Connect with us

DRUŠTVO

MITROPOLIT CRNOGORSKO-PRIMORSKI

Dvije godine od ustoličenja mitropolita Joanikija

„Kao arhipastir služiću bratskom pomirenju u Crnoj Gori liječeći stare i nove rane na biću povjerenog mi naroda“, poručio je tada mitropolit

Sa ustoličenja mitropolita Joanikija, Foto: Ivan Ivanović

Dvije godine je prošlo od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija. On je, uprkos tenzijama, 5. septembra ustoličen u Cetinjskom manastiru, nakon što ga je Sveti arhijerejski sabor SPC na majskom zasjedanju 2021. godine izabrao za nasljednika mitropolita Amfilohija.

Foto: Mitropolija

Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija svečano je u drevni svešteni tron crnogorsko-primorskih mitropolita uveo patrijarh srpski Porfirije.

Mitropolit Joanikije je 56. episkop ove Svetosavske episkopije, koja je ustanovljena prije 800 godina, kasnije uzdignuta na stepen mitropolije, a 41. mitropolit crnogorsko-primorski koji je ustoličen u Cetinjskom manastiru.

Foto: Mitropolija

U pristupnoj besjedi mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije je kazao da će svoju mitropolitsku službu početi sa blagom jevanđelskom riječju, objedinjavajući povjereni mu narod oko prestola Božjeg da bi ga nahranio nebeskim hljebom učeći sve kako se treba vladati u Domu Božijem koji je Crkva Božija, stub i tvrđava istine.

„Jevanđelje Hristovo će biti temelj svega što ću raditi i graditi znajući da sam došao da gradim ne običnu građevinu nego živu Crkvu Božju kojoj je Hristos krajeugaoni kamen. Vršeći svoju svetu službu Arhijerej stoji vidljivo ispred svog naroda pred licem Božjim prinoseći od svih i za sve, kroz Hrista, darove Bogu živome. Kao arhipastir služiću bratskom pomirenju u Crnoj Gori liječeći stare i nove rane na biću povjerenog mi naroda. Tražiću dobro Božje u dušama vjernih kojega, uvjeren sam, ima u izobilju da bi ono zasijalo na slavu Crkve Božje“,naveo je tada mitropolit.

Foto: Mitropolija

Obraćajući se Mitropolitu Joanikiju, Patrijarh Porfirije je tada kazao da je služba mitropolita crnogorsko-primorskog uzvišena i da je velika čast i odgovornost doći na tron Svetog Petra Cetinjskog i mnogih svetitelja do danas, a poslije blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Berane: Zaplijenjena građa na Jelovici, uhvaćen i čuvar šuma sa svojim kamionom

„Ovaj slučaj je odmah prijavljen Upravi policije. Niko neće biti aboliran od odgovornosti, zato u narednim danima još aktivnije nastavljamo našu uspješnu borbu protiv bespravnih aktivnosti“, kazao je vd direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, Miloš Rajković

Foto: Screenshot

Službenici Uprave za gazdovanje šumama i lovištima jutros su zaplijenili bespravno posječenu građu na beranskoj Jelovici.

Kako je saopšteno iz Uprave za gazdovanje šumama uz koordinaciju vršioca dužnosti direktora Uprave Miloša Rajkovića zaplijenjenu građu su prebacili na sigurnu lokaciju.

Foto: Uprave za gazdovanje šumama i lovištima

„Ono što je posebno značajno naglasiti jeste činjenica da su ovom prilikom, na drugoj lokaciji, zahvaljujući tajno postavljenim kamerama u šumi, otkrivena dva kamiona i zaposleni Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, čuvar šuma, koji je sopstvenim kamionom prevozio određenu građu. Ovaj slučaj je odmah prijavljen Upravi policije sa kojima se trenutno vrši utvrđivanje činjenica i prikupljaju dokazi, a u narednim danima sigurno će biti i adekvatno procesuiran i sankcionisan zbog nezakontog postupanja“, navodi se u saopštenju.

VD direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloš Rajković poručio je da neće dozvoliti da se bilo ko igra sa državnim institucijama, a samim tim i da sprovodi bezakonje.

Foto: Screenshot/Uprave za gazdovanje šumama i lovištima

„Niko neće biti aboliran od odgovornosti, zato u narednim danima još aktivnije nastavljamo našu uspješnu borbu protiv bespravnih aktivnosti, a zahvaljujući tajno postavljenim kamerama imaćemo uvid u sve bespravne radnje koje se sprovode u šumama“, zaključio je Rajković.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Spajić: Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna

„Ostaću posvećen napretku Crne Gore svakog dana svog života“, poručio je premijer

Povodom 21. maja, Dana nezavisnosti Crne Gore, predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić priredio je svečani prijem u Vili Gorica. Prenos ste mogli pratiti na TVCG2 i Portalu RTCG.

Prijemu su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, političari, i brojni drugi zvaničnici.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić obratio se prisutnima, kazavši da je 44. Vlada na čijem je čelu u relativno kratkom periodu postigla zapažene rezultate.

