BALKAN I SVIJET
Dva razorna zemljotresa u Venecueli u manje od minut: Desetine mrtvih i stotine povrijeđenih
Proglašeno vanredno stanje u zemlji

Više desetina ljudi su poginule, a stotine su povrijeđene u razornom zemljotresu u Venecueli.
U manje od 60 sekundi, dva jaka zemljotresa pogodila su područje u blizini glavnog grada Karakasa.
Najprije je zabilježen potres od 7,2, a potom i od 7,5 Rihtera zapadno od Karakasa, u kasno popodne.
Drugi zemljotres bio je jedan od najjačih koji je pogodio ovu južnoameričku zemlju posljednjih decenija.
Najmanje 32 je poginulo, a više od 700 je povrijeđeno, rekla je privremena predsjednica Delsi Rodrigez, koja je proglasila vanredno stanje.
Dok su se zgrade ljuljale, a mnoge i srušile, ljudi su istrčali na ulice tražeći sklonište, a veliki broj njih provodi noć na otvorenom.
Policija je apelovala na ljude da napuste oštećene domove u strahu da su ugroženi stabilnost zgrada i da su oštećeni gasovodi.
Mnogi su bili u kućama jer se u Venecueli proslavlja državni praznik.
Zatvoren je aerodrom u Karakasu, takođe oštećen u potresima, a ne rade ni željeznički ni drumski javni saobraćaj.
Spasioci se trude da pronađu preživjele zarobljene u ruševinama, a strahuje se da bi broj žrtava mogao da bude mnogo veći.
Američki geološki zavod procjenjuje da bi broj žrtava mogao da bude u hiljadama.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je u objavi na njegovoj platformi Istina (Truth Social) pomenuo „razarajući broj smrtnih slučajeva“.
Ljudi su pozivali u pomoć ispod srušenih građevina, javila je BBC Mundo saradnica Nikol Kolster.
„’Zovite pomoć. Ovdje smo’ – to je ono što možete da čujete“, izvještava BBC reporterka.
Još nije poznat obim štete u Venecueli, mada su, prema riječima zvaničnika, u pojedinim područjima srušene su čitave zgrade.
Ovo je jedan od najgorih zemljotresa u istoriji Venecuele.
Posljednji ovako razoran zemljotres zabilježen je 1967. godine, kada je poginulo 200 ljudi, a mnoge zgrade su se urušile.
Osim SAD, druge zemlje iz regiona šalju pomoć i spasilačke timove.
Predsjednik Salvadora Najib Bukele rekao je da je njegova zemlja pripremila 50 tona opreme i zaliha, kao i 300 spasilaca koji su „spremni da krenu za Karakas“.
Brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva rekao je da će njegova zemlja procijeniti kakvu pomoć može da pruži „bratskoj naciji“.
BALKAN I SVIJET
Nakon 17 godina borbe za potomstvo stigla najveća sreća: Pjevačica Silvija Nedeljković i fudbaler Saša Stamenković dobili blizance
Na svijet su došli blizanci, dječak
i djevojčica

Pjevačica Silvija Nedeljković porodila se sinoć u bolnici Narodni front u Beogradu. Na svijet je donijela blizance, dječaka i djevojčicu.
Porođaj je, kako se navodi, prošao u najboljem redu.
Tako su, posle 17 godina borbe da se ostvare kao roditelji, Silvija i poznati fudbaler Srbije Saša Stamenković postali mama i tata.
Par je ranije izabrao imena za djecu.
„Za dječaka znamo sigurno da će biti po njegovom dedi, Boško, tako da stiže jedan mali božiji dar“, rekla je Silvija, dok je izbor imena za djevojčicu, Staša, Saša prokomentarisao uz smijeh:
„Njoj odgovara najviše da bude Staša, jer sjutradan kad kaže Saša, Staša to je isto skačemo i jedno i drugo“.
BALKAN I SVIJET
Uhapšen poštar iz Bosne i Hercegovine koji se sumnjiči da je s penzijama pobjegao na Tajland
Za vrijeme boravka u Bangkoku objavljivao videozapise na TikToku

Poštar iz Višića kod Čapljine Stipo Jukić, čiji je nestanak prijavljen prije nekoliko dana, uhapšen je jučer u popodnevnim satima na međunarodnom graničnom prelazu Bijača.
Jukić je posljednji put viđen 5. septembra kada se s prijateljima zaputio prema Mostaru. Kako je ranije objavljeno, iz Mostara je otišao za Sarajevo, pa za Tursku i na kraju za Bangkok na Tajlandu.
Slučaj poštara Jukića izazvao je veliku pažnju jer u trenutku njegovog nestanka u Čapljini nije isporučeno između 50 i 60 penzija.
Zbog sumnje na krivično djelo utaja, protiv njega je 10. septembra podnesena prijava, nakon čega policija za njim tragala kao za osumnjičenim, a ne kao za nestalom osobom.
Iz Hrvatske pošte Mostar naknadno su obavijestili javnost da su sve penzije isplaćene 10. septembra i da je u toku interna kontrola.
„Dana 07. septembra prijavljen je nestanak S.J. (1995) iz Čapljine a koji se 05. septembra u večernjim satima uputio u pravcu Mostara. Policijski radnici poduzeli su potrebne mjere i radnje te je utvrđeno da je navedena osoba napustila teritorij BiH. Dana 10. septembra protiv osobe S.J. podnesena je prijava zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo utaja te je za njim raspisana operativna potraga kao za počinitelja krivičnog djela a ne više kao nestalom osobom“, naveli su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Jukić je uhapšen juče na graničnom prijelazu Bijača, na osnovu operativne potrage koja je za njim raspisana.
„Policijski službenici PU Čapljina su navedenu osobu preuzeli i isti je smješten u prostorije za zadržavanje. O svemu je upoznat Odjeljenje kriminalističke policije i tužilac te se preduzimaju dalje potrebne mjere i radnje“, istakli su iz MUP-a HNK.
Jukić je takođe, za vrijeme boravka na Tajlandu objavljivao videozapise na TikTok profilu.
BALKAN I SVIJET
Hašim Tači osuđen na 25 godina zatvora zbog ratnih zločina na Kosovu
Tači je optužen po više tačaka, uključujući ubistva, mučenje zajedno sa saradnicima Kadrijem Veselijem, Redžepom Selimijem i Jakupom Krasnićijem

Bivši predsjednik Kosova i ratni komandant tzv. Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašim Tači proglašen je u Hagu krivim za ratne zločine i osuđen na 25 godina zatvora, dok je oslobođen optužbi za zločine protiv čovječnosti. Zajedno s ostalim optuženima, proglašen je odgovornim za učešće u zajedničkoj kriminalnoj namjeri.
Pred sudom u Hagu, Jakup Krasnići je osuđen na objedinjenu kaznu od 25 godina, Kadri Veselji na jedinstvenu kaznu od 18 godina, a Redžep Seljimi na jedinstvenu kaznu od 13 godina zatvora, prenosi N1.
Tači je optužen po više tačaka, uključujući ubistva, mučenje i progon, zajedno s Kadrijem Veselijem, Redžepom Selimijem i Jakupom Krasnićijem. Riječ je o prvostepenoj presudi.
Tužioci pred Specijalizovanim vijećima Kosova zatražili su maksimalnu kaznu od 45 godina zatvora za svu četvoricu optuženih, dok su oni odbacili navode tužilaštva.
Specijalni sud utvrdio je da četvorica čelnika OVK-a nijesu počinila zločine protiv čovječnosti.
„Kada je riječ o postojanju široko rasprostranjenog napada na civilno stanovništvo kao uslovu za postojanje zločina protiv čovječnosti, Prvostepeno vijeće utvrdilo je da Specijalizovano tužilaštvo nije uspjelo da dokaže da je takav široko rasprostranjeni napad na civilno stanovništvo počinjen“, rekao je predsjedavajući sudija.
Prvostepeno vijeće takođe je navelo da se incidenti koji su počeli nakon 20. juna 1999. godine, a za koje su podignute optužnice za ratne zločine, ne mogu kvalifikovati kao ratni zločini.
U međuvremenu, sud je naveo da je, „kada je riječ o tački ‘Nezakonito ili proizvoljno hapšenje ili pritvaranje’, Prvostepeno vijeće utvrdilo da je između aprila 1998. i juna 1999. godine najmanje 385 osoba proizvoljno lišeno slobode od strane pripadnika OVK-a u nekoliko pritvorskih centara pod kontrolom OVK-a“.
„Uhapsili su ih pripadnici OVK-a i vojne policije. Bili su pritvoreni pod optužbama da su saradnici, špijuni i izdajnici. Ne postoje vjerodostojni dokazi da su osobe koje su bile pritvorene zaista bile saradnici, izdajnici ili špijuni, kako je OVK tvrdio“, rekao je Smit, prenosi Klix.
