KULTURA
U POLIMSKOM MUZEJU U BERANAMA
(FOTO) Prvi put posle 150 godina: Predstavljene rekonstruisane narodne nošnje Vasojevića
Ovim događajem obilježen je jubilej – deset godina istraživačkog rada Hadži Milisava Tmušića iz Berana na prikupljanju materijala kulturne baštine Vasojevića
Za kulturnu istoriju svakog naroda značajno je da postoji što više istraživača i sabirača narodnog i umjetničkog blaga.
Istraživači naše tradicionalne kulture i proučavaoci starina na našem tlu bili su, uz mnoge obične ljude, učitelje i sveštenike, i čuveni pisci, geografi, arheolozi, etnolozi i drugi stručnjaci.
Njihovim stopama je krenuo prije deset godina i Hadži Milisav Tmušić iz Berana.
Na izložbi u Polimskom muzeju u Beranama nedavno je predstavljena rekonstruisana narodna nošnja Vasojevića.
Ovim događajem obilježen je jubilej – deset godina njegovog istraživačkog rada na prikupljanju materijala kulturne baštine Vasojevića.
Radi se o vasojevićkoj muškoj nošnji, ženskoj svakodnevnoj i ženskoj nevjestinskoj nošnji.
Rekonstrukcija je radjena na osnovu sačuvanih nošnji, kao i na osnovu literature.
Tmušić je i umjetnički rukovodilac KUD-a „Lim“ iz Berana.
Njegov obraćanje prenosimo integralno:
„U Polimskom muzeju, uz podršku veoma dragih i posebnih ljudi, obilježih 10 godina aktivnog istraživačkog rada na temu narodnih igara, pjesama, običaja i narodnih nošnji Vasojevića. A posebnost ovoj večeri i jubileju dala je rekonstruisana nošnja Vasojevića koja ugleda svjetlost dana posle više od 150 godina.
Posebno mi je drago što su te večeri sa stručne strane, ali i kao prijatelji, uzeli učešće i Slobodanka Rac i Damir Šipovac, koji su biranim riječima dali svoj doprinos i nesebičnu podršku svemu onom što sam do sada radio ali i što radim. Ali i vrijedne ruke Nikole Bošnjaka, koji je rekonstrukcije uradio kao da su originali i hvala mu na tome.
Veliki broj sela, starih ljudi kazivača sa kojima obavih brojne razgovore od koji je većina upokojena dočekavši duboku starost imadoh tu sreću i zadovoljstvo da od njih čujem i zapišem brojne priče, igre, pjesme, običaje i tako ih zajedniči sačuvamo od zaborava.
A najveća i uvijek nesebična podrška je podrška moje porodice koja je u proteklom periodu mnogo trpila radi mene i mog rada, ali uvijek bila snažan vjetar u leđa za sve što sam do sada uradio i stvorio. Moja supruga Slađa, moj naslednik i smisao Jakov, moja mala čupa Jovana, moji roditelji, brat i sestra. Da nije bilo njih i njihove podrške sigurno u svemu ovom ne bih uspio. Bogu sam zahvalan što ih imam uza sebe.
Prođe ova prva decenija a dao Bog da se i dalje nastavi jer samo tako možemo sačuvati svoj nacionalni identitet, jer ako to izgubimo i ako nemamo svoju prošlost koju ćemo čuvati, sigurno nećemo imati i srećnu i uspješnu budućnost.“
KULTURA
Preminula glumica Radmila Živković
Radmila Živković (Kruševac, 14. januar 1953) bila je filmska, pozorišna i televizijska glumica. Karijeru je počela krajem šezdesetih, da bi otad igrala u nekoliko desetina filmova
Glumica Radmila Živković preminula je u 72. godini u Beogradu, potvrđeno je portalu Nova.rs iz Narodnog pozorišta.
Radmila Živković (Kruševac, 14. januar 1953) bila je filmska, pozorišna i televizijska glumica. Karijeru je počela krajem šezdesetih, da bi otad igrala u nekoliko desetina filmova.
Najpoznatiji među njima su „Sabirni centar“, „Mrtav ’ladan“, „Još ovaj put“… Poznata je i po ulogama Đilde u TV seriji „Srećni ljudi“, Jovanke Ljutić u „Stižu dolari“, ali i po „Ulici lipa“, gde je igrala glavnu ulogu. Živkovićeva je svakako bila najpoznatija kao tetka Doka u velikom bioskopskom hitu Zona Zamfirova, piše Nova.
Kao pozorišna glumica ostvarila je uloge na scenama Ateljea 212, Pozorišta na Terazijama, u Zvezdara teatru, a 20 godina je bila član Drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Vlasnica je nagrade „Milivoje Živanović“ i „Žanka Stokić“.
