Vicepremijer Momo Koprivica kazao je danas kako inicijativa da srpski jezik postane službeni, ima njegovu podršku.

„To nije jezik kojim govori samo jedna nacija, već i pripadnici ostalih nacija. Srpski je jezik onih ljudi koji su svoji na svome u Crnoj Gori, koji su konstitutivni. Ali dodajem da sam zastupnik dijaloga. Pitanje jezika kao i ostala pitanja zahtijevaju dijalog, a ekstremisti sa bilo koje strane u Crnoj Gori, i sufleri spolja neće biti od pomoći“, rekao je on za TVCG.

Kaže kako ne smiju da se „ponavljaju greške DPS-a“.

„A to je odsustvo senzibiliteta i dijaloga. Društveni dogovor i dijalog može nas dovesti do rješenja koja su na liniji ravnopravnosti“, istakao je Koprivica.

Istakao je i da se izjasnio kao Srbin na popisu.

Ipak, naglašava kako jeporazan narativ medija iz regiona koji su, kako kaže, isticali da je došlo do „porasta srpstva“ u Crnoj Gori implicirajući da su na to uticale službe.

„Znanje je moć, ali je još veća moć podijeliti ga sa drugima“. Ova mudra misao služi kao savršen uvod u priču o Marku Bogojeviću, nastavniku matematike, koji je odlučio da svoje znanje i vrijeme posveti djeci u pripremi za eksternu provjeru znanja. U vremenu kada je obrazovanje sve važnije, Markova posvećenost postala je svetionik mnogima koji se bore sa izazovima matematike.

Sa sve većim izazovima koje učenici doživljavaju tokom priprema za eksterne provjere znanja, Marko je prepoznao potrebu za dodatnom podrškom, te je osmislio način da djeci olakša učenje kroz pristupačne video lekcije i praktične primjere, i to besplatno.

Nivo znanja učenika i najveći izazovi

Marko je zaposlen u podgoričkoj OŠ “Milorad Musa Burzan”, a prema iskustvu koje je stekao, nivo znanja matematike među učenicima varira, ali postoje oblasti koje posebno predstavljaju problem.

„Geometrija je oblast u kojoj učenici često imaju poteškoća zbog kombinacije vizuelizacije, pamćenja formula i primjene logičkog razmišljanja. Zadaci koji uključuju obim, površinu i zapreminu geometrijskih tijela zahtijevaju ne samo poznavanje osnovnih pojmova, već i sposobnost uočavanja odnosa među djelovima figure”, objašnjava Marko Bogojević na početku razgovora za Kolektiv.me.

Pored geometrije, dodaje Marko, veliki izazov predstavljaju tekstualni zadaci. Oni, kako kaže, od učenika ne zahtijevaju samo primjenu matematičkih vještina, već i sposobnost izdvajanja relevantnih informacija iz teksta i prepoznavanje matematičkih operacija koje je potrebno primijeniti.

„To su složeni zadaci jer uključuju širi skup vještina, kao što su kritičko razmišljanje i analiza situacije”, dodaje Marko.

Motivacija za pružanje dodatne podrške

Markova želja da pomogne učenicima potiče iz svakodnevnog iskustva sa djecom koja se bore da savladaju gradivo.

„Vidim koliko priprema za ispite može biti stresna i izazovna za mnoge učenike, pa je moj cilj da im olakšam taj proces i pomognem da postignu najbolje moguće rezultate”, ističe sagovornik Kolektiva.

Foto: Ilustracija, Pixabay

A kako će pomoći učenicima da usvoje što više znanja iz matematike?

Marko je osmislio video-materijale u kojima objašnjava gradivo na jednostavan i razumljiv način, uz primjere i praktične zadatke. Sve materijale objavljuje na svom Jutjub kanalu.

Jedna od najvećih prednosti ovih video-lekcija je što omogućavaju učenicima da uče svojim tempom.

„Mogu da pauziraju lekciju, vrate unazad i ponovo prođu kroz gradivo dok ne budu sigurni da su ga savladali. To je izuzetno važno, pogotovo kada je u pitanju priprema za eksterne ispite ili kontrolne zadatke”, ističe Marko.

Razvijanje šireg spektra vještina

Za Marka, matematika nije samo skup pravila i formula – to je alat koji učenike uči kako da kritički razmišljaju, rješavaju probleme i razviju analitičko mišljenje.

„Matematika pomaže učenicima da prepoznaju obrasce, povezuju informacije i donose zaključke na osnovu dokaza”, objašnjava on.

Prema Markovim riječima, kroz rješavanje matematičkih zadataka, učenici razvijaju sistematičan pristup problemima, što im pomaže ne samo u školi, već i u svakodnevnom životu i budućim karijerama.

„Suočavanje sa izazovima i nalaženje kreativnih rješenja ključne su vještine koje će im koristiti u mnogim aspektima života”, dodaje Marko.

Struktura i učestalost lekcija

Što se tiče samih lekcija, Marko objašnjava da su one osmišljene tako da traju između 30 i 60 minuta, u zavisnosti od težine gradiva.

„To je idealno vrijeme za učenike da se fokusiraju na gradivo bez gubitka koncentracije.”

Video-lekcije se objavljuju oko desetak dana prije kontrolnih i pisanih provjera, uz dodatna kraća uputstva po potrebi, kako bi učenici imali dovoljno vremena da se pripreme.

Foto: Ustupljena fotografija, Privatna arhiva

Reakcije učenika i interesovanje

Video lekcije su postavljene online i dostupne su svim učenicima u svakom trenutku, što eliminiše potrebu za prijavljivanjem.

Marko je, ističe, zadovoljan reakcijama učenika – broj pregleda i pozitivni komentari govore sami za sebe.

„Smatram da su učenici zaista zainteresovani, posebno kada je riječ o težim temama ili pripremama za važnije testove, kao što je eksterna matura”, kaže Marko.

Ova vrsta podrške omogućava učenicima da koriste dodatne izvore znanja, što doprinosi njihovom samopouzdanju i boljem razumijevanju gradiva.

Poziv kolegama da pruže dodatnu pomoć

Na kraju, Marko vjeruje da su ovakvi pristupi ključni za unapređenje obrazovanja, ne samo u matematici, već i u drugim predmetima.

„Smatram da svi zajedno možemo napraviti značajan doprinos u obrazovanju. Potrebno je da se država, obrazovne institucije i sami nastavnici angažuju kako bi svaki učenik dobio kvalitetnu nastavu”, poručuje naš sagovornik.

Marko poziva i druge nastavnike da pruže dodatnu podršku djeci, jer bi tako mogli stvoriti zajednicu koja se međusobno podržava i razmjenjuje iskustva.

„Ako više nastavnika počne da dijeli svoje znanje na ovakav ili sličan način, učenici će imati veći izbor resursa i moći će da razviju šire vještine, što će ih pripremiti za izazove modernog društva”, zaključuje sagovornik Kolektiva.

Markova posvećenost obrazovanju i njegov inovativni pristup u pružanju dodatnih lekcija pokazuju koliko jedan nastavnik može promijeniti živote mnogih učenika.

Njegov trud ne samo da pomaže djeci da se pripreme za eksterne ispite, već im pruža alate za razvijanje šireg spektra vještina koje će im koristiti čitavog života.

Izvor: Kolektiv

Danas je u Beranama urađena prva operacija iz oblasti sportske ortopedije.

Operaciju je u Kliničko-bolničkom centru (KBC) Berane obavio jedan od najboljih stručnjaka iz ove oblasti u Crnoj Gori a i šire, prim. dr Nikola Bulatović iz Podgorice zajedno sa beranskim ortopedima.

On je boravio u beranskoj bolnici na poziv menadžmenta ove ustanove – na čelu sa direktorom KBC Berane dr Miloradom Magdalenićem i medicinskim direktorom, dr Milićom Mimovićem.

„Beranski ortopedi su zajedno sa mnom uradili artroskopiju koljenog zgloba i rekonstrukciju prednjeg ukrštenog ligamenta kod mladog rukometaša iz Berana i reprezentativca Crne Gore nakon povrede koju je zadobio na jednoj od utakmica“, kazao je ekskluzivno za Portal Berane online doktor Bulatović.

Prema njegovim riječima operativna intervencija je protekla bez ikakvih problema i očekuje se da mladi sportista za šest mjeseci izađe na teren.

„Takođe, isti tim je uradio artroplastiku koljenog zgloba koji je imao oboljenje zglobne hrskavice tzv. gonartroza. Već za dvije nedjelje planirane su još dvije artroskopije koljenog zgloba zbog sportskih povreda“, naveo je Bulatović.

Dodao je:

„Računamo da će nove usluge da upotpune asortiman usluga KBC Berane i da se stvore preduslovi da ova zdravstvena ustanova postane centar sportske ortopedije na sjeveru Crne Gore“.

Primarijus doktor Nikola Bulatović je docent na Medicinskom fakultetu u Podgorici. Samostalno obavlja operacije artoskorpije, prije svega koljenog zgloba na meniskusa i ligamentima, više od 15 godina. Obavljao je funkciju direktora Klinike za ortopediju i traumatologiju u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od 2015. do 2020. godine. Ljekar je Rukometnog saveza Crne Gore, Paraolimpijskog komiteta CG i ŽRK „Budućnost“.

Piše: Berane online