Tužilaštvo je dokazalo da su pripadnici OVK-a umišljajno izvršili radnje činjenja i nečinjenja koje su dovele do smrti najmanje 98 osoba, odnosno da je počinjen ratni zločin ubistva, saopšteno je tokom izricanja presude.
Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Specijalizovano tužilaštvo uspjelo da dokaže počinjenje ratnih zločina okrutnog postupanja i mučenja nad 303 osobe na Kosovu i u dvije oblasti Albanije.
Specijalni sud utvrdio je da su četvorica čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) imali strategiju za uklanjanje osoba koje su smatrali preprekama, uključujući pripadnike drugih političkih i vojnih snaga.
Utvrđeno je da je Tači doprinio zajedničkoj kriminalnoj namjeri.
„Lično je učestvovao u izvršenju krivičnih djela, podsticao ih i podržavao“, navelo je vijeće.
Utvrđeno je i da je Tači bio upoznat s krivičnim djelima počinjenim nad protivnicima OVK-a, ali nije preduzeo nikakve mjere kako bi ih spriječio.
Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Kadri Veseli doprinio sprovođenju zajedničke kriminalne namjere i da je bio ključni član u njenoj realizaciji.
Prema riječima sudije Charlesa Smitha, Veseli je zajedno s ostalim optuženima djelovao na ostvarivanju tog cilja.
Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Redžep Selimi na različite načine podsticao i učestvovao u počinjenju zločina.
Prema riječima sudije Čarsla Smita, Selimi je takođe učestvovao u hapšenju 13 osoba u Qirezu.
Prema riječima sudije Čarsla Smita, Selimi je, kao član Glavnog štaba OVK-a, imao ključnu ulogu u uspostavljanju operativnih zona, koje je redovno obilazio.
Takođe je često dobijao izvještaje o osobama koje su bile osumnjičene i smatrane protivnicima.
Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Selimi bio svjestan da jedinice OVK-a ciljaju određene osobe.
Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Jakup Krasnići značajno doprinio sprovođenju zajedničke kriminalne namjere i da je bio ključni član u sprovođenju politike usmjerene protiv osoba koje su smatrane protivnicima.
Prema riječima sudije Charlesa Smita, Krasnići je objavljivanjem saopštenja, političkih izjava i naredbi podsticao počinjenje zločina nad osobama koje su smatrane protivnicima.
Predsjedavajući sudija Prvostepenog vijeća Charles L. Smit rekao je da se ovaj sudski postupak ne odnosi na legitimnost OVK-a, već isključivo na ličnu odgovornost.
Objašnjavajući predmet suđenja, Smit je naglasio da je riječ o postupcima i ponašanju optuženih, a ne o ocjenjivanju OVK-a ili njegovih političkih ciljeva.
„Ovaj sudski postupak odnosi se na postupke i ponašanje optuženih u vezi s ovim predmetom. Ne odnosi se na legitimnost OVK-a i njegov cilj nezavisnog Kosova. Ne radi se o procjeni postupaka jedne strane prema drugoj. Ne radi se o zločinima koje su srpske snage i paravojne formacije nesumnjivo počinile nad kosovskim Albancima. Riječ je isključivo o tome jesu li počinjeni zločini navedeni u optužnici i mogu li optuženi biti smatrani odgovornim za njih“, rekao je.
Prema navodima tužilaca, optuženi su tokom perioda djelovanja u OVK-u za metu imali političke protivnike i civile koje su smatrali saradnicima i izdajnicima.
Tači se suočava i s odvojenim suđenjem zbog zastrašivanja svjedoka, koje bi trebalo da počne kasnije ovog mjeseca. Nakon rata politički se uspinjao do funkcije predsjednika Kosova, ali je podnio ostavku kako bi se branio pred sudom u Hagu.
EKONOMIJA3 дана ranijeSve vrste goriva skuplje od ponoći
HRONIKA2 дана ranijeVeliki požar na Velikoj plaži: Izgorio dio plažnog mobilijara
HRONIKA1 дан ranijeBijelo Polje: 25-godišnji mladić se ranio dok je čistio pištolj
DRUŠTVO1 дан ranijeLijepe vijesti iz Moskve: Mali Vjekoslav iz Andrijevice se oporavlja
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeNakon 17 godina borbe za potomstvo stigla najveća sreća: Pjevačica Silvija Nedeljković i fudbaler Saša Stamenković dobili blizance
EKONOMIJA4 дана ranijeVuković: Potrebno mi je još vremena da analiziram predloženi program povećanja plata – „Euro model“