KULTURA
Preminula čuvena glumica Rada Đuričin
Jedna od najznačajnijih glumica ovih prostora preminula je danas u 91. godini, saopšteno je iz JDP-a
Jedna od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih glumica, dugogodišnja članica ansambla Jugoslovenskog dramskog pozoršta (JDP), Rada Đuričin, preminula je danas u Beogradu, saopšteno je iz JDP-a.
Radojka Rada Đuričin rođena je 31. maja 1934. u Vršcu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Studije glume upisala je 1954. nа Аkademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, u klasi profesora Josipa Kulundžića, zajedno sa Radmilom Andrić, Nikolom Simićem, Ružicom Sokić, Batom Živojinovićem… Glumu je diplomirala 1958, a naredne godine i jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Debitovala je 1958, ulogom Ane Frank u predstavi „Dnevnik Ane Frank „Narodnog pozorišta u Beogradu. Od te, pa do 1998. godine bila je članica ansambla Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Brzo je postala prepoznata, ali i voljena širom bivše Jugoslavije.
“Imala sam sreću da se bavim poslom koji je u suštini igra, djetinjstvo, nešto što čovjeka drži u nekoj vrsti mladosti. Drugima je lakše sa onima koji nose neku vedrinu nego sa onima koji su jako zabrinuti. Ali ti koji su jako zabrinuti u prvom redu je to teško za njih same, a onda i za nas koji ih slušamo nije baš lako”, rekla je u jednom ranijem intervjuu za Vijesti.
Sarađivala je sa najuglednijim rediteljima ovih prostora, kao što su: Hugo Klajn, Mata Milošević, Bojan Stupica, Miroslav Belović, Branko Pleša, Dejan Mijač, Boro Drašković, Ljubiša Ristić, Milenko Maričić, Vida Ognjenović, Ljubomir Draškić, Jagoš Marković…
Tokom svoje duge karijere, igrala je i u predstavama Narodnog pozorišta u Beogradu, Ateljea 212, Zvezdara teatra, KPGT-a, Bitef teatra, Malog pozorišta „Duško Radović“, Narodnog pozorišta u Nišu i u Užicu, Madlenijanuma, i drugih, manjih i nezavisnih pozornica, ali je najviše uloga, više od 40, odigrala na scenama svoje kuće – JDP-a.
„U trenutku kada se pipremamo da obilježimo 40. godina od prve predstave Zvezdara teatra „Mrešćenje šarana“ u kojoj je igrala i Rada Đuričin, primili smo vijest da nas je napustila i da će uz nas biti sa nekog drugog mjesta. Pamtićemo je po osmijehu, entuzijazmu i lakoći koja ju je pratila“, saopštili su iz Zvezdara teatra.
Iz pozorišta „Slavija“ takođe su sa žaljenjem objavili smrt velike glumice.
„Danas nas je napustila naša draga, predivna, fantastična i jedinstvena osoba i glumica, Rada Đuričin. Hvala za sve lijepe trenutke, na sceni, kao i van scene“, saopštili su.
Iz JDP-a su istakli da je Rada Đuričin na kamernim scenama sa posebnim žarom kreirala i igrala monodrame i duodrame, i za njih dobijala nagrade.
„Njene predstave „Pohvala ludosti“, „011“, „Krај vikenda“, „Strah od letenja“ doživjele su po više od 500 izvođenja širom Jugoslavije, ali i u brojnim zemljama svijeta – u Evropi, Americi, Australiji“, dodali su iz JDP-a.
Rada Đuričin ostvarila je veliki broj uloga i u igranim filmovima i televizijskim serijama. Osvojila je brojne nagrade, kako u pozorištu, tako i van njega, a fFilm „Osma vrata“ donio joj je Debitantsku nagradu na Filmskom festivalu u Puli 1959. godine. Ukazom Predsednika Republike Srbije, 2018. godine, Rada Đuričin je dobila Zlatnu medalju za zasluge.
Rada Đuričin je napisala i objavila dvije knjige: „Tajna crne ruke: dnevnik jedne glumice“ (1999) i „Moje monodrame“ (2005). Prevela je i djela „O ja sam vrlo, vrlo srećna“ Daria Foa i Franka Rame i „Isidora“ Martina Šermana. Bila je novinarka-voditeljka u Radio Beogradu.
KULTURA
(FOTO) Film Beranca Dušana Vojinovića „Gabi“ nagrađen na 37. Filmskom festivalu Herceg Novi
„Zahvalio bih se organizaciji hercegnovskog festivala i cijeloj ekipi koja je učestvovala u kreiranju ovog filma. Ova nagrada će sigurno biti motivacija za dalji rad, a festival u Herceg Novom jedna od najljepših uspomena u dosadašnjem radu“, kazao je Vojinović za Portal Berane online
U kategoriji studentskog fima na 37. Filmskom festivalu Herceg Novi nagrađen je film „Gabi“ mladog reditelja iz Berana Dušana Vojinovića (Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju).
