipe SDT je označilo ranije uhapšenog specijalnog tužioca Sašu Čađenovića i nekadašnjeg tajnog agenta Petra Lazovića.

Sektor za seizmologiju danas 12 časova i 19 minuta registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na 10 kilometara sjeverno od Velimlja u opštini Nikšić.

“Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2,8 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 11 km”, objavljeno je na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres, kako ističu, nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.

Premijer Milojko Spajić u intervjuu za njemački list Berliner Morgenpost je kazao da Crna Gora voli Srbiju te da je jako bitno da održavamo dobre veze sa susjednom zemljom. Dodao je da ne odustaje od strateških ciljeva, našeg evropskog puta, članstva u NATO-u i priznanja Kosova. Istakao je da se Rusija često u prošlosti gurala i pokušavala da se umiješa u dešavanja u Crnoj Gori, te da je zainteresovana za stvaranje haosa.

Novi crnogorski premijer vodi kampanju u Njemačkoj za brzi ulazak svoje zemlje u EU – i ima jasne poruke o Balkanu, piše Morgenpost.

Milojko Spajić (36) predsjednik je Vlade Crne Gore od oktobra 2023. Mala država sa oko 600.000 stanovnika teži ulasku u Evropsku uniju. Nakon faze zastoja u kojem je i Brisel godinama dopuštao proklizavanja procesa pristupanja, dolazi do uspostavljanja novog tempa. U intervjuu Spajić objašnjava na koji način želi potisnuti uticaj Rusije i Kine na Balkanu.

Gospodine Premijeru, šta najčešće čujete kada u Crnoj Gori govorite o EU?

EU uživa jako dobar imidž u mojoj zemlji. Više od 80 posto ljudi je za ulazak u EU, to je gotovo konsenzus. Ljudi su spremni na teške reforme. Posljednjih šest mjeseci to dokazuje – napravili smo veliki korak naprijed. Čujemo iz EU: U ovo kratko vrijeme postigli ste više nego što su drugi postigli u šest godina. Samo zahvaljujući ogromnoj podršci Crnogoraca tako brzo napredujemo.

Trebalo je mnogo vremena da Crna Gora vidi da EU čini konkretne korake u procesu njenog pristupanja…

Da, svakako postoji lagani umor kada ljudi sagledavaju evropsku stvarnost. Zato se moja stranka zove „Evropa sad“. Sada želimo evropske standarde – ne samo u pogledu plata, već i u vladavini prava i načinu života. Ljudi su umorni od čekanja na to.

Kada će Crna Gora u EU?

Nadamo se da ćemo biti potpuno spremni 2026. Uz birokratske zahtjeve na nivou EU, držimo da je 2028. godina realna.

Koji izazovi predstoje Crnoj Gori?

Mi smo zapravo bili poznati po tome da imamo problema sa vladavinom prava. Kao što znate, cijeli Balkan je imao takav imidž. Ali nedavna poboljšanja pohvalio je čak i komesar EU za pravosuđe. Shodno tome on želi da podvrgne Crnu Goru kontroli vladavine prava koju redovno prolaze članice EU. To smo rado prihvatili, jer se ne bojimo transparentnosti. Druga tačka za nas je naravno brza integracija u EU – koja se opet temelji na vladavini prava. Treći izazov je ekonomski rast, koji takođe zavisi od funkcionisanja ustavne države. Nadamo se da će nam u junu , kada bude provjeravala jesmo li postigli privremene ciljeve koje smo postavili, EU dati pozitivnu povratnu informaciju. Naši građani moraju osjetiti da je država poštena prema njima, da država ima pošten odnos prema njihovim životima i da privreda cvjeta. Sa službenim priznanjem EU-a naših privremenih ciljeva, investitori bi takođe imali više hrabrosti ulagati velika sredstva u našu zemlju.

Da li Vam je potrebna dodatna pomoć, kako bi ove ciljeve ispunili?

Apsolutno. Njemačka nam tu može pomoći, da drugim državama članicama EU jasno da do znanja da je Crna Gora dobar kandidat za članstvo. Ali savezna Vlada nas takođe može podržati u tehničkim pitanjima: zatražili smo od savezne policije i saveznog ministarstva unutrašnjih poslova da nam pomognu u obuci policije. To je važno za nas, jer je to ono što nam je potrebno. Policijske strukture moraju da se pridržavaju zakona, nema mjesta korupciji.

Pristupni pregovori sa Crnom Gorom počeli su 2013. godine, i od tada je moglo da se postigne mnogo više. Da li ste razočarani što je Ukrajina na brzom putu ka ulasku u EU, dok je Crna Gora morala toliko dugo da čeka?

Često me to pitaju. Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju vidimo kao naše najistočnije susjede na zapadnom Balkanu. Njihov uspeh je i uspjeh svih liberalnih društava u Evropi. Svaka zemlja koja uspješno sprovede neophodne reforme trebala bi pristupiti EU.

Te zemlje ne blokiraju Crnu Goru?

Ne, oni napreduju veoma brzo i postali su zemlje kandidati u kratkom vremenskom periodu. To je dobro! To daje potpuno novu energiju procesu proširenja EU – sjetite se samo svih skeptika koji su smatrali da EU ne bi trebalo dalje da se širi. Sada razmišljaju drugačije: da, pustite nove zemlje da postanu članice, ali pobrinite se da ispune uslove. Crna Gora čini to veoma rado – na kraju, naši građani su ti koji će najviše profitirati.

Šta znači to za EU?

Uniju posmatramo na jedan poseban način: prije svega, to su vrijednosti, kao što je spoljna politika. Već više od deset godina naša vanjska politika je u skladu sa vanjskom politikom EU. Niko u EU ne treba da se plaši veta od nas! Druga tačka je – još jednom – vladavina prava, što je veoma važna vrijednost. I na kraju, to je jedinstveno tržište EU: za Crnu Goru je od ključnog značaja da bude dio tog tržišta.

Kakve povoljnosti očekujete?

Mi smo mala zemlja od 600.000 ljudi – investitori nas ponekad pitaju: pola miliona ili pola milijarde? Za razliku od nekih drugih zemalja, mi ne smatramo da su finansiranje i investicije od strane EU najvažnija stvar. Do momenta pristupanja, mogli bi čak dostići evropski prosjek primanja. Mogli bismo čak i da postanemo neto saradnik EU pomoći umjesto neto primaoca!

Korupcija je dugo bila jedna od najvećih prepreka. Da li ste postigli neki značajan napredak u borbi protiv korupcije?

Da. Predložili smo Savjet sudija koji je bio upražnjen devet godina. Kao rezultat toga, skoro deceniju nije bilo nikoga da pogura pravosuđe u zemlji da radi svoj posao kako treba! Takođe smo imenovali državnog tužioca, kojeg je podržalo 75% Parlamenta. Uhapšeni su do sada dvojica bivših direktora policije, nekoliko zamjenika kao i bivši specijalni tužilac.

U decembru smo donijeli strogi Zakon o zaustavljanju pranja novca. Nije dopustivo da se u gotovini isplaćuju velike sume novca. Prije deset godina, šefovi crnogorske mafije prodavali su drogu u Njemačkoj, vraćali se kući sa novcem u gotovini i kupovali kuće i stanove. To se više ne dešava. Ako to nisu rezultati, ne znam šta jeste.

Međutim, duhovi prošlosti vas i dalje proganjaju, naročito kada pogledate vaš odnos sa Srbijom…

To je tačno – već 25 godina imamo dramatičnu polarizaciju društva. Molim vas sjetite se, u našoj zemlji ima Crnogoraca, Srba, Hrvata, Bošnjaka i Albanaca. Rusija se često gurala i pokušavala da se umiješa u naše etničke grupe. Potom govori o „ugroženim etničkim grupama“ – ko god one bile. Obrazac je kristalno jasan: Rusija je zainteresovana samo za stvaranje haosa.

Kako se nosite sa tim?

Kada je moja vlada preuzela dužnost u oktobru, okupili smo sve etničke i vjerske grupe za istim stolom. Oni su iznijeli svoje ideje o popisu i zaštiti njihovih prava – a mi smo sve to sproveli. Sada niko nema razloga da se žali na popis ili da tvrdi da je ugrožen. Sve etničke grupe zastupljene su u Parlamentu i Vladi.

Kada je poslednji popis završen u decembru, niko nije bio zainteresovan za etnička pitanja. To jedinstvo je osnova koja nam omogućava da sprovedemo ozbiljne reforme. Naša raznolikost je naš bonus, a ne kamen spoticanja – to je prilično rijetko na Balkanu.

Da li bi Srbija ipak mogla da oteža ulazak Crne Gore u EU?

Mi volimo Srbiju. To je naša susjedna zemlja i važan trgovinski partner. Oko 40 odsto turista su Srbi. Nama je jako bitno da održavamo dobre veze sa Srbijom. Međutim, nećemo odustati od naših strateških ciljeva, našeg evropskog puta, članstva u NATO-u i priznanja Kosova. Pomoći ćemo da se Srbija i druge zemlje Zapadnog Balkana približe Evropi.

Zvuči kao da je Crna Gora bila u dubokom dremežu dok vi niste došli na vlast?

Vidite, ja stvarno verujem u ovu zemlju. Zato sam dao otkaz u Singapuru, gdje sam gledao u luku svaki dan. Osjećam da ovdje zaista možemo da napravimo nešto i time ostvarimo uspjeh koji će osjetiti cio region. Sa etničkom raznolikošću koju imaju sve postjugoslovenske države, možemo da damo primjer ako uspijemo. Sve ovo je mnogo veće od naše male Crne Gore.

Kakve strahove imate kada razmišljate o narednih nekoliko godina sa Vladimirom Putinom?

Nisam siguran kakva je strategija Rusa i koje će sljedeće korake preduzeti. Ipak, mislim da je Evropa u boljoj poziciji nego ikada da se nosi sa tim. Iskreno, žao nam je naroda Rusije. Crna Gora nije neprijateljski raspoložena prema njima – oko 10.000 Rusa živi u našoj zemlji, od kojih je većina pobjegla od režima.

Kritičari kažu da je nedjelovanje EU poslednjih godina omogućilo da se uticaj Rusije i Kine na Balkanu brzo proširi. Da li se slažete?

Nažalost da. Naime se i u Briselu puno toga promijenilo. Evropska banka za obnovu i razvoj finansira djelimično drugi dio izgradnje autoputa, dok je prvi omogućila Kina prije deset godina. Plan rasta EU je odlična prilika, čak i ako neki misle da je premali, to jest da je prekasno u smislu poreskih implikacija.

Ali plan je više od toga. Ovdje se radi o reformama za koje se zalažemo kako bismo se pridružili jedinstvenom tržištu EU. Plan rasta nas upravo tamo može dovesti.

Pomenuli ste gradnju autoputa uz učešće Kine. Da li je to bila greška?

Ne bih pristao na ugovor. Međutim, vlada je tada tvrdila da moramo da proširimo infrastrukturu i pronađemo partnere za to. Ne radi se o tome kako su uzeli novac, već kako su pregovarali sa Kinezima. Velika greška naše vlade je bila da da našu obalu i neke od strateški važnih luka kao garanta za kinesku investiciju. Nismo trebali da prihvatimo ove uslove.

Crnogorsko primorje je takođe veoma popularno kod turista. 21 procenat bruto domaćeg proizvoda dolazi iz ovog sektora. Imate li neko lično omiljeno mesto?

Niko ko dolazi u Crnu Goru ne bi trebalo da preskoči Kotorski zaliv. To je kao norveški fjord, ali sa mediteranskim obrtom. Imamo i najdublju klisuru u Evropi i prašumu. Iskreno, stvarno imamo mnogo toga da ponudimo.