BALKAN I SVIJET
PRVI REZULTATI
Erdogan vodi na izborima u Turskoj
Rezultati na osnovu 38,25 odsto prebrojanih glasova, pokazuju da je aktuelni predsjednik Turske dobio 52,85 odsto glasova, dok je glavni opozicioni kandidat Kemal Kiličdaroglu osvojio 41,23 procenat glasova

Aktuelni šef države Redžep Tajip Erdogan na predsjedničkim izborima u Turskoj dobio je 52,85 odsto glasova, dok je glavni opozicioni kandidat Kemal Kiličdaroglu osvojio 41,23 odsto, pokazuju prvi rezultati na osnovu 38,25 odsto prebrojanih glasova.
Građani Turske glasali su danas na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, koji se smatraju jednim od najznačajnih za sto godina moderne istorije te zemlje.
Prvi rezultati, na osnovu 38,25 odsto prebrojanih glasova, pokazuju da je aktuelni šef države Redžep Tajip Erdogan dobio 52,85 odsto glasova.
Glavni opozicioni kandidat Kemal Kiličdaroglu osvojio je 41,23 procenat glasova, prenosi Hurijet.
Treći kandidat na predsjedničkim izborima Sinan Ogan osvojio je 5,4 odsto glasova.
Istovremeno, na parlamentarnim izborima borile su se 24 stranke i 151 nezavisni kandidat.
Prema prvim rezultatima, Erdoganova Stranka pravde i razvoja osvojila je 42 odsto glasova, dok je Kiličdarogluova Republikanska narodna stranka osvojila 18 procenata.
Sto godina od osnivanja moderne republike, građani su odlučivali da li će se Turska vratiti izvornom Ataturkovom sekularizmu ili će nastaviti dvadesetogodišnju politiku tradicionalizma u unutrašnjim i međunarodnim odnosima.
Za poslednjih 20 godina, Erdogan je udaljio je Tursku od sekularizma koju je uspostavio Mustafa Kemal Ataturk, osnivač moderne države.
Kemal Kiličdaroglu dolazi iz najveće opozicione Republikanske narodne stranke, čiji je i lider.
Promoviše vraćenje na osnove ekonomske politike, parlamentarnu demokratiju i nezavisno sudstvo, oblasti u kojima, prema mišljenju mnogih građana, ima najviše propusta.
Izbori su održani tri mjeseca posle katastrofalnog zemljotresa na jugoistoku Turske, u kojem je poginulo više od 50.000 ljudi, a mnogi građani u pogođenim oblastima nezadovoljni su zbog sporog odgovora vlade u Ankari.
Neka od mjesta pogođena nedavnim zemljotresom su uporišta opozicije, a neka su mješovita.
Jedna škola mišljenja smatra da vlast nije dovoljno brzo pritekla u pomoć unesrećenima, dok drugi misle da će samo uz političku stabilnost koju nudi Erdogan stambene zgrade biti izgrađene za godinu dana.
Turska između Vašingtona i Moskve
Ugledni zapadni listovi označili su izbore u Turskoj kao najvažnije izbore na svijetu u 2023. godini.
Uloga Turske je velika u komplikovanim odnosima na Bliskom istoku.
Velike sile i zapadna javnost iščekuju da vide kako će se glasovi građana Turske odraziti na njenu aktuelnu politiku prema Izraelu, Iranu, Siriji, stavu prema ratu u Ukrajini.
Pristalice Erdogana smatraju da Ankara vodi najnezavisniju spoljnu politiku u istoriji Turske, balansirajući između Vašingtona i Moskve.
Erdogan je pred izbore sa Putinom otvorio nuklearnu elektranu.
Njegovom balansiranju koje je od početka rata u Ukrajini Turskoj donijelo status posrednika – glavni izazivač suprotstavlja politiku disciplinovanijeg člana NATO-a.
S druge strane, očekuje se da bi pobjeda Kiličdaroglua približila Ankaru Vašingtonu.
Jedan od najvećih izazova za Kiličdaroglua kao predsjednika bila bi politika prema Rusiji.
On smatra da je Ukrajina nepravedno napadnuta.
BALKAN I SVIJET
Herojski potez: Direktor škole spasio 900 djece od poplava u Nepalu
Naredio evakuaciju 10 minuta prije smrtonosne bujice

Direktor škole u Nepalu uspio je spasiti živote oko 900 učenika nakon što je nekoliko minuta prije katastrofalnih poplava dobio upozorenja o nadolazećoj bujici.
Rajendra Dawadi, direktor srednje škole Tribhuvan Trishuli u okrugu Nuwakot, za BBC je ispričao kako je u samo nekoliko minuta donio odluku koja je mogla biti presudna za stotine djece. U 9:10 sati po lokalnom vremenu dobio je četiri telefonska poziva s upozorenjima da se približava velika poplava. Nakon toga nije želio riskirati.
Odmah je naredio evakuaciju učenika prema višem terenu, dok je autobusima koji su prevozili djecu poručeno da se okrenu i napuste ugroženo područje.
„Da nismo brzo donijeli odluku, da je prošlo još 10 minuta, niko od nas – ni učenici ni ja – danas ne bi mogao razgovarati s vama“, kazao je Dawadi.
Posebno ga je uvjerila informacija jednog roditelja koji je stigao u školu kako bi odveo svoju kćerku.
„Roditelji ne dolaze po djecu bez ozbiljnog razloga. Tada sam znao da ne smijem izgubiti ni sekundu“, ispričao je direktor.
Škola zatrpana blatom
Ubrzo se pokazalo koliko je odluka bila važna. Razorne poplave pogodile su Nepal, a školski kompleks Tribhuvan Trishuli zatrpan je ogromnom količinom blata i nanosa.
Dawadi kaže da je voda stigla nevjerovatnom brzinom. Zgrada internata udaljena svega oko 100 metara od rijeke gotovo je odmah bila poplavljena.
Učenici i nastavnici uspjeli su se prvo povući nekoliko stotina metara uzbrdo, a potom su nastavili prema obližnjem selu. Zbog uništenih puteva i poremećenog saobraćaja, mnogi su tamo ostali zarobljeni dvije noći prije nego što su spasilačke ekipe uspjele doći do njih.
Među učenicima je bila i 16-godišnja Yunisha Amatya.
Ona kaže da je sa prijateljima uspjela pobjeći svega nekoliko sekundi prije nego što je bujica zahvatila područje.
„Preživjeli smo za samo 10 sekundi“, rekla je Yunisha.
Učenici su izašli kroz uski prolaz iza škole i penjali se prema višem terenu. Yunisha kaže da joj je bilo teško hodati, pa su joj prijatelji pomagali.
„Ubrzo je pijaca nestala pred mojim očima“, ispričala je.
Otac mislio da je izgubio kćerku
Dok su se učenici borili da dođu do sigurnog mjesta, njihove porodice nisu znale šta se događa.
Yunishin otac Yubaraj Amatya odmah je krenuo prema školi nakon što je čuo za poplavu. Pokušavao je dobiti kćerku telefonom, ali se nije javljala.
Kada je stigao do područja škole, ugledao je razmjere katastrofe.
„Trishuli Bazaar je cijeli odnijela poplava i pomislio sam da moje kćerke više nema“, ispričao je.Gotovo sat vremena nije znao je li Yunisha živa. Onda je telefon konačno zazvonio.
„Kada je konačno primila moj poziv, nisam mogao zaustaviti suze. Dvoje rođaka koji su bili sa mnom također su plakali i zagrlili me“, rekao je.
Yunisha se prisjetila trenutka kada je, nakon dolaska na sigurno, razgovarala s ocem.„Bio je uplakan i tada nisam mogla izgovoriti ni riječ“, kazala je.
Nakon tri dana ponovo je bila sa svojom porodicom.
Ipak, katastrofa je ostavila i pitanje šta dalje. Yunisha sada brine kako će nastaviti školovanje jer je škola uništena i možda će morati nastaviti obrazovanje na drugom mjestu.
„Ako budem morala promijeniti školu, nedostajat će mi stari prijatelji i bit će mi teško steći nove“, kazala je.
Direktor Dawadi smatra da bi bolji sistemi ranog upozoravanja, uključujući sirene i automatske obavijesti o evakuaciji, mogli pomoći da se stanovništvo još ranije skloni na sigurno.
Ipak, uvjeren je da je njegova odluka da odmah reaguje spriječila tragediju nesagledivih razmjera.
„Da sam odlučio zatvoriti školu kasnije, možda ništa ne bi ostalo. Samo bi zvono zvonilo u 9:30“, kazao je.
Izvor: BBC

U 84. godini života, u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Ševeningenu, preminuo je general Ratko Mladić, saznaje Euronews Srbija.
Vijest o smrti generala potvrdila je njegova porodica.
General Mladić je doživeo više moždanih udara, nakon čega se njegovo stanje, koje je već bilo jako loše, dodatno pogoršalo.
Porodica i ljekari su više puta upozoravali na stanje u kojem se general nalazio i zahtijevali puštanje iz zatvora na dalje liječenje, ali su svi takvi zahtjevi odbijeni od strane nadležnih organa u Hagu.
Informacije o datumu i mjestu sahrane biće saopštene naknadno.
Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
U pritvoru pod nadzorom Međunarodnog mehanizma je od hapšenja 2011. godine u selu Lazarevo u Srbiji.
Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u ljeto 1995, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995. godine, ukazala je ranije Slobodna Evropa.
BALKAN I SVIJET
Bosanka Almasa Cajić osvojila 2 miliona dolara na lutriji u Americi
Uplatila 1 dolar više i osvojila 2 miliona

Almasa Cajić iz Lina osvojila je 2 miliona dolara na Powerballu, a dio nagrade će da potroši na kupovinu kuće u BiH.Zvaničnici Lutrije države Masačusets identifikovali su mještanku koja je osvojila 2 miliona dolara na Poverbolu (Powerball) istog dana kada je neko u Ilinoisu osvojio 1,04 milijarde dolara.
Cajić je kupila je dobitni listić u prodavnici u Istočnoj aveniji u Moldenu. Prodavnica će dobiti bonus od 20.000 dolara za prodaju dobitnog listića, piše NBC Boston.
Cajić je osvojila nagradu nakon što se prvih pet brojeva na njenom listiću poklopilo sa prvih pet brojeva izvučenih prošle srijde, saopštili su zvaničnici lutrije. Doplatom opcije „Power Play“ za dodatni 1 dolar, uspela je da nagradu od 1 miliona pretvori u 2 miliona dolara. Da bi se osvojio glavni džekpot, svih pet dobitnih brojeva plus Poverbol broj moraju se poklopiti sa izvučenim brojevima.
Kupiće kuću u BiH
Ona je u četvrtak preuzela svoju nagradu od 2 miliona dolara (pre oporezivanja) u sjedištu Lutrije države Masačusets u Dorčesteru. Rekla je zvaničnicima lutrije da planira da iskoristi dobitak kako bi kupila jednu kuću u Masačusetsu, a drugu u Bosni.
Prošlonedjeljni džekpot od 1,04 milijarde dolara bio je osmi po veličini u istoriji Powerball-a.
HRONIKA4 дана ranijeBijelo Polje: Nepoznata osoba ušla u kuću i legla u krevet
HRONIKA2 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA18 сати ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
POLITIKA3 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića
HRONIKA3 дана ranijeUhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je prijetio Ibrahimoviću i vrijeđao ga
DRUŠTVO21 сат ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“