„Zahvalio bih se organizaciji hercegnovskog festivala i cijeloj ekipi koja je učestvovala u kreiranju ovog filma. Ova nagrada će sigurno biti motivacija za dalji rad, a festival u Herceg Novom jedna od najljepših uspomena u dosadašnjem radu“, kazao je Vojinović za Portal Berane online.
Podsjetimo, svečanom dodjelom nagrada završen je 37. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival, koji je pod motom „Sve boje filma“ održan od 23. do 29. avgusta.
Grand Prix – Veliku Zlatnu mimozu na festivalu osvojio je film „Čuvari formule“ reditelja Dragana Bjelogrlića.
Žiri u sastavu Lordan Zafranović (predsednik), Pjer Žalica i Pavle Simonović (članovi) istakli su da je ovo ostvarenje „izuzetan bioskopski film koji u svim svojim elementima na uzbudljiv način, publici prezentuje dio velike opasnosti za svijet kad je u pitanju atomska energija“.
„Priznanje od izuzetnog žirija“
Dragana Bjelogrlića je gromoglasno pozdravila publika na Kanli Kuli, a on je, između ostalog, kazao:
„Dobio sam ovo priznanje od izuzetnog žirija, u izuzetno jakoj konkurenciji i zaista mi to mnogo znači.
U izjavama za medije svesrdno i argumentovano je isticao važnost filmskih festivala i apostrofirao značaj hercegnovskog filmskog festivala.
Internacionalna produkcija ovog filma ocijenjena je kao vrhunska realizacija, pa mu je pripala i nagrada koja nosi ime producenta i dugogodišnjeg direktora Festivala – Zorana Živkovića.
Ostali dobitnici
Zlatna mimoza za najbolju režiju dodijeljena je reditelju Goranu Stolevskom za film „Domaćinstvo za početnike“, za scenario Jeleni Paljan za film „Proslava“, a Specijalno priznanje otišlo je u ruke reditelja Mladena Đorđevića za film „Radnička klasa“.
Zlatna mimoza za najbolju žensku ulogu dodijeljena je Jeleni Đokić za ulogu u filmu „Svemu dođe kraj“ a za mušku Marku Janketiću za rolu mehaničara u filmu „Pontonovo srce“.
Žiri Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana (FEDORA) koji je ove godine radio u sastavu: Zlatko Vidačković – predsednik, Mikelanđelo Mesina i Marija Ivanović – Nikičević donio je odluku da nagradu za najbolji dodijeli filmu „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića i Specijalno priznanje filmu „Majka Mara“ Mirjane Karanović.
U kategoriji studentskog fima na Filmskog festivalu Herceg Novi nagrađeni su pored filma Vojinovića još i filmovi „Komšijske bubice Filipa Zadra i Ivane Ožegović (zagrebačka akademija) i „Alenka“ Kristijana Irgla (ljubljanska Akademija).
Najbolji dokumentarni film je „Stolar“ (Xelil Sehhragerd) a apostrofirani su i „Moody“ (Karolina Karwan, Tomasz Ratter) i „Pjesma koju smo pevali“ (Eni Sakab).
Podsjetimo, Nagrada „Milan Žmukić“ za poseban doprinos afirmaciji festivala dodijeljena je Radu Šerbedžiji, na ceremoniji svečanog otvaranja 37. FFHN-MFF.
- BALKAN I SVIJET3 дана ranije
Muškarac pucao u sina, ćerku i suprugu u Beogradu
- HRONIKA3 дана ranije
Povrijeđena jedna osoba u udesu na auto-putu
- BALKAN I SVIJET7 сати ranije
Obračun klanova u Skadru, grad potpuno blokiran: Ubijene dvije osobe
- HRONIKA2 дана ranije
Težak udes na putu Cetinje-Podgorica: Poginula jedna osoba
- POLITIKA1 дан ranije
Mandić o uklanjanju zastave: To nije zvanična zastava Crne Gore, već zastava Ranka Krivokapića
- DRUŠTVO4 дана ranije
Načelnik Generalštaba Vojske CG: Večeras će u svim kućama na području Sokolca kod Bijelog Polja noćiti naši vojnici kako bi zaštitili uplašene građane
lazo
27.12.2022. 23:10 at 23:10
Kakva nošnja Vasojeviča. Vasojevići stižu u beranski kraj tek poslije 1800 godine i to bez ovakvih nošnji. Ovdje su iskorištene stare srpske nošnje koje nemaju veze s Vasojevićima i muška nošnja koju su nosili stanovnici koji su prije Vasojevića naseljavalji naše krajeve.
Istoričar
28.12.2022. 06:44 at 06:44
Ova nošnja je vrlo slična albanskoj.
DeVitto
10.01.2023. 01:24 at 01:24
Vaso ,Krasni ,Piper, su unuci Leka Dukadjinija