„Mi koji sada živimo u Crnoj Gori treba da razmišljamo kako da budemo dobri preci, kako da se buduće generacije ponose nama i našim djelima. Pa kako? Jedino ako ostvarimo buku dnevne politike i bavimo se temama koje su relevantne. Nešto je više od pola godine kako ste mi ukazali povjerenje da budem na čelu 44. Vlade sa zadatkom da Crnu Goru vodimo putem daljeg napretka. Postavili smo tri ključna prioriteteta koja se odnose na ravnomjeran, ubrzan ekonomski razvoj, ubrzavanje evropskih integracija i vladavinu prava. Sa ove vremenske distance možemo reći da smo u relativno kratkom periodu postigli zapažene rezultate na planu stvaranja uslova za unapređenje saobraćajne infrastrukture, kao jednog od ključnih preduslova ukupnog privrednog rasta. Svih 14 dionica i autocesti su u fazi pripreme za realizaciju“, naveo je, između ostalog, Spajić.

U skladu sa pokrenutim aktivnostima, on je kazao da Vlada pokreće bolju budućnost za rast djece.

Poručio je da će osim penzija, i druga obećanja Vlade biti na listi prioriteta.

„U samo dva mjeseca mandata stvorili smo uslove za povećanje minimalne penzije, dok je nedavnom odlukom Vlade omogućeno rješavanje pitanja srazmjernih penzionera kako bi i oni već početkom naredne godine dobili uvećane penzije. Za minimum ljudskog dostojanstva potrebno je 450 eura, i Vlada je dužna da to obezbijedi. Drage građanke i građani, vaše penzije su sigurne. A osim penzija i druga naša obećanja biće realizovana u predviđenim rokovima“, naveo je on.

Podsjetio je da u junu čekamo pozitivan IBAR što, kaže, daje novu nadu našoj evropskoj perspektivi.

„Nada za Crnu Goru je nada za čitav region. Možda će zvučati pretenciozno, ali našim napredovanjem na planu približavanja EU dat je novi vjetar u leđa i našim susjedima, a ideja evropeizma na velika vrata se vraća. Čini se čak i kod onih koji su počeli da gube vjeru u evropsku perspektivu. Stoga se svojim djelovanjem na regionalnom planu iznova potvrđujemo kao podrška našim najbližim susjedima da prevazilaze prošlost i sa vjerom gledaju u zajedničku evropsku budućnost napretka“, istakao je on.

Poručio je da će ostati posvećen napretku Crne Gore „svakog dana svog mandata i svog života“.

„Ubijeđen sam da za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze, a Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna“, kazao je Spajić, čestitavši Dan nezavisnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Protest ispred Apelacionog suda: „Strože kazne za zločine nad djecom, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije“

Jedna od organizatorki protesta rekla da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina

Više desetina građana okupilo se danas ispred Apelacionog suda u znak protesta nakon što je taj sud odlučio da B.B, okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora sa maksimalnih 15 na osam godina.

Okupljeni su nosili transparente „Strože kazne za zločine nad djecom“, „Smanjite silovanje, ne kaznu“, „Osam godina zatvora za doživotnu traumu“, „Produženo silovanje nema prenaglašen značaj“…

Foto: Jovan Mrdak

„Pitamo Apelacioni sud i vijeće suda zbog čega je nagradilo silovatelja. Ukoliko nije bilo jedne olakšavajuće okolnosti, ako se radi o maloljetnom djetetu, ako se radi o povratniku, zašto su kaznili djevojčicu? Žrtva nikad nije kriva. Ali, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije da nastave da rade ono što rade“, rekla je Aida Petrović iz NVO Prima.

Jedna od organizatorki protesta Vesna Jočić upitala je da li se iko pita jesu li „roditelji sada sposobni da djetetu poslije ovoga slučaja budu psihička podrška“. „Ko iza žrtve stoji sada, ko joj pruža podršku“ kazala je.

Predstavnica pokreta „Mi možemo“ kazala je da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina.

„Zahtijevamo pod hitno promjenu kaznene politike. Ovu peticiju je podržalo šest hiljada građana. Ne komentarišemo sudske odluke, ali smatramo da je nešto pogrešno kada je u pitanju kaznena politika Crne Gore“, kazala je Radić.

Foto: Jovan Mrdak

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je „ovo, nažalost, samo jedan od nekoliko sličnih slučajeva koji se desio posljednjih dana“. „U ovom trenutku ima još nekoliko sličnih slučajeva gdje je čak možda i poruka dodatno loša. Mi nemamo registar. Nemamo ko je sve počinio ovakva djela. Ako nemate svoje dijete, zašto ne pomislite na dijete iz vaše blizine, kakvu mu poruku šaljete“, navela je ona.

Mihajlović je dodala da osim što smanjuju kazne, „idete ka donjoj a ne gornjoj granici, odlučujete da ne primjenjujete ono što treba da bi djeca bila zaštićena“

B. B, koji je od januara do juna 2020. godine silovao djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže, 2022. sutkinja Vesna Kovačević osudila je na maksimalnih 15 godina. Apelacioni sud je ukinuo tu presudu, nakon čega mu je u ponovljenom postupku sudija Veljko Radovanović izrekao istu kaznu, pa je nova odluka da se ona smanji na osam godina pravosnažna.

Iz Apelacionog suda su juče kazali da razumiju potrebu javnosti da iskaže nezadovoljstvo njihovom odlukom, ali ističu da su na osnovu brižljive i svestrane analize odmjerili kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, u skladu sa kaznenom politikom iskazanom kroz dostupnu sudsku praksu i na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja u skladu sa zakonom.

Odluku o smanjenju donijele su sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i Vesna Moštrokol.

Okrivljeni B.B. već je odležao pola kazne, a u zatvoru će biti još najviše četiri godine, ako nakon nekog vremena ne dobije uslovni otpust.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije