Connect with us

DRUŠTVO

HRVATSKA DANAS "SLAVI" OLUJU

Episkop Metodije o „Oluji“: „Protjerali su preko 220.000 Srba i pobili oko 2.000, a zemlja im je sve više pusta; Kad zlo činiš, doživjećeš popast!“

Na proslavi hramovne slave u Đurđevim Stupovima u Beranama juče je o akciji Oluja i protjerivanju Srba govorio episkop Budimljansko-nikšićki Metodije. Hrvatski državni vrh tvrdi da je za „84 sata oslobođeno 11.000 četvornih kilometara“, kako navode, „okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu“

Dok je preko 220.000 Srba protjerano iz Republike Srpske Krajine, Hrvatska danas slavi takozvani Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 27. godišnjicu vojne operacije „Oluja“.

Hrvatski državni vrh tvrdi da je za 84 sata oslobođeno 11.000 četvornih kilometara, kako navode, „okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu“, piše „Dan“.

Središnja svečanost održaće se danas u Kninu na stadionu NK Dinara, a najavljen je dolazak državnog vrha koji će održati govore. Predviđen je dolazak premijera i predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, kao i pjevačice Doris Dragović.

Na proslavi hramovne slave u Đurđevim Stupovima u Beranama juče je o akciji Oluja i protjerivanju Srba govorio i episkop Budimljansko-nikšićki Metodije, poručivši da treba svi molitveno sjećamo stradanja našeg naroda, koji je prognan iz Srpske Krajine u Hrvatskoj.

„Preko dvije stotine hiljada ljudi je tada protjerano i preko 1800, bezmalo dvije hiljade ljudi, pobijeno, uglavnom. Sve je bilo nejač, žene, djeca i stari iznad 60 godina. Sjećamo se njih, molimo se Bogu i znamo da, iako su tada oni koji su to činili našem narodu, na prostoru na kojem sad oni žive, u toj svojoj državi, misleći da će sebe usrećiti, svoju državu i narod tako što će drugi narod, koji ne navide, mrze, ne vole protjerati i time sebi više mjesta i prostora učiniti za život, koji će im biti udobniji, ljepši, ovih 27 godina kojih je proteklo pokazalo je da tih 200 i više hiljada naših protjeranih sunarodnika je duplo manji broj od onih Hrvata koji su, za ovih nekoliko godina, otišli iz svoje zemlje, iz koje su protjerali naš narod, time svjedočeći da sebe nijesu usrećili nego da se ta zemlja sve više pusta i polako iseljava“, kazao je episkop.

Poručio je da je ovo velika opomena ne samo za njih koji su napravili taj veliki grijeh prema svojim susjedima i sažiteljima, narodu koji je tu autentičan i autohton, i koji je protjeran.

„To je opomena za sve one koji misle da, tjerajući druge ljude koji su različiti i na različit način se Bogu mole, ili se uopšte ne mole, da će usrećiti sebe i svoju državu ako njih budu protjerali, ako im budu nanijeli zlo. Ako se zlo vrši u ime nekog višeg cilja, taj cilj i rezultat će uvijek biti naopak i propast, jer to nije način. Tako nas nije Hristos učio kako treba da živimo. Na taj način sigurno nećemo biti izabrani u poslednjem danu, kada Hristos bude dolazio“, naveo je vladika Budimljansko-nikšićki Metodije.

Akcija „Oluja“ je počela 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog veća odbrane na području tadašnje Republike Srpske Krajine.

Svoje domove napustilo je preko 350.000 Srba, stradala je 1.881 osoba, dok se, prema podacima dokumentacio-informacionog centra „Veritas“, 654 osobe i dalje vode kao nestale.

Na Trgu slobode u Novom Sadu sinoć je održana državna manifestacija posvećena sjećanju na sve stradale i prognane Srbe, povodom 27. godišnjice hrvatske vojno-policijske akcije „Oluja“.

Parastos svim žrtvama te akcije služio je patrijarh Porfirije, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da Jasenovac i „Oluja“ nisu nikakav mit.

„Mi ne sanjamo osvetu ni promjenu granica. Svakodnevno napadaju Srbiju i nikada nije dosta, koliko god da ćutimo, ne ćutimo dovoljno, koliko god da molimo, nikad ne klečimo dovoljno. Koliko god da priznamo druge žrtve, nikada nije dovoljno. Mi hoćemo mir po svaku cijenu“, zaključio je Vučić.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona

Cilj izmjena je, kako je navedeno u obrazloženju, uspostavljanje ravnoteže između zdravlja žena i profesionalnih obaveza

Poslanici su danas usvojili izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, zahvaljujući kojima će žene imati pravo na dva dana plaćenog odsustva mjesečno.

Ovo pravo pripada ženama koje imaju sekundardnu dismenoreju, odnosno bolne menstrualne cikluse uzrokovane organskim uzrocima kao što su endometrioza, polipi, miomi…

Inicijativu za izmjenu zakona još u martu ove godine, uoči Dana žena, podnijela je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.

Predlog zakona kojim se uvodi pravo na menstrualno odsustvo za žene sa dijagnostikovanom sekundarnom dismenorejom dobio je ranije danas jednoglasnu podršku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Zakonodavnog odbora.

U obrazloženju piše da Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ima za cilj adekvatno regulisanje dijagnostikovanih patoloških stanja sekundarne dismenoreje, čime se eliminišu sve vrste predrasuda na radnom mjestu i uspostavlja ravnoteža izmedu zdravlja i profesionalnih obaveza žena.

„Predloženim zakonskim rješnjem ženama sa sekundarnom dismenorejom priznaje se pravo na posebno stanje privremene spriječenosti za rad. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva stanje praćeno bolnim simptomima uzrokovanim prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom. Posebnim stanjem privremene spriječenosti za rad će se smatrati bolovanje na kojem se može naći žena usljed sekundarne dismenoreje povezane sa patološkim stanjima poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa, policističnih jajnika ili simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili krvarenje obilnije od normalnog. Dijagnozu sekundarne dismenoreje utvrđuje Ijekar specijalista, a osiguranice su dužne da Ijekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine“, piše u obrazloženju propisa.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije