Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević obišao je završne radove na novom Vatrogasnom domu, koji će Službi zaštite i spašavanja obezbijediti savremenije i kvalitetnije uslove za rad, saopšteno je iz Opštine.

Kovačević je tom prilikom, kako piše u saopštenju, saopštio da će pripadnicima Službe zaštite i spašavanja biti isplaćeno po 2.000 eura, kao znak zahvalnosti za izuzetan trud, požrtvovanost i odgovornost koju su pokazali tokom brojnih intervencija.

„Novi dom ste zaslužili i red je da počne kako treba. Treba ponekad i ovako javno reći — hvala. Ove godine, kao opština i kao država, obilježavamo veliki jubilej — 150 godina od bitke na Vučjem dolu, a vi ste savremeni vitezovi i nasljednici onih junaka koji su se tamo borili“, poručio je Kovačević.

On je komandiru Službe zaštite i spašavanja Slavku Tadiću uručio zahvalnicu namijenjenu Službi, za predan, profesionalan i požrtvovan rad u zaštiti života i imovine, dok je Tadiću lično uručio i spomen-medalju povodom 150 godina od bitke na Vučjem dolu.

Tadić je, kako piše u saopštenju, zahvalio Opštini i Kovačeviću na podršci, ističući da su pripadnici Službe i danas na terenu.

„Imamo četiri ekipe na terenu i ovi momci su pravi vitezovi današnjeg doba. Ono što su iznijeli u proteklih mjesec i po dana, i što još uvijek iznose, zaslužuje svako priznanje. Hvala Opštini i predsjedniku na svemu što su do sada uradili za našu vatrogasno-spasilačku jedinicu“, kazao je Tadić.

Varijabilu u iznosu od po 607 eura ostvarilo je 14 poslanika, dok je njih osam na platu dobilo po 354 eura. Tri poslanika primila su dodatnih 810 eura na platu, dok je njih osam ostvarilo varijabilu u iznosu od 202 eura, a jedan poslanik u iznosu od 345 eura.

Po 810 eura na ime varijabile dobili su Dejan Đurović (čija je ukupna avgustovska zarada sa tim dodatkom iznosila 2.856 eura), Zoran Mikić (ukupna plata 2.562 eura) i Boris Mugoša (sa ukupnom platom od 2.751 euro). Oni su te dodatke ostvarili po osnovu članstva u skupštinskom kolegijumu i kao predsjednici, odnosno zamjenici predsjednika odbora.

Varijabilu u iznosu od 607 eura dobili su Boris Bogdanović (sa ukupnom avgustovskom zaradom od 2.450 eura), Bogdan Božović (ukupno 2.322 eura), Nikola Camaj (ukupno 2.788 eura), Vasilije Čarapić (ukupno 2.360 eura), Artan Čobi (ukupno 2.345 eura), Milan Knežević (ukupno 2.462 eura), Andrija Mandić (ukupno 2.960 eura), Andrija Nikolić (ukupno 2.439 eura), Mirsad Nurković (ukupno 2.679 eura), Boris Pejović (ukupno 2.381 euro), Jevrosima Pejović (ukupno 2.416 eura), Amer Smailović (ukupno 2.371 euro), Anđela Vojinović (ukupno 2.418 eura) i Adrijan Vuksanović (ukupno 2.394 eura). Svi oni su članovi Kolegijuma Skupštine.Dodatke na zaradu u iznosu od 354 eura ostvarili su poslanici Jelenka Andrić (ukupno 2.141 euro), Dragan Bojović (ukupno 2.129 eura), Jasmin Ćorović (ukupno 2.152 eura), Dane Marković (ukupno 2.186 eura), Jelena Nedović (ukupno 2.129 eura), Dražen Petrić (ukupno 2.069 eura), Duško Stjepović (ukupno 2.118 eura) i Uglješa Urošević (ukupno 748 eura sa razlikom zarade). Ovi poslanici obavljaju funkciju predsjednika skupštinskih dobora.Nikola Rovčanin, koji poslaničku funkciju ne obavlja profesionalno, pa stoga i ne prima poslaničku platu, dobio je za avgust 345 eura na ime varijabile, kao predsjednik skupštinskog odbora.

Varijabilu u iznosu od 202 eura za avgust dobili su poslanici Mihailo Anđušić (ukupno 2.012 eura), Radinka Ćinćur (ukupno 2.400 eura), Velimir Đoković (ukupno 2.264 eura), Oskar Huter (ukupno 2.158 eura), Sonja Milatović (ukupno 1.925 eura), Jovan Subotić (ukupno 2.000 eura), Milena Vuković (ukupno 2.000 eura) i Nikola Zirojević (ukupno 1.934 eura). Oni su na funkcijama zamjenika predsjednika odbora.

Ostali poslanici nijesu imali dodatak na zaradu. Preko 2.000 eura za avgust primili su Zoja Bojanić Lalović (2.016 eura), Branka Marković (2.062 eura), Milan Lekić (2.197 eura), Valentina Minić (2.169 eura, za period 27. jul – 31. avgust) i Mehmed Zenka (2.092 eura). Više od 1.900 eura primili su Abaz Dizdarević (1.941 euro), Jevto Eraković (1.911 eura), Vaso Obradović (1.941 eura), Miloš Pižurica (1.911 eura), Milica Rondović (1.986 eura), Nela Vukčević Savković (1.971 euro), Armen Šehović (1.971 euro) i Elvir Zvrko (1.956 eura).Više od 1.800 eura na osnovu avgustovske plate primili su Dritan Abazović (1.843 eura), Vladislav Bojović (1.843 eura), Edina Dešić (1.820 eura), Darko Dragović (1.843 eura), Nikola Rakočević (1.809 eura), Gordan Stojović (1.843 eura), Kenana Strujić Harbić (1.820 eura), Dragana Vučević (1.809 eura), Aleksandra Vuković Kuč (1.820 eura) i Milan Zečević (1.896 eura).Između 1.700 i 1.800 eura primili su poslanici Jelena Božović (1.786 eura), Ilir Čapuni (1.738 eura), Seid Hadžić (1.722 eura), Nikola Janović (1.753 eura), Tonći Janović (1.786 eura), Slađana Kaluđerović (1.798 eura), Jelena Kljajević (1.745 eura), Nađa Laković (1.798 eura), Momčilo Leković (1.775 eura), Adel Omeragić (1.775 eura), Mileta Radovanić (1.753 eura), Maja Vučelić (1.730 eura) i Danijel Živković (1.786 eura). Najnižu poslaničku platu ima Bojana Pićan (1.699,83 eura).

Novoizabrani ministar bez portfelja Jovan Vučurović primio je za rad u parlamentu u periodu od 23. do 27. jula 270 eura.

Naknade po prestanku funkcije za tri poslanika

Osim Nikole Rovčanina, poslaničku funkciju profesionalno ne obavljaju ni Aleksandra Despotović, Nikola Milović i Ivan Vuković, koji stoga ne primaju poslaničku platu. Pored Uroševića, razliku zarada ostvaruju i poslanici Nermin Abdić (166 eura), Vladimir Bakrač (195 eura), Albin Ćeman (490 eura), Danilo Jokić (181 euro za period 20. jul – 31. avgust), Miodrag Laković (1.132 eura) i Branislav Nenezić (411 eura).

Pravo na naknadu po prestanku funkcije za avgust ostvarili su bivši poslanici Admir Adrović (1.820 eura), Miloš Konatar (2.450 eura) i Zdenka Popović (2.432 eura).

Izvor: Dan

Ministarstvo unutrašnjih poslova je pokrenulo inicijativu za analizu i preispitivanje postojećih ograničenja brzine na putevima u Crnoj Gori, saopšteno je iz resora na čijem je čelu Danilo Šaranović.

Donošenje i primjena novog Zakona o bezbjednosti saobraćaja, kako se navodi u saopštenju, na putevima već daju konkretne rezultate.

– Odgovornija vožnja, pojačana kontrola i dosljednije sankcionisanje saobraćajnih prekršaja doprinose unapređenju ukupne bezbjednosti na crnogorskim putevima. Ti rezultati predstavljaju potvrdu da se jasnim pravilima, efikasnim nadzorom i odgovornim odnosom svih učesnika u saobraćaju može napraviti značajan iskorak u zaštiti života i zdravlja građana – istakli su u MUP-u.

Upravo zato smatraju da je naredni korak stručna i sveobuhvatna analiza postojećih ograničenja brzine, kako bi ona bila usklađena sa stvarnim stanjem na putevima i bezbjednosnim rizicima na konkretnim dionicama.

– Ograničenja brzine ne treba posmatrati kao statičnu kategoriju. Saobraćaj, infrastruktura, konfiguracija puta i uslovi njegovog korišćenja mijenjaju se tokom vremena, zbog čega je potrebno periodično preispitivati da li postojeći režim odgovara stvarnim okolnostima – navodi se u saopštenju.

Ministarstvo unutrašnjih poslova predlaže formiranje zajedničkih stručnih radnih grupa, uz uključivanje relevantnih institucija, stručnjaka iz oblasti saobraćaja i Univerziteta Crne Gore, kako bi se na osnovu stručnih analiza i mjerljivih pokazatelja utvrdilo gdje postoje opravdani razlozi za zadržavanje, povećanje ili smanjenje postojećih ograničenja.

– Posebna pažnja biće posvećena dionicama na kojima učestalost saobraćajnih nezgoda, konfiguracija puta, intenzitet saobraćaja, prisustvo pješaka ili drugi faktori ukazuju na povećan rizik. Cilj ove inicijative nije povećanje brzine po svaku cijenu, niti ublažavanje odgovornosti vozača. Cilj je da ograničenja budu realna, opravdana i zasnovana na procjeni rizika, kako bi ih vozači razumjeli i poštovali – kazali su u saopštenju.

Tamo gdje analiza pokaže da postojeće ograničenje predstavlja neophodnu mjeru zaštite, ono mora ostati na snazi i biti adekvatno kontrolisano.

– Istovremeno, tamo gdje stručna procjena pokaže da je moguće bezbjedno drugačije urediti režim saobraćaja, takvu mogućnost treba razmotriti. Ministarstvo unutrašnjih poslova nastaviće sa dosljednom primjenom Zakona o bezbjednosti saobraćaja, pojačanim nadzorom i preventivnim djelovanjem, ali i sa inicijativama usmjerenim ka tome da zakonski okvir i saobraćajna praksa budu što bolje prilagođeni stvarnim potrebama građana – navodi se u saopštenju.

Njihov cilj je, kako ističu, jednostavan.

– Bezbjedniji putevi, odgovorniji učesnici u saobraćaju i što manje saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama. Zajedno za bezbjednije puteve – poručili su u MUP-